Srpska pravoslavna crkva (SPC) je večeras (11. jun) i formalno objavila da nastavlja sa protestima protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno da se od nedjelje (14. jun) obnavljaju litije, uprkos zabrani javnog okupljanja više od 200 osoba zbog epidemiološkog rizika, koje će krenuti iz svih hramova u Crnoj Gori.
Crkveni poglavari su saopštili da će se "truditi da prilikom organizacija litija poštuju zakonske odredbe o javnim okupljanjima".
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je sveštenicima i vjernicima ispred hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici poručio da ne glasaju za aktuelnu vlast koja je usvojila sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
"Ukoliko ne promijene Zakon, onaj ko u Boga vjeruje i za koga su crkve svetinje, za takvu bezbožnu vlast nemoj da glasa", poručio je mitropolit Amfilohije.
Istovremeno, državne institucije najavljuju procesuiranja organizatora neodobrenih crkvenih okupljanja, a u Ulcinju je 10. juna srušen nelegalno sagrađeni objekat SPC.
Da li je rušenje objekta SPC bilo zakonito?
Odjeljenje bezbjednosti Ulcinj podnijelo je 11. juna krivičnu prijavu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Srpske pravoslavne crkve i mitropolita Amfilohija zbog sumnje da su izvršili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Iz policije je navedeno da je krivično djelo izvršeno početkom gradnje konaka manastira Svetog Vasilija Ostroškog u Briskoj gori, nedaleko od Ulcinja.
To je posljednja u nizu prijava protiv poglavara i sveštenika SPC u Crnoj Gori u posljednjih par mjeseci. Do sada su prekršajne ili krivične prijave protiv crkvenih ličnosti podnošene uglavnom zbog organizovanja javnih okupljanja tokom epidemije korona virusa, kada su okupljanja bila zabranjena.
Povodom jučerašnjeg (10.jun) rušenja nelegalno građenog objekta Srpske pravoslavne crkve iznad Ulcinja, uz asistenciju specijalne policije, Mitropolija je saopštila da “crnogorska vlast sada ratuje protiv Svetog Vasilija”.
Kako je dio medija objavio da je bila angažovana i protivteroristička jedinica, iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije su pokrenuli pitanje da li je njihovo angažovanje bilo neophodno prilikom uklanjanja konaka.
Predsjednik Savjeta Aleksandar Saša Zeković, za Radio Slobodna Evropa kaže da to tijelo provjerava da li je sve urađeno po zakonu:
“U ovom trenutku nemamo apsolutno nikakve indicije koje ukazuju da se radi o nezakonitom postupanju. Važno je da smo u našem javnom oglašavanju ukazali da podržavamo Upravu policije u zakonitom i efikasnom izvršavanju odluka državnih organa i svih drugih ovlašćenih subjekata.
S obzirom da je bilo dosta interesovanja javnosti oko angažovanja protivterorističke jedinice, nas zanima koji su konkretni razlozi angažovanja upravo te jedinice i da li su ispoštovane sve procedure oko angažovanja jedinica sektora specijalne policije. Uz to smo se interesovali da li je zahtjev za pružanje asistencije podnijet u skladu za zakonom.”
Novi protesti vjernika
Rušenju objekta je prethodila najava mitropolita Amfilohija od 9. juna da od nedjelje (14.06) SPC ponovo pokreće protestne litije širom Crne Gore.
Na najavu ponovnog pokretanje litija reagovao je direktor Uprave crnogorske policije Veselin Veljović koji je upozorio da policija neće dozvoliti javna okupljanja kojima se krše mjere Nacionalnog koordinacionog tijela i najavio da će biti procesuirano svako odgovorno lice u slučajevima nepoštovanja zakona i ugrožavanja zdravlja građana Crne Gore. Veljović je iznio podatak da se tokom epidemije korona virusa “samo u jednom klasteru sa litije inficiralo oko 70 osoba”.
Nacionalno kordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) je 28. maja donijelo odluku o svim vrstama okupljanja u kojoj se navodi da skupovima može da prisustvuje do 200 lica, uz obavezno poštovanje mjera fizičke distance od najmanje dva metra.
Na svim dosadašnjim litijama SPC učestvovalo je više hiljada vjernika.
Uslijedilo je saopštenje Mitropolije-crnogorsko primorske u kojem je istaknuto da će “litije imati karakter kakav su imale i prije epidemije, odnosno biće mirne i nenasilne”.
Ima li šanse za razgovor?
Povodom najnovijih tenzija zbog rušenja nelegalnog konaka u Ulcinju i najave poglavara SPC u Crnoj Gori da od nedjelje nastavljaju sa protestnim litijama, pitali smo člana pregovaračkog tima SPC advokata Dragana Šoća – da li ovo predstavlja znak da nema volje za ponovnim otvaranjem dijaloga između crkve i države?
“Rekao bih da to nije pogodan ambijent za nastavak dijaloga. Međutim, imajući u vidu neko iskustvo koje imam u ovim oblastima, ne bih prebrzo zaključio da nastavka dijaloga neće biti. Ustvari, nadam se da će dijaloga biti jer konflikt siguurno neće nikome koristiti u krajnjem slučaju. Svjesne su toga obije strane i mogu jedino pouzdano kažem, da sa stanovišta crkve uvjek postoji otvorenost da se bez dodatnih uslovljavanja pristupi nastavku razgovora. Vidjećemo kako će Vlada odreagovati”, kaže advokat Šoć.
Osnovni spor između države i crkve i povod zbog kojeg SPC namjerava da revitalizuje litije je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen 27. decembra prošle godine u crnogorskom parlamentu, a koji, prema tumačenju crkve, treba da posluži vlastima da preuzmu crkvenu imovinu.
Protestne litije, koje su tim povodom počele početkom godine, u martu je prekinula epidemija bolesti koju izaziva korona virus COVID-19, a prekinuti su i pregovori započeti 11. marta između ekspertskih timova Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Do obnavljanja pregovora nije došlo, iako je mitropolit Amfilohije 11. maja pismom pozvao premijera Duška Markovića da se “neodložno zakaže novi termin kako bi se nastavio ekspertski dijalog” o spornom zakonu.
Premijer Marković je 25. maja odgovorio da će se potruditi da do sastanka dođe što prije i “čim se steknu uslovi”, naglasivši da razgovori mogu da se održe kada se stvori ambijent spremnosti za dijalog a ne, kako je rekao, putem ucjena.
“Vidio sam neke najave da će početi sa litijama. Sa litijama neka nas ne plaši niko. Vlada neće mijenjati svoju politiku, jedino ako postoje realni razlozi cjelishodnosti i opravdanosti, a ne iz straha da će biti litija”, kazao je tom prilikom Marković.
U međuvremenu situaciju je dodatno zakomplikovalo privođenje i procesuiranje episkopa Joanikija i osam sveštenika iz Nikšića 12. maja, zbog održanih litija u vrijeme epidemije i proglašene zabrane javnih okupljanja. Oni su nakon 72 sata pušteni da se brane sa slobode, a sudski proces protiv njih zakazan je za 19. juna u Osnovnom sudu u Nikšiću.
Odnosi između državnih institucija i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, te sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti su predmet poslednjeg (10.jun) izvještaja Stejt Departmenta o vjerskim slobodama za 2019. godinu. U Izvještaju je uglavnom navedena hronologija događaja koji su izazvali spor Vlade Crne Gore i SPC, ali bez preporuka bilo kojoj strani.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen u Skupštini Crne Gore 27. decembra 2019. godine, propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja je sagrađena do 1918. godine. U suprotnom, ta imovina će se smatrati državnom.
SPC je ovaj zakon ocijenila kao pokušaj otimanja imovine od strane države.
Facebook Forum