Dostupni linkovi

Šefica Misije OSCE: Ne postoji interes političara da rade za dobro BiH


Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini

„Svaki pokušaj da se odlože izbori predstavlja zapravo miješanje u osnovno ustavno pravo građana“, kaže šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini (BiH) Ketlin Kavalek (Kathleen Kavalec), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dogovor o izborima u Mostaru je trebao davno biti postignut, dodaje ona i zapaža da i građani vide da ne postoji interes političara da rade za dobro zemlje.

Podsjetimo, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su 17. juna dogovor koji bi trebalo da omogući održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.

Šta je zasmetalo Dodiku?

RSE: Očekujemo lokalne izbore. U Parlamentu BiH ponovo sporenja oko budžeta, a činjenica je da neke političke partije osporavaju izbor nove Centralne izborne komisije (CIK). Šta su posljedice za građane?

Kavalek: Izbori su kamen temeljac svake demokratije. Svaki pokušaj da se odlože izbori predstavlja zapravo miješanje u osnovno ustavno pravo građana. Što se tiče samog budžeta, mi smo skupa sa drugim akterima iz međunarodne zajednice apelovali da se budžet usvoji, da bi izbori mogli da se održe.

RSE: Predsjednik SNSD-a (Stranka nezavisnih socijaldemokrata) Milorad Dodik, kazao je da prekoračujete svoja ovlaštenja kada su u pitanju stavovi o Centralnoj izbornoj komisiji. Šta mu je to zasmetalo?

Kavalek: Nisam sigurna šta mu je to zasmetalo. On bi također trebao biti zainteresovan za to da se izbori održe. Naša je uloga u osnaživanju Centralne izborne komisije. To smo radili već godinama i zaista nam je stalo do jedne snažne, nezavisne institucije u koju građani mogu imati povjerenja, tako da može biti vjerodostojnih izbora.

Pomogli smo Centralnoj izbornoj komisiji da prenosi uživo svoje sjednice, tako da građani mogu da prate uživo i da se sami uvjere šta se tamo događa, što je odlična praksa za bilo koju instituciju.

Zašto je bitno povjerenje u CIK?

RSE: Zbog čega je važna nezavisnost CIK-a?

Kavalek: CIK nije tu da utiče na to kakvi će biti ishodi izbora, nego da postoji jedan pravičan i transparentan sistem, tako da svi kandidati mogu imati povjerenja u takav sistem, u kojem je na takav način iskazana volja građana.

U samim izborima postoji mnogo logističkih postupaka koje treba obaviti – od štampanja listića do posmatranja izbora. CIK je tu da ti logistički koraci budu provedeni.

Dogovor o Mostaru trebalo davno postići

RSE: Građani Mostara, nakon 12 godina, ako bude izbora, imat će priliku da glasaju. Je li bilo potrebno da se tako dugo čeka na dogovor i zbog čega su važni izbori u Mostaru?

Kavalek: Sigurna sam da su se i građani to isto pitali. Iz naše perspektive je neprihvatljivo da građani nisu imali pravo izbora čitavih dvanaest godina. Znam da su građani nezadovoljni što se ne rješavaju takva pitanja kao što je, na primjer, prikupljanje i odvoz otpada.

Ja sam razgovarala sa mladim ljudima u Mostaru i oni su rekli zbog čega su im izbori važni - oni nisu imali u svom životnom vijeku priliku da glasaju. Mi pozdravljamo usvajanje amandmana na Izborni zakon kojim će se omogućiti održavanje izbora u Mostaru. To je već davno trebalo biti postignuto.

RSE: Kazali ste da je povjerenje građana u političke stranke, političare i izbore uopšte u Bosni i Hercegovini nisko. Zašto je to tako?

Kavalek: Iz onoga što smo mi vidjeli, ne postoji interes političara da rade za dobro ove zemlje. To je zapravo rezultat zapažanja građana u smislu korupcije u zapošljavanju, u javnim službama i javnim ustanovama.

RSE: Kako ocjenjujete funkcionisanje zakonodavne vlasti na državnom nivou?

Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini
Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE u Bosni i Hercegovini

Kavalek: Iz naše perspektive, rad zakonodavnih tijela je neadekvatan, ako vidite kako je mali broj održanih sjednica, usvojenih zakona i razmatranih pitanja.

Postoji određeni broj zakona o kojima se raspravljalo, ali nikad nisu usvojeni, kao što je zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji bi se zabavio korupcijom i onim što tišti građane u vezi sa korupcijom. Važno je usvojiti amandmane na Izborni zakon.

Utvrditi stanje u pravosuđu

OSCE-ov ured za demokratske institucije i ljudska prava nekoliko je puta izdavao preporuke koje nisu provedene. To su sve pitanja koja bi Parlament morao uzeti u razmatranje, ali oko kojih nema koraka naprijed. Mi pozdravljamo uspostavljanje privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Mislim da je to pohvalan razvoj događaja i nadamo se dobrim rezultatima.

RSE: Pomenuli ste komisiju, pomenuli ste korupciju. Razgovarali ste s nekim od čelnih ljudi bh. pravosuđa. Jeste li zadovoljni načinom na koji se u Bosni i Hercegovini rješavaju slučajevi, prije svega korupcije?

