Pripremila: Una Čilić
Tokom mjeseca marta, tri aktivistice iz Bosne i Hercegovine pridružile su se globalnom pokretu Mjesec ženske historije u sklopu kojeg su napravile kampanju kako bi se prisjetili značajnih žena iz bh. historije.
Kroz 31 dan Amila Hrustić Batovanja, Hatidža Gušić i Maša Durkalić objavljivale su po jedan post posvećen nekoj od žena koje su obilježile bosanskohercegovačku historiju.
Polazeći od činjenice da je historija u BiH rodno slijepa, te da u velikoj mjeri ovisi što od države što od pojedinaca, one su odlučile da se, barem na društvenim mrežama, uključe u kampanju podizanja svijesti o značaju uloga žena kroz historiju i da ovako nešto, po prvi put obilježe i u Bosni i Hercegovini.
Prvi post bio je posvećen Staki Skenderovoj, socijalnoj radnici, spisateljici i sarajevskoj učiteljici koja je u oktobru 1858. godine otvorila prvu školu za djevojčice.
"Možda nisam dovoljno upoznata, ali toliko koliko ja znam, u BiH se ne slavi ovaj mjesec, niti je bilo koji drugi mjesec posvećen temi žena koje su ostvarile uspjehe i mijenjale ili mijenjaju historiju i društvo BiH na bolje. Upravo zato smatramo da je bitno govoriti o ovim ženama što češće i što više", pojašnjava Hrustić Batovanja koja je radila na dizajnu materijala.
Da su žene oduvijek jednako učestvovale u oblikovanju društva ali da nisu zabilježene u historiji, slažu se autorice ovog projekta.
"Historija ih ne pamti, ne piše o njima, čak i malo podataka koje imamo ne govore dovoljno o ženama, i gurnute su na margine, izbačene iz udžbenika, izbrisane iz postojanja, i stoga se, nažalost, jako malo zna o njima, a također i u BiH", kaže Hatidža Gušić.
Kroz 31 dan podsjećanja na značajne historijske uloge, našle su se žene poput Miss Irby koja je 1866. u Sarajevu osnovala Zavod za žene, Milene Mrazović, prve novinarka u BiH, školovane umjetnice, heroine Narodnooslobodilačkog pokreta, dekanese fakulteta, književnice i brojne druge.
Polazna tačka projekta koji je nastao spontano prvog dana marta bila je knjiga koju je objavio Sarajevski otvoreni centar Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku.
"Naš cilj je bio da na neki način podsjetimo na njihove uloge, da njihov lik i djelo budu prepoznatljivi, da pokrenemo dijalog i do neke mjere smo to uspjele", kaže Gušić, koja dodaje da su komentari na njihove sadržaje bili većinom ohrabrujući, te da je ljudima bila interesantna forma.
Muškarci pišu historiju
Pored komentara na društvenim mrežama, razgovora među određenim grupama ljudi, postavlja se pitanje da li je 31 dan podsjećanja na historijske uloge, mogao da utiče na značajniju promjenu u kojoj bi žene postale prisutnije u historijskom narativu.
"Muškarci i dalje uglavnom pišu historiju, ne zato što to bolje rade, nego zato što imaju više prilika za to. Žene koje smo mi prikazale u sklopu #zeneBiH morale su se troduplo više truditi da postignu ono zbog čega ih se mi danas prisjećamo", navodi Maša Durkalić, jedna od autorica projekta.
"Staka Skenderova je nosila mušku odjeću kako bi je ozbiljnije shvatili. Ševala Zildžić Iblizović je svakodnevno zadirkivana od strane dječaka u mahali jer je bila prva žena koja je išla u mušku gimnaziju. Ove podatke i mnoge slične njima nećemo naći u zvaničnim historiografijama. Neki od naših pokušaja da istražimo živote ovih žena na internetu bili su nemogući jer su informacije o njima čak i na internetu rijetke", ističe Durkalić.
Kampanja je dizajnirana upravo s ciljem da biografije ovih žena postanu poznate široj javnosti te da se uloge koje su odigrale u izgradnji tadašnjeg društva ne ostanu zaboravljene. Jer kako navode autorice projekta, kolektivno zaboravljamo činjenicu da su i žene ostavile značajne tragove u historijskim tokovima.
"Ko će znati da je Vera Šnajder prva dekanesa u Jugoslaviji? Na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, čiji je Odsjek za matematiku osnovala Vera, nema nikakvog obilježja kojim se priznaje njen doprinos matematici, kao i osnivanju te institucije. Nije nužno problem u tome da muškarci pišu historiju. Problem je u tome što mi kolektivno zaboravljamo da su žene također dio naše historije", kaže Maša Durkalić.
Knjiga o bh. ženama
Iako je kampanja #zeneBiH postigla značajnu vidljivost, te je šira prilika a i same autorice imale priliku da nauče nešto novo i nešto više o ženama kroz bh. historiju, postovi na društvenim mrežama neće promijeniti situaciju.
"Ako bismo govorili/e o idealnim uvjetima, zvanične institucije države BiH bi trebale prepoznati doprinose ovih žena iz bh. historije boljem životu današnjih žena, ali i njihove doprinose nauci, umjetnosti, aktivizmu" pojašnjava Durkalić.
"To bi bili idealni koraci koji bi pokazali da država BiH cijeni doprinose brojnih žena koje su uradile enorman posao na unapređenju bh. društva. Bili/e bismo ludi/e kada bismo mislili/e da one ne zaslužuju priznanje za svoj rad", dodaje Maša Durkalić.
Obzirom da im je već na samom početku projekta bilo jasno da imaju mnogo više materijala no što mart ima dana, autorice su izrazile želju da nastave i prošire ovaj projekat.
"Imale smo dugačku listu žena koje smo htjele spomenuti, međutim zbog vremena i formata za koji smo se odlučile, morale smo “skratiti” listu na 30 žena, kako bi mogle svaki dan pisati o jednoj i podijeliti post na društvenim mrežama," pojašnjava Amila koja dalje navodi kako su odlučile da nastave sa budućim radom na projektu.
"Uskoro planiramo raditi knjigu o bh. ženama u kojoj ćemo povećati broj žena o kojima pišemo na barem 50. Trenutno radimo na pripremama a crowdfunding kampanju i čim skupimo sve potrebne materijale, javit ćemo se sa više informacija, na koji način svi mogu doprinijeti ovom projektu i podržati ga," pojašnjava Amila Hrustić Batovanja.
Mjesec ženske historije se obilježava od sredine 80-ih godina u Sjedinjenim Državama a vremenom su im se krenule pridruživati i ostale zemlje.
Facebook Forum