Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ko je krojač vanjske politike BiH?


Željeli smo ukazati da se nešto čudno dešava: Hadžović

Pregled deklaracija Evropske unije, s kojima se usaglasila Bosna i Hercegovina u periodu od 2014. do 2017.godine, pokazuje da ova država nije podržala nijednu od preko 20 deklaracija EU vezanih za akcije Moskve u Ukrajini i njihovom neposrednom okruženju ili cyber ofanzive na države članice za koje EU optužuje Rusiju.

Ovo se navodi u analizi pod naslovom "Gdje se kroji vanjska politika Bosne i Hercegovine?" koju je objavio Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva, o čemu govori direktor Centra dr Denis Hadžović.

RSE: Danas, kada se sve više govori o jačanju ruskog uticaja na predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini, u analizi Centra za sigurnosne studije postavlja se ključno pitanje – da li se državna politika BiH prema svijetu već duže vrijeme kroji u Beogