Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Makedonski izvoz 'lažnih vijesti' za domaću publiku


Demonstranti drže transparente na kojima piše "Da" uoči referenduma za promjenu imena države u "Republika Sjeverna Makedonija" zakazanog za 30. septembar, Skoplje

Piše: Alan Crosby (prevela: Biljana Jovićević)

U makedonskoj opskurnoj industriji "lažnih vijesti", po svemu sudeći, stari računi mogli bi stići na naplatu.

Dok 1,8 miliona građana sa pravom glasa u ovoj balkanskoj državi razmatra opcije koje će im biti ponuđene na referendumu 30. septembra o promjeni imena zemlje, čime bi se okončao dugogodišnji spor sa Grčkom, zemlja koja se našla među optuženima za zbunjivanje američkih glasača sa izmišljenim pričama tokom predsjedničkih izbora 2016. godine, koji su doveli Donalda Trumpa na vlast, sada je sama na udaru kampanje uticaja na društvenim mrežama i medijima.

"Bojkotujte referendum", "Nemojte uništiti Makedoniju", "Zaev je izdajica" -neke su od poruka za koje analitičari kažu da cirkulišu na lažnim profilima na društvenim mrežama sa ciljem da podstaknu protivnike glasanja za "da" koje predvodi makedonski premijer Zoran Zaev, koje bi zemlji moglo otvoriti vrata članstva u NATO-u i Evropskoj uniji (EU).

"Kampanja bojkota referenduma nije koordinirana od dominantne političke partije, ali je podstaknuta od raznih aktera bez centralne kontrole, pravljenjem takvih sajtova lažnih vijesti i promovisanjem istih kao važnijih. U prilog tome ide i to što je ovo pitanje duboko polarizujuće i to priziva takvo 'izvještavanje'," kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor jugoistočnih evropskih studija na Univerzitetu u Gracu, Florian Bieber.

Blog: Odbrojavanje do istorijskog referenduma u Makedoniji

Zapadni zvaničnici neprekidno upozoravaju na brojne napore Rusije da obeshrabri ambicije EU i NATO-a, uključujući i putem internet trolova i drugih oruđa "hibridnog ratovanja".

Ali sajber napadi bez dima implicirali su Moskvu u aktuelnu makedonsku debatu.

Spor oko imena između Makedonije i Grčke datira još od 1991. godine, kada je Makedonija mirno izašla iz Jugoslavije.

Grčka kaže da ime Makedonija podrazumijeva teritorijalne i kulturne težnje na sjeverni dio, region Grčke, koji nosi isto ime.

Grčka, inače članica EU i NATO-a, upotrijebila je ovaj spor da stavi veto na težnje Makedonije da se pridruži ovim organizacijama naroda.

Atina i Skoplje su nedavno uspjeli da dogovore privremeni kompromis kako bi se okončao decenijski spor ako Makedonija usvoji ime "Republika Sjeverna Makedonija".

"Jasna većina makedonskih građana želi EU i NATO članstvo," kaže Bieber i dodaje: "Sporazum je jedini način da tamo stignu".

Nema mnogo Makedonaca koji su srećni sa promjenom imena, ali većina kaže da ga prihvataju jer to povećava njihove šanse za produbljivanje evroatlantskih integracija.

Zašto ne mogu reći da sam Makedonac?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Tema je toliko osjetljiva da se u referendumskom pitanju, na koje će se odgovarati u nedjelju, uopšte ne pominje novo ime.

Sve to je osiguralo još čvršće tlo oponentima spremnim da eksploatišu društvene medije u namjeri da utiču na javno mnijenje, baš kao što su dubiozni "sajtovi vijesti" i anonimni nalozi na društvenim mrežama činili tokom američkih predsjedničkih izbora 2016. kada je Makedonija dobila kultni status zbog desetina sajtova za širenje glasina o američkim izborima registrovanih u ovoj zemlji.

Kao i sa američkom izbornom kampanjom, neki sumnjaju da je Rusija u srcu dezinformativne kampanje.

Premijer Zoran Zaev je rekao da nije vidio dokaze ruskog miješanja.

Ali američki ministar odbrane Jim Mattis je uoči posjete Makedoniji 17. septembra rekao da Rusija pokušava da koristi novac i uticaj da bi uspjela da izgradi opoziciju referendumu koji će se održati ovog vikenda.

"Nema dileme da su prebacili novac i da takođe sprovode široku kampanju uticaja," rekao je Mattis novinarima koji su sa njim putovali u Skoplje.

Mattis je takođe rekao da nije jasno koliko su efikasni navodni napori Moskve da referendum ne uspije.

Američki ministar odbrane u Skoplju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Ali Marko Trošanovski, stručnjak za komunikacije i marketing sa Instituta za demokratiju, upozorio je ovog mjeseca da se obim dezinformativnog "rata" sa ciljem manipulacija javnim mnjenjem intenzivirao.

"Svrha tih poruka je da siju strah i udaraju na emotivnu stranu, čime publika postaje lakša meta za bilo koju manipulaciju," kaže Trosanovski.

Tokom američke izborne kampanje, mnogi mladi Makedonci, navodno vođeni željom da zarade, mnogo više nego političkom ideologijom, bili su instrument za širenje dezinformacija.

Tipičnom metodom oni bi postavili web sajtove i preko interneta širili naročito tekstove sa sadržajima koji dijele, koje bi potom umnožavali i dijelili linkove po Facebook grupama.

Nagrada je bila klikanje na pseudosajtove vijesti, koje su oni postavili, što su potom monetizovali preko saobraćaja na internetu koji je generirao reklame na tim sajtovima.

Imajući u vidu da je prosječna mjesečna plata u Makedoniji ispod 400 dolara, čak i mali sajtovi su mogli da zarade pristojan prihod.

Makedonski mediji su izvijestili da se oko 40 novih profila kreira na Facebooku svakog dana sa samo jednim ciljem - da se ljudi ohrabre da bojkotuju referendum.

Među tim sajtovima su i kolozeg.info i infomax.mk, zajedno sa Facebook profilima povezanim sa grupama koje pozivaju na bojkot, koristeći hashtag #bojkotiram.

Makedonski zakon zahtijeva da više od 50 posto građana od 1,8 miliona onih sa pravom glasa mora izaći da glasa da bi referendum bio validan. Stoga je cilj kampanje da se suzbije izlazak, što bi bio najefektniji način da se blokira glasanje, na koje čak i predsjednik države Đorđe Ivanov nema namjeru da izađe.

"Čak i sa usvajanjem štetnog sporazuma sa Grčkom i relevantnim ustavnom amandmanima, članstvo u NATO-u i Evopskoj uniji neće stići automatski," rekao je Ivanov u govoru makedonskoj dijaspori u američkom gradu Detroitu 22. septembra.

Takvi sajtovi su, kako se ispostavilo, našli veliku i prijemčivu publiku u SAD-u, koja je, izgleda, jednako zainteresovana kao na tržištu kod kuće.

Nedavno istraživanje Instituta za otvoreno društvo u Sofiji nagovještava da bi Makedonci mogli biti podložni za takve manipulacije više od svojih evropskih susjeda.

Posljednji izvještaj navodi da je Makedonija rangirana posljednja na listi od 35 evropskih nacija po medijskoj pismenosti, što znači da je najpodložnija od svih država u istraživanju na plasiranje "lažnih vijesti".

"Balkanske zemlje su među najranjivijima kada je riječ o štetnom efektu lažnih vijesti i post-istine, sa kontrolisanim medjima, nedostacima u obrazovanju i nižem povjerenju u društvo," ističe se u izvještaju Instituta za otvoreno društvo.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG