Zoran Milanović položio je prisegu kao peti po redu hrvatski predsjednik. Na dužnost stupa u ponoć, dakle u srijedu 19. veljače.
U nastupnom govoru on je istakao znanost, pravosuđe i medije kao najbolje oružje protiv populizma, i založio se za solidarnost, a protiv klijentelizma i za poštivanje i uvažavanje drugačijih. Na vanjskopolitičkom planu on je najavio suradnju, a ne udaljavanje od susjeda i svijeta.
O populizmu
U borbi protiv populizma glavno je oružje obrana neovisnosti znanosti, pravosuđa i medija, gdje novi predsjednik vidi svoje mjesto.
„Smatram da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaju načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti“, kazao je Milanović.
O vanjskoj politici
U vanjskoj politici fokusirat će se na točke na kojima se može graditi suradnju i prosperitet.
„Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kada su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja“, najavio je novi hrvatski predsjednik.
O patriotizmu
Na unutarnje političkom planu najavio je da će biti više konstruktivan nego korektivan, osudio prisutnu praksu da se ljudima s kojima se ne slažete osporava patriotizam, i kazao kako je obaveza i odgovornost onih koji imaju moć da se nitko u Hrvatskoj ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili isključenim jer je drugačiji ili drugačija.
„Kada kažem drugačija, mislim i slabija i malobrojnija, i to prema više kriterija – rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, spolnom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i, ako hoćete, puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama“, poručio je Milanović.
Kazao je i kako vidi kao socijalne probleme hrvatskog društva.
„Osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni su i najučinkoviti instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog i ljudskog raslojavanja i udaljavanja“, pojasnio je Milanović, a potkraj govora dodao je „Ovo je kuća za nas, za sve nas“, što je prepoznato kao citat iz poznate pjesme „Zemlja“ beogradskog rock banda „Ekaterina Velika.“
Pored Milanovića bila je njegova supruga Sanja Musić Milanović, a dok je potpisivao prisegu, iza njega bilo je rascvjetano stablo badema.
Državnu himnu „Lijepa naša domovino“ izvela je Josipa Lisac, a na završetku ceremonije klapa Hrvatske radne mornarice Sveti Mihovil otpjevala je pjesmu Vice Vukova „Moja zemlja“.
Inauguracija u Uredu, ne na Trgu
Inauguracija po prvi puta nije obavljena na Trgu svetog Marka između zgrada Sabora i Vlade, nego u Uredu predsjednika.
Svega je četrdesetak uzvanika bilo na inauguraciji: predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković sa potpredsjednicima Sabora i Vlade, predsjednici Ustavnog suda i Vrhovnog suda Miroslav Šeparović i Đuro Sessa i suci Ustavnog suda, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov, bivši predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović i još aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, Milanovićeva obitelj i 19 članova njegovog izbornog stožera.
Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji nisu prisustvovali predsjednici stranaka, diplomata, kao ni predstavnici vjerskih zajednica.
Predsjednikovi suradnici
Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu sigurnost i odbranu.
Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja sada već bivše predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.
Izazovi pred novim predsjednikom
Po ocjeni urednika na portalu telegram.hr Jasmina Klarića za Radio Slobodna Evropa (RSE), osnovni unutarnjopolitički izazov bit će njegov odnos sa vladom ili vladama u njegovom mandatu.
Milanović bi trebao paziti da ne uđe u beskrajna i povremeno neukusna i teatralna prepucavanja s vladom kakva smo gledali posebno u mandatu Kolinde Grabar Kitarović.
Milanović bi trebao paziti da ne uđe u beskrajna i povremeno neukusna i teatralna prepucavanja s vladom kakva smo gledali posebno u mandatu Kolinde Grabar Kitarović.Jasmin Klarić, telegram.hr
„Tu postoji tanka linija po kojoj bi se on trebao kretati, a kretanje tom linijom sasvim sigurno neće zadovoljiti ni desnicu ni ljevicu na hrvatskoj političkoj sceni. On bi trebao paziti da ne uđe u beskrajna i povremeno neukusna i teatralna prepucavanja s vladom kakva smo gledali posebno u mandatu Kolinde Grabar Kitarović. Sa druge strane trebao bi se postaviti kao određeni korektiv djelovanju izvršne vlasti, pogotovo ove koja je suprotnog političkog predznaka od onog kojeg žele podržati ljudi koji su glasali za Milanovića“, tvrdi Klarić.
„Na unutarnjopolitičkom planu pred Milanovićem je da nađe svoje mjesto u javnom prostoru i nakon toga vidjeti kako će on iskoristiti tu svoju izborenu važnost u javnom prostoru“, kaže politička analitičarka i urednica na Hrvatskom radiju Jasmina Popović.
Naša sugovornica kaže da će mnogi njegove istupe kao predsjednika mjeriti upravo iz vizure Milanovićevog premijerskog mandata (od 2011. do 2016.).
„Mislim da je on toga svjestan. Vidjelo se to i u kampanji i da mu nije drago da mu se spočitavaju eventualni problemi koji su bili u njegovom mandatu, a koje nije riješio, i da nije volio zalaziti u taj prostor. Sada će doći u poziciju da se pozicionira kao predsjednik države i da dozvoli građanima da procijene jesu li ove promjene koje mu se pripisuju doista stvarne ili je to bilo samo za potrebe kampanje“, kaže Jasmina Popović.
Kako odgovoriti Orbanu?
Klarić očekuje da će se na vanjskopolitičkom planu najviše „vatre“ moći kod Milanovića vidjeti u odnosu prema srednjeeuropskim zemljama, pogotovo onim koje su otišle prema liberalnoj demokraciji.
„Vidimo da je mađarski premijer Orban u ponedjeljak u obraćanju naciji pozvao i Hrvatsku u osovinu tih zemalja koje se suprotstavljaju Bruxellesu. Mislim da nećemo morati dugo čekati da Milanović izričito i dosta direktno, onako kako on to zna, poruči Orbanu da mi nismo to društvo. Milanović očito pokušava Hrvatsku vezati uz neke druge zemlje, a ne ove koje gledaju na ljudska prava, slobodu medija i nezavisnost pravosuđa kao dio nasljeđa kojeg treba odbaciti“, zaključuje Klarić.
Odnosi sa susjedima
Po ocjeni Jasmine Popović, na vanjskopolitičkom planu to će biti izazovi koji i inače stoje pred hrvatskom vanjskom politikom, dakle odnosi sa susjedima.
„Milanović je dao do znanja da njega najviše zanimaju odnosi sa Slovenijom i da misli da bi tu mogao postići najviše. Sve drugo je kompleksno, komplicirano i zadire u dobroj mjeri i u odnose stranke na vlasti i buduće parlamentarne izbore, gdje se kod nas sve to umiješa i sa vanjskom i sa regionalnom politikom. Znamo kako izgleda mandat predsjednika – to je čitav niz putovanja, susreti, bilaterale, multilaterale, tako da ja tu ne vidim neki veliki manevarski prostor za Milanovića. Ne vidim da on sa te pozicije može napraviti neku bitnu promjenu, ali u svakom slučaju, sudeći po njegovom premijerskom mandatu, mislim da će to njemu biti atraktivno“, zaključuje Jasmina Popović.
Milanović - biografija
Zoran Milanović peti je hrvatski predsjednik. Izabran je u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. godine, pobijedivši dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.
Rođen je 1968. u Zagrebu. Diplomirao je pravo, radio je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a nakon smrti Ivice Račana izabran je za predsjednika glavne stranke lijevog centra u Hrvatskoj – Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Bio je predsjednik koalicijske vlade lijevog centra od kraja 2011. do početka 2016. godine.
U studenom 2016. povlači se sa čela SDP-a i naredne dvije i pol godine radi kao politički konzultant u Hrvatskoj i regiji. Sredinom 2019. najavio je kandidaturu za predsjednika, i prvom krugu izbora u prosincu 2019. dobio je najviše glasova.
Predsjednika ili predsjednicu bira se na mandat od pet godina.
Raniji predsjednici
Ovo su sedmi predsjednički izbori, a dosadašnji predsjednici bili su Franjo Tuđman (1992-1999, s tim da je na izborima 1990. bio izabran za predsjednika Predsjedništva Republike), Stipe Mesić (2000 – 2009), Ivo Josipović (2009 – 2014) i Kolinda Grabar Kitarović (2014. do 18.2.2020).
Kako je u Hrvatskoj parlamentarni sustav, predsjednik ima vrlo ograničene ovlasti – sukreiranje, ali ne i provođenje vanjske politike i suodlučivanje o imenovanju veleposlanika i osoba na vodećim mjestima u obavještajnoj zajednici. Također, po funkciji je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Parlamentarni sustav uveden je promjenama Ustava u jesen 2000. godine, kada je ukinut polupredsjednički sustav, koji je Franji Tuđmanu davao vrlo velike ovlasti.
Ta promjena bila je jedno od izbornih obećanja Stipe Mesića u kampanji za njegov prvi mandat 2000. godine.
Facebook Forum