Kavalek: Mislim da nije mnogo toga učinjeno u tom smislu, kada pogledate kakva je percepcija građanstva u vezi s tim. Mi smo u OSCE podržali te institucije u smislu obuke, ali još uvijek postoji mnogo toga što bi se moglo učiniti.

O Strategiji u predmetima ratnih zločina

RSE: Ima li naznaka kada će biti usvojena revidirana Strategija u predmetima ratnih zločina?

Kavalek: Vrlo je važno da ta Strategija bude usvojena. Mi smo stalno pozivali na to da se ona usvoji, jer bi to dovelo do ubrzanja postupaka i do toga da građani vide da se za ove užasne zločine postiže pravda.

RSE: Kome je u interesu da se to ne uradi? Godinama čekamo tu revidiranu strategiju.

Kavalek: To je izvanredno pitanje. Mi se isto to pitamo. Razgovarali smo s mnoštvom političkih aktera, ali od njih nismo dobili koherentan odgovor. Ne bih željela da spekulišem, ali se čovjek mora zapitati ko bi želio da uspori proces, kada postoje porodice žrtava koje bi htjele da vide neki ishod.

Nedostaci u tretmanu migranata

RSE: Prema Vašem mišljenju, kakav je odnos bh. vlasti prema migrantima?

Kavalek: Ovo je veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu još od 2018. godine. Kada je to počelo, mi smo u OSCE-u dali jedan izvještaj kojim smo se osvrnuli na glavna pitanja u vezi s tim. U izvještaju su identifikovana određena pitanja koja vidimo i drugdje, a prvenstveno nedostatak djelotvorne koordinacije između različitih nivoa vlasti i između entiteta, također.

Naravno, tu su postojali i drugi nedostaci tijela vlasti u smislu registrovanja i pružanja podrške tim ljudima. Na sreću, ovdje postoji i Međunarodna organizacija za migracije i UNHCR, koji su mnogo pomogli tijelima vlasti u ovom smislu.

Evropska unija je, naravno, dala mnogo sredstava da bi se uspostavili centri za migrante. Nedostatak koordinacije, prava migranata, pitanja trgovine ljudima i uopšteno govoreći, obaveze Bosne i Hercegovine u poštovanju ljudskih prava, pitanja su koja su u tom smislu odlučujuća.

Zapravo, želim reći da su građani pokazali mnogo empatije i razumijevanja prema migrantima. To nije nešto što se može vidjeti kod svih, ali kada vidite takve slučajeve, zaista je predivno.

'Migranti dolaze imali smještaj ili ne'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:24 0:00

Učenici i roditelji ne preferiraju 'dvije škole pod jednim krovom'

RSE: U Bosni i Hercegovini još uvijek postoji fenomen 'dvije škole pod jednim krovom' koji je uspostavio OSCE nakon rata i koji je trebao vrlo brzo nakon rata promijenjen, ali nije do danas. Može li Bosna i Hercegovina s takvim načinom obrazovanja ići naprijed?

Kavalek: Ne mislim da Bosna i Hercegovina treba nastaviti u takvom pravcu. Najbolje što bi država trebala pružiti jeste jedno inkluzivno, kvalitetno obrazovanje. Što se nas tiče, mi nastavljamo sa našim naporima da ohrabrimo ukidanje takvog sistema.

Naša su istraživanja javnog mnijenja ukazala na to da ni roditelji ni učenici ne preferiraju takvo obrazovanje, nego da bi se trebalo fokusirati na pružanje kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja.

Da li jača desnica?

RSE: Početkom godine posjetili ste Srebrenicu. Svojevremeno, na društvenim mrežama objavljena je fotografija dječaka koji su se potpisali kao 'braća četnici'. Šta uraditi da se takve stvari ne dešavaju? Koliko je bitno da djeca razumiju da su pogriješili?

Kavalek: Da, bila sam tri puta u Srebrenici, razgovarala sam s predstavnicima lokalnih vlasti, školskih vlasti, roditelja, učenika. Mi imamo jedan ured u Srebrenici i radimo na promociji razumijevanja, pomirenja, empatije.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini postoji tendencija da se stvari politizuju i da se prikazuju većim nego što jesu, umjesto da se promoviše razumijevanje.

RSE: Po Vašem mišljenju, da li jačaju desne snage, u Bosni i Hercegovini i na cijelom Balkanu? Kada se u Sarajevu održavala misa za Blajburg, otišli ste i odnijeli cvijeće na spomenik žrtvama fašizma.

Kavalek: Nisam sigurna da se može izmjeriti da li jačaju desne snage. Ono što je važno jeste percepcija građana i da ti incidenti izazivaju osjećaj tjeskobe i zabrinutost. Težnja OSCE-a je da promovišemo pomirenje, da promovišemo razgovor.

Razgovarali smo s raznim akterima, a naša namjera je da uvijek razgovaramo sa svim stranama koje su uključene, tako da oni razumiju uticaj onoga kako djeluju i kako se to odražava na građane.

XS
SM
MD
LG