Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šator: Godišnje u BiH doktorira više žena nego muškaraca


"Danas imamo veći broj žena na godišnjem nivou koje doktoriraju nego što je broj muškaraca", kaže dr. Edim Šator

Nedavno je u Mostaru promovisan Zbornik "Bosanskohercegovačke naučnice i njihov istraživački rad". Glavni i odgovorni urednik ovog zbornika dr. Edim Šator, naglašava da je to nastavak aktivnosti u realizaciji velikog izdavačkog i istraživačkog projekta 'Leksikon u BiH'.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Šator ističe da se na ovaj način odaje dužno poštovanje ženama koje su dale ogroman doprinos razvoju nauke i uopšte države Bosne i Hercegovine (BiH).

RSE: Kako je došlo do izrade zbornika i šta je bio glavni motiv za njegovo objavljivanje ?

Šator: Ovaj zbornik je rezultat rada naučne konferencije koja je održana prošle godine, u aprilu, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, zajedno sa Fakultetom humanističkih nauka iz Mostara i Udruženjem za modernu historiju Sarajeva. Taj skup posvećen ženama naučnicama i njihovom istraživačkom radu je održan sa preko 120 učesnika.

To je bio samo nastavak prethodno započetog projekta kojeg je pokrenulo Federalno ministarstvo obrazovanja, s ciljem da se u narednom periodu završi, da se u nekom dužem vremenskom periodu pripremi i da se uradi izdavački istraživački projekat Leksikon nauke u BiH. S te strane, ovo je bio treći takav skup, s tim da je prvi održan 2015. godine i bio je posvećen istraživanjima u Hercegovini i hercegovačkim naučnicima, drugi skup bio je posvećen generalno istraživanju u nauci u Bosni i Hercegovini do kraja XX stoljeća. Dogovorili smo se da prošle godine održimo skup, između ostalog o naučnicama i njihovom istraživačkom radu, da bismo ukazali na njihov ogroman doprinos i značaj za razvoj nauke u BiH, ali ne samo nauke, nego, naravno i akademskih ustanova.

RSE: Koliko se zna o doprinosu žena naučnica, posebno o onim koje su ostavile poseban trag u razvoju nauke i uopšte u životu BiH?

Šator: Ja sam uređivao ovaj zbornik, tako da sam imao priliku da pročitam sve radove. Kad polazim od sebe, moram da kažem da sam bio, negativno iznenađen vlastitim neznanjem o mnogim ženama čija je uloga u razvoju nauke i naučnih institucija u Bosni i Hercegovini zaista ogromna. S druge strane, bio sam razočaran činjenicama koliko su žene naučnice bile na neki način u drugom planu – jednostavno, nije im pružan javni prostor onakav kakav zaslužuju.

Evo, jedan jednostavan podatak u radu akademkinje Adile Pašalić Kreso – ona se bavila ženama koje su članovi Akademije nauka i umjetnosti BiH. U periodu od nekih 80 godina koliko postoji, Akademija je primila ukupno 185, što redovnih, što dopisnih članova i fascinantno je bilo da je od tog broja bilo samo 12 žena. Posebno je interesantno da se taj omjer žena koje postaju članice Akademije intenzivirao i pojačao nakon 1998., 1999., znači posljednjih dvadesetak godina.

Rekao bih da se ta slika i zasluga žena pomalo mijenja u našem društvu i da žene dobijaju mjesto koje u suštini zaslužuju, ne samo što se tiče nauke i naučnih istraživanja nego i u bh. društvu. U nizu radova navodi se ogroman broj statističkih podataka, poredeći stanje u BiH sa stanjem u Evropi, i ja bih rekao da ne kaskamo toliko za Evropom kada govorimo o ravnopravnosti žena sa muškarcima u naučnom polju.

'Pred žene se postavlja mnogo više obaveza i barijera'

RSE: Možete li iznijeti neka poređenja?

Šator: Na primjer, jedan rad se bavio istraživanjem položaja žena u Evropskoj uniji (EU) u odnosu na BiH. Zaključili su da je u EU cilj bio da broj žena i broj muškaraca, što se tiče nauke i naučnog istraživanja, bude oko 50:50 posto. Taj procenat nije dostignut ni u Evropi, nije ni kod nas. Ali, kad govorimo Bosni i Hercegovini, kada se poredi period od posljednjih dvadesetak godina i uzme omjer muškaraca i žena koji su doktorirali, stekli naučni stepen doktora nauka, veoma je interesantno kako se taj omjer mijenja.

Na primjer, autori u svom tekstu iznose podatak da su 1998. godine od 24 četvero koji su doktorirali samo tri bile žene, dok se taj broj 2015. godine okrenuo u korist žena, tako da danas imamo veći broj žena na godišnjem nivou koje doktoriraju nego što je broj muškaraca. Rekao bih da u tome BiH nimalo ne zaostaje za Evropom, naprotiv, vjerujem da smo na nekim poljima možda na istom nivou.

RSE: Malo je poznato da su nekada žene iz izrazito patrijarhalnih porodica odlazile u inostranstvo da studiraju. Da li se možda neko od autora 'dotakao' te teme?

Šator: Ta se tema konkretno nije analizirala ni u jednom od radova, međutim o tome se pisalo dosta, jer je ženama koje se bave naukom u tom, ako ćemo ga tako nazvati, tradicionalnom patrijarhalnom društvu, bilo je mnogo, mnogo teže uspjeti nego što je to bilo njihovim muškim kolegama.

I bez obzira na to, na primjer, jedna uvažena Vera Šnajder je bila prva dekanica Prirodno matematičkog fakulteta u Sarajevu. U radu se tematiziraju i daje se presjek razvoja obrazovnog sistema i vidi se da su i prije rata, u XX stoljeću i ranije, žene imale zaista bitnu ulogu.

Međutim, treba posebno naglasiti da je ženama, kako god okrenete, s obzirom na njihovu ulogu u porodici, zaista je teže, i kada sagledate sve te činjenice, fascinantno je šta su pojedine žene u svojoj naučnoj karijeri napravile, kakav su doprinos dale, a uz sve to bile supruge i majke. S te strane je ženama bilo mnogo, mnogo teže da uspiju nego njihovim kolegama, koji su se mogli fokusirati isključivo na naučni rad. Pred žene se postavlja mnogo, mnogo više obaveza i barijera.

RSE: Stoga vjerovatno i nisu bile u nekom izrazitom broju na rukovodećim funkcijama, u akademskim zajednicama.

Šator: Nažalost, nisu. Rekao bih da nisu ni danas. Imaju dva rada u kojima se, između ostalog, tematizira i taj problem, položaj žena na rukovodećim pozicijama. Analizirano je Sveučilište u Mostaru i Univerzitet iz Istočnog Sarajeva i primjećeno je, kao neki zaključak, da se u posljednjih dvadesetak godina taj omjer polako mijenja, da žene dobijaju sve više prilike na rukovodećim pozicijama, ali da taj omjer nije ni blizu 50:50, kao što bismo očekivali i kao što bi trebalo biti.

Ali, generalno posmatrajući, ustvari nadam se da će taj omjer doći u nekom narednom periodu na 50:50, jer činjenica je, ne samo u akademskoj zajednici nego u kompletnom našem društvu, što se tiče rukovodećih pozicija da apsolutno dominiraju muškarci, počevši od politike, akademske zajednice, obrazovanja. Koji god segment društva uzmete, na rukovodećim pozicijama dominiraju muškarci.

U zborniku posvećenom o bh. naučnicama pored ostalih govori se o radu i doprinosu ovih žena: Desanka Kovačević-Kojić, Lejla Gazić, Irma Čremošnik, Hatidža Čar-Drnda, Branka Raunig, Nada Klaić,Zlata Grebo, Milica Kosorić, Ševala Zildžić – Iblizović,Vera Šnajder, Naza Tanović -Miller,Tatjana Mihać, Hanifa Kapidžić – Osmanagić, Lamija Hadžiosmanović, Ljubinka Bašović, Jelena Dopuđa, Laura Papo Bohoreta, Slavica Krneta, i o mnogim drugim.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG