Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rangelov Jusović: Funkcionalna pismenost za funkcionalno društvo


Ilustrativna fotografija

"Da bi se govorilo o nepismenosti, mora se prvo razlučiti šta je bazna, a šta funkcionalna pismenost, ali i tačno i precizno tumačenje statističkih podataka istraživanja o nepismenosti", napominje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Radmila Rangelov Jusović, izvršna direktorica Centra za obrazovne inicijative Step by Step u Sarajevu, komentarišući podatke koji su pokazali da Bosna i Hercegovina ima najveću stopu nepismenosti u regionu, a da su od ukupnog broja nepismenih, žene u mnogo većem postotku od muškaraca.

Rangelov Jusović za Zašto? RSE daje ocjenu stanja pismenosti u BiH naglašavajući da: "Stepen funkcionalne pismenosti naših 15-godišnjaka saznaćemo u decembru, kada će biti objavljeni rezultati PISA-a ispitivanja.

"Isto ispitivanje će pokazati i razliku u nivou funkcionalne pismenosti između dječaka i djevojčica, pa ćemo tek tada moći govoriti o stvarnom stanju", rekla je Rangelov Jusović te istakla da je dodatni problem to što se pitanju obrazovanja ne pristupa strateški.

"Opservacije nastavnika/ca iz prakse ukazuju na to da su nam učenici/ce, uprkos napretku tehnologije, sve lošiji u čitanju i pisanju, a pogotovo u funkcionalnoj pismenosti", ocjena je Radmile Rangelov Jusović.

RSE: Kako se definiše pismenost/nepismenost?

Rangelov Jusović: Ono što je izuzetno važno kod analize procenta nepismenosti stanovništva u društvu jeste zaista prvo definisati pismenost.

Jedan nivo jeste pitanje nezavršenosti ni osnovnog obrazovanja, odnosno, potpune tehničke nepismenosti – nesposobnosti da pišemo i čitamo slova.

Međutim, vrlo davno se koristila ta definicija pismenosti. Danas sve više govorimo o funkcionalnoj pismenosti, odnosno sposobnosti da jezik i različite forme izražavanja, komuniciranja koje nisu uvijek čak ni pisane forme nekad su to grafičke i neke druge forme, koristimo smisleno. I ne samo smisleno, već da razumijemo šta je pročitano. Da imamo stav u odnosu na to šta je pročitano, da smo sami u stanju da proizvedemo određeni pisani tekst koji, isto tako, nije samo reproduktivni nego ima sadržaj i smisao.

Tako da, današnja međunarodna istraživanja kada se bave funkcionalnom pismenošću rade to na sasvim drugačiji način. Jedno od tih istraživanja jeste PISA istraživanje u kojem je BiH prošle godine prvi put učestvovala. Inače, preko 70 zemalja učestvuje. Rezultati će biti u decembru i ko god želi da pogleda, na primjer, zadatke koji su vezani za funkcionalnu pismenost, shvatiće koja je razlika između tradicionalnog poimanja pismenosti i funkcionalne pismenosti.

Tako da, kažem, vrlo je važno danas govoriti ne samo o bazičnoj pismenosti – ja se nadam da je to nešto što je iza nas, da je to nešto što je definitivno u malim tragovima ostalo, ali moramo govoriti o funkcionalnoj pismenosti jer je pismenost ne samo pitanje jezika, maternjeg jezika i sposobnosti komunikacije, nego je to baza za obrazovanje u svim drugim oblastima… I u životu generalno bez funkcionalne pismenosti mi nismo, kako bi sama riječ rekla, funkcionalni, i nismo u stanju da funkcionišemo u društvu.

RSE: Kako se dolazi do podatka da su žene, od ukupnog broja nepismenih kojih ima negdje 90.000 u BiH po popisu iz 2013, po postotcima šest puta nepismenije od muškaraca?

Rangelov Jusović: Istraživanja i statistike i tumačenja statistika su vrlo ozbiljne stvari. I, mislim da je vrlo važno za sve one koji izvještavaju po pitanjima pismenosti, ne samo pismenosti nego bilo koja istraživanja, da vrlo jasno prenesu rezultate. UNESCO ili bilo ko da je radio mora reći tačno statistički o kojem uzrastu se tu radi. Znači, da li govorimo o mladim ljudima, da li govorimo o osobama koje su punoljetne ili da li govorimo o starijem stanovništvu preko 60, 65 godina. Tako da bez tog podatka vrlo je teško odgovoriti na ovo pitanje.

Mi možemo samo da nagađamo znajući probleme. Ako govorimo o starijem stanovništvu, mi zaista znamo da, mi smo još uvijek jedno relativno tradicionalno društvo a kamoli tih godina kada jedan značajan broj žena znamo da u ruralnim područjima nije imao priliku, eventualno su se završavala prva četiri razreda osnovne škole.

Ono što je pitanje marginalizacije i diskriminacije je zaista češće kod žena nego kod muškaraca. Ako govorimo o mlađoj populaciji, što je teško da mogu vjerovati jer djevojčice generalno pokazuju više rezultate u oblasti jezika od dječaka, onda se radi o grupama koje su diskriminirane, marginalizirane i često nevidljive – a to su neka tri ključna problema – sigurno ogroman problem koji imamo i kojim se ne bavimo je siromaštvo. Uz sve naše priče da smo posvećeni obrazovanju i naše priče da je obrazovanje besplatno, ono nije besplatno. Ono siromašne porodice košta čak toliko da ga sebi ne mogu priuštiti. Govorimo o marginalizovanim grupama djece koja su zaista isključena ili često nevidljiva u sistemu pa ih se česno ni ne broji.

Ali ja i dalje kažem, ovo su moje pretpostavke, bazirajući se na podacima o stepenu siromaštva djece, ali kada je u pitanju nepismenost – zaista ne znam – mora se biti jasno na koju populaciju se misli i kako je definisana pismenost u tom istraživanju.

RSE: Kakvo je generalno stanja obrazovanja ženske populacije u BiH?

Rangelov Jusović: Što se tiče obuhvaćenosti osnovnim obrazovanjem ona je jako dobra u BiH i stanje se popravlja i što se tiče upisivanja u osnovne škole. Broj djevojčica i dječaka je negdje 50-50 posto. Ono što se dešava i što se više penjemo na razini obrazovanja žena je sve više. U nekim situacijama je čak dešava obrnuta situacija – da su manje uspješni dječaci. Ali kako se penjemo u visoko obrazovanje, mastere, doktorate ili na neke pozicije, tu je sve manje žena.

Međutim, u osnovnom obrazovanju, kada se stiče bazna pismenost tu je pokrivenost značajna osim, opet kažem, grupa koje su marginalizirane, grupa koje žive u teškom siromaštvu, djece pripadnika romske nacionalne manjine, sada imamo i djece izbjeglica, djece sa poteškoćama u razvoju, itd.

  • 16x9 Image

    Asja Hafner

    U novinarstvu od 1993. godine. Bavila se novinarstvom, prevođenjem, medijskim i kulturnim radom, uređivanjem televizijskih projekata i serijala. Od septembra 2017. vodi digitalnu jedinicu Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG