Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Žene čine više od polovine glasačkog tijela u Bosni i Hercegovini. No ni izbliza tome ne učestvuju ravnopravno sa muškarcima niti na nivou države, niti na nivou entiteta u donošenju odluka, a slična je situacija i na nižim nivoima vlasti.

Rodna ravnopravnost nije prepoznata ni u Ustavu Bosne i Hercegovine. Podaci državne Agencije za rodnu ravnopravnost kažu da, procentualno gledano, u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na svim nivoima nakon posljednjih izbora učešće žena iznosi tek 20 posto.

Izvršna direktorica Fondacije "Udružene žene" Banjaluka Aleksandra Petrić kaže da je stanje takvo da se rodna ravnopravnost ne prepoznaje kao normalna stvar već se mora zakonski štititi. O tome dovoljno govori činjenica da se Izbornim zakonom moralo definisati da postotak žena u vlasti mora iznositi 40 odsto. No ni to se ne poštuje.

„Tamo gdje je moć u rukama, gdje se ključne odluke donose, tu je jako malo žena. Pored toga što je brojčana zastupljenost takva kakva jeste, smatram da je problem također to što i žene koje učestvuju u politici nemaju slobodu da rade mimo partijskih politika. One su takoreći uslovljene mizogenim politikama političkih partija koje ne prepoznaju prava koja se tiču pitanja od važnosti za žene, u smislu donošenja novih zakona i politika. Tako i žene koje i dođu na poziciju odlučivanja, ta pitanja ne stavljaju u prvi plan“, kaže Petrić.

Žena u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini nikada nije bila u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine
Žena u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini nikada nije bila u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine

Opšti izbori su ove godine. Tek će se vidjeti hoće li se promijeniti nivo rodne diskriminacije koji je bio primijećen u dosadašnjim predizbornim kampanjama, ističe Petrićeva:

„Vidite da velika većina kandidatkinja na izbornim listama uopšte nema pristupa medijima i medijskim predstavljanjima, tako da su samim tim nevidljive za glasače. S pravom se može postaviti pitanje da li one uopšte mogu kao takve dospjeti na mjesto odlučivanja, kad nisu prepoznatljive i vidljive, niti su njihovi stavovi dovoljno vidljivi u javnosti.“

Ipak, žene su pokazale da mogu ravnopravno kao i muškarci obavljati mnoge važne funkcije i aktivno učestvovati u donošenju važnih odluka. U jednoj od brojnih analiza stanja rodne ravnopravnosti u BiH navodi se kako žene treba ohrabriti da steknu društvenu i političku moć javnim djelovanjem u okviru političke stranke, pri čemu je kvota važan alat za povećanje učešća u procesima donošenja odluka.

Da žene mogu biti uspješne, bilježimo i jedan primjer iz opštine Gradiška u čijoj mjesnoj zajednici Kočićevo žene suvereno vladaju od posljednjih izbora za savjete mjesnih zajednica.

Priča je zapravo počela još prije deset godina formiranjem Aktiva žena Kočićevo. Aktivnost žena u toj mjesnoj zajednici itekako je pomogla razvoju Kočićeva.

„Žene pokreću svijet, zašto ne bi jednu mjesnu zajednicu!? Mislim da će se s tim svi složiti. Moram reći da je mjesna zajednica Kočićevo ušla u projekat UNDP-a 'Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH', sa još pet mjesnih zajednica na području gradiške opštine. Pisali smo projekat za pokrivanje krova ovdje na Društvenom domu. Zatim smo prošli projekat za zamjenu stolarije na Domu. Pisali smo projekat Ministarstvu poljoprivrede za ruralni razvoj, za udruženja koja egzistiraju ovdje, i tu smo isto prošli. Pisali smo i projekat jednoj nevladinoj organizaciji – tu još nismo dobili rezultate, nadam se da ćemo i tu proći. Uglavnom, naši uspjesi su divni, jer imamo dobru podršku, što od mještana, što od samih članica“, kaže predsjednica MZ Kočićevo, Željka Despotović.

Despotovićeva priča kako aktivizam i druženje žena u Kočićevu pomaže i prijeko potrebnoj emancipaciji žena, jer se radi o ruralnoj sredini:

„Naš cilj je bio da mi okupimo udruženje, da život jedne žene na selu ne bude samo od motike do šerpe, samo da se tim bavi, nego se mi družimo, imamo dobru saradnju sa ostalim udruženjima.“

U mjesnoj zajednici Kočićevo žene suvereno vladaju od posljednjih izbora za savjete mjesnih zajednica: Aktiv žena Kočićevo
U mjesnoj zajednici Kočićevo žene suvereno vladaju od posljednjih izbora za savjete mjesnih zajednica: Aktiv žena Kočićevo

Stanovnik Kočićeva Predrag Jaćimović ističe kako bi muškarci mogli biti veća podrška svojim ženama u njihovom aktivizmu.

„Stvarno, nigdje nas nema, ili nas tako malo ima da im pomognemo u svakom pogledu. Bilo bi im mnogo lakše. Ja se stvarno njima divim i mislim da su poznate i van granica Republike Srpske. Nadam se da će napraviti i još više i još bolje.“

Žena u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini nikada nije bila u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Nijedna žena nije bila ni predsjedavajuća državnog Savjeta ministara. Žena je trenutno na čelu samo jedne komisije na nivou državnog parlamenta. Žena je na čelu i Vlade RS. Aleksandra Petrić mišljenja je da i sami muškarci moraju podsticati pitanje rodne ravnopravnosti:

„Mislim da je potrebno da muškarci u političkim strankama preuzmu aktivnu ulogu u promovisanju rodne ravnopravnosti, a ne da samo govore da su to pitanja na kojima žene trebaju raditi i da je to nešto u čemu oni žene podržavaju.“

Petrićeva smatra da je pitanja rodne ravnopravnosti veoma važno za Bosnu i Hercegovinu sa aspekta razvoja kompletnog društva, jer je upitno kako neko društvo može normalno da funkcioniše, ako pola njegove populacije, u ovom slučaju žene, ne mogu ravnopravno da učestvuju u donošenju odluka.

* Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom "Građanke za ustavne promjene".

  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik RSE iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG