Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Žene u manjini u kulturi sećanja Sarajeva


Od preko 1.300 ulica u Kantonu Sarajevo, samo 18 je imenovano po ženama.

Piše: Maša Durkalić

Od preko 1.300 ulica u Kantonu Sarajevo, koje postoje u registru Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo, samo 18 je imenovano po ženama, ili njihovi nazivi imaju veze sa ženama. Istovremeno, od istog broja ulica, preko 500 je imenovano ili po muškarcima, ili po prezimenima iskazanim u muškom rodu. Iako u Kantonu Sarajevo postoji nekoliko škola, trgova i mostova koji su također imenovani po ženama, odnos od 18 ulica koje nose ženska imena naspram više od 500 ulica koje nose muška imena jasno svjedoči o nedostatku žena u memorijalnoj kulturi Sarajeva.

Ovaj je problem za Radio Slobodna Evropa (RSE) prokomentirao Damir Nikšić, predsjednik Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti pri Skupštini Kantona Sarajevo.

„Grad je tijesan za previše ideologija koje u njemu postoje, i previše je želja. U našem društvu je stalno prisutan militantni mačo duh, kao duh zvanične kulture življenja pokorenog naroda. Tu, u suštini, kulturološki nema mjesta za žene, jer nema svijesti, solidarnosti i osviještenosti u smislu feminizma“, kaže Nikšić.

On predlaže dvije aktivnosti koje bi potencijalno mogle povećati prisustvo žena u memorijalnoj kulturi grada: prva je dodjeljivanje tzv. počasnih ulica, a druga je fond imena koji bi sadržavao jednak omjer muških i ženskih imena, koji je ideja u nastanku.

Jasmina Mršo, članica Naše stranke i vijećnica u Općini Stari Grad, također je i vanjska članica spomenute Komisije. Ona je početkom godine pokrenula inicijativu da se na rodnoj kući Umihane Čuvidine, bh. pjesnikinje i jedine žene koja je stvarala na alhamijado jeziku (po kojoj naziv nosi jedna ulica u Sokolović Koloniji, te škola u Općini Novi Grad), postavi spomen-ploča koja bi podsjećala da je Umihana tu rođena, živjela i stvarala.

Za spomenike, spomen-ploče i spomen-parkove nisu nadležne općine, nego Grad Sarajevo, te je Jasminina inicijativa za spomen-ploču na Hridu prebačena na ovaj administrativni nivo. Grad Sarajevo svake godine prikuplja nove informacije za strateški plan u vezi sa imenovanjem spomenika, spomen-ploča i spomen-parkova. Iako se na odgovor još uvijek čeka, ova je inicijativa jedina nakon dugo vremena u centar pažnje stavila obilježavanje ili imenovanje nekog javnog prostora po historijski značajnoj ženi.

Fond imena kao moguće rješenje

Inicijative za (pre)imenovanje ulice mogu podnositi općinski vijećnici ili grupe/udruženja građana/ki, a procedura je prilično komplicirana. Inicijativa treba sadržavati informacije o ulici koju se želi (pre)imenovati, nakon čega zahtjev ide na nadležnu opštinu, a potom na mjesnu zajednicu. Slijedi provođenje javne rasprave među građanima/kama koji/e žive u toj ulici (ako je ulica naseljena). Kada stanovnici/e ulice budu saglasni/e sa promjenom imena, inicijativa se vraća na nadležno općinsko vijeće, potom nazad na Komisiju, koja je šalje na Skupštinu Kantona Sarajevo (KS). Nakon što Skupština KS donese odluku, zahtjev za promjenu imena šalje se Zavodu za planiranje Kantona Sarajevo.

Imenovanje se i dalje vrši u skladu sa Odlukom o imenovanju ulica, trgova i mostova iz 1997. godine. Mršo ističe da je postalo teško raditi prema ovoj odluci, te da bi se na dnevnom redu Komisije uskoro trebala naći nova odluka, čiji je prednacrt ona napravila.

„Glavne izmjene se sastoje iz pomnijeg definisanja komplicirane procedure, ali najveća izmjena je fond imena (po uzoru na onaj koji postoji u Zagrebu) koji bi bio javno dostupan, a imena bi predlagali građani i građanke. Postojali bi kriteriji prema kojima bi se imena rangirala, a na osnovu rangiranja bi se kreirala lista imena koja bi imala prednost pri imenovanju novih ulica, ili preimenovanju starih. Rodna ravnopravnost je među prvim kriterijima zato što žene nisu zastupljene u memorijalnoj kulturi. 18 ulica imenovanih po ženama uopće ne oslikava doprinos žena ovom gradu, našoj zemlji i svijetu. Ako bi se fond imena realizirao, sigurno bi se u prvih pet imena trebale naći žene“, kaže Jasmina Mršo.

Fondacija CURE je 2013. godine napravila prvu Žensku mapu grada Sarajeva, a istraživanje ove fondacije je tada pokazalo da od 1.037 ulica u Sarajevu samo 17 nosi imena žena, kao i da su nazivi 16 ulica koje su imale ženska imena preimenovane ili u muška imena, ili u opće nazive nakon posljednjeg rata. U ovom procesu najviše su stradale partizanke i učesnice Narodnooslobodilačke borbe, poput Dragice Pravice, Marije Bursać, Radojke Lakić, ali i revolucionarke poput Rose Luxemburg i Clare Zetkin.

„I dalje je prisutna diskriminacija u kontekstu nejednakog priznavanja ženskog doprinosa, vidljivosti i rada“, kaže Jadranka Miličević, izvršna direktorica Fondacije CURE, dodajući da je potrebno sistematski pristupiti lobiranju za veći broj ulica koje će nositi imena žena.

I dalje je prisutna diskriminacija u kontekstu nejednakog priznavanja ženskog doprinosa, vidljivosti i rada: Jadranka Miličević
I dalje je prisutna diskriminacija u kontekstu nejednakog priznavanja ženskog doprinosa, vidljivosti i rada: Jadranka Miličević

Fondacija CURE je nedavno predstavila i mobilnu aplikaciju „HERStory“, napravljenu uz podršku Turističke zajednice Kantona Sarajevo, koja sadrži mapu gradskih lokacija vezanih za rad i djelovanje deset žena, poput spisateljice Nafije Sarajlić, matematičarke Vere Šnajder, kiparice Ive Despić Simonović i drugih.

Spisateljice, doktorice, borkinje

Kojih je to 18 ulica u Sarajevu imenovano po ženama? Pored već spomenute ulice Umihane Čuvidine, koja se nalazi u Sokolović Koloniji, u ovom naselju još tri ulice nose nazive po ženama: ulica Bademe Sokolović, imenovana po poznatoj operskoj pjevačici iz Sarajeva, koja je bila primadona zagrebačke Opere; ulica Sestara Elčić, imenovana po Mevlidi i Samiri Elčić iz Dervente, borkinjama Armije BiH koje su poginule u bici za igmansko Golo Brdo; te ulica Marice Uherka, žrtve koncentracionog logora Jasenovac (o kojoj nije poznato više od ovog šturog biografskog podatka).

Jedna ulica na Ilidži nosi ime po pjesnikinji i spisateljici Nasihi Kapidžić Hadžić iz Banje Luke, koja je pisala pjesme i priče za djecu. U naselju Kvadrant C5 na Dobrinji nalaze se dvije ulice imenovane po ženama: ulica Habibe Stočević, pjesnikinje porijeklom iz Stoca koja je stvarala na turskom jeziku; i ulica Nadežde Petrović, najznačajnije srpske slikarke s početka 20. stoljeća.

Na Dobrinji se nalazi i ulica Vahide Maglajlić, imenovana po partizanki iz Banje Luke i jedinoj muslimanki koja je proglašena Narodnim herojem Jugoslavije. Na Vratniku se nalazi ulica imenovana po Nafiji Sarajlić, spisateljici, učiteljici i jednoj od prvih obrazovanih muslimanki u Sarajevu, a u blizini je i ulica Nevjestina, za koju nije poznato odakle potiče njen naziv.

Ulica Kraljice Jelene, imenovana po bosanskoj kraljici, supruzi kralja Dabiše koja je nakon njegove smrti vladala samostalno od 1395. do 1398. godine, nalazi se u naselju Otoka. U Švrakinom Selu jedna ulica nosi ime Atife Karalić, medicinske sestre iz Maglaja, pripadnice Armije BiH, koja je poginula 1993. godine pružajući pomoć ranjenim vojnicima kod Gornjeg Vakufa.

Dvije ulice imenovane su po liječnicama – prva je ulica Dr. Ševale Zildžić Iblizović, prve liječnice muslimanke u BiH i na Balkanu (a vjerovatno i u Evropi), koja se nalazi na Stupu, a druga je ulica Dr. Silve Rizvanbegović, specijalistice urgentne medicine, koja je poginula tokom opsade Sarajeva, i koja se nalazi u Nedžarićima. Doktorica je bila i Aziza Šaćirbegović, ginekologinja i članica Mladih muslimana, koja je nakon Drugog svjetskog rata zbog političkih pritisaka emigrirala u SAD, a po njoj je nazvana ulica u naselju Hrasno (iako bez doktorske titule u nazivu).

Samo se tri ulice nalaze u centru Sarajeva: Mis Irbina, imenovana po čuvenoj humanitarki i prosvjetiteljici Adeline Paulini Irby, koja je u Sarajevu otvorila drugu po redu školu za djevojčice; ulica Mice Todorović, slikarice koja je pripadala prvoj generaciji obrazovanih bh. likovnih umjetnika, koja se nalazi na Gorici, gdje je Mica Todorović i živjela; te ulica Velika avlija Laure Papo Bohorete u kojoj se nalazi Muzej Jevreja BiH, imenovana po jevrejskoj spisateljici i prevoditeljici koja se smatra prvom bh. feministkinjom.

Gdje je prostor za žene?

U odnosu na ukupan broj ulica, prilično je jasno da su žene u manjini.

„Sada se otvara mnogo novih trgova, ulica, mostova... Zašto se tu ženama ne dadne prostor? Evo, nećemo brisati historiju, ali zašto nemamo jednaka prava ili mogućnosti? To je političko pitanje. Politika je najveća prepreka u ostvarivanju vidljivosti žena i ženskog rada u svim segmentima bh. društva“, ističe Jadranka Miličević.

Anketa: Ravnopravnost žena na radnom mjestu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Damir Nikšić smatra da sarajevske ulice zaslužuju više ženskih imena.

„Naravno da bi imenovanje ulica po ženama bilo pozitivno. Sve što razbija hegemoniju i jednostranost je pozitivno.“ Međutim, on također skreće pažnju i na manjak inicijativa u samoj Skupštini Kantona Sarajevo da se ovo pitanje pokrene, kao i na politička prepucavanja koja često prate (pre)imenovanje ulica.

„Mislim da bi bilo dobro stvoriti mrežu zastupnica na različitim nivoima vlasti, prvenstveno u kantonalnim skupštinama i općinskim vijećima, žena koje će se baviti očuvanjem ženske historije kroz svoje inicijative i djelovanje. Ako bismo imali/e više primjera žena u memorijalnoj kulturi, koji pokazuju da su žene uspjele ostvariti svoje ciljeve, djevojčice bi se imale na koga ugledati, što još uvijek nije slučaj“, kaže za kraj Jasmina Mršo.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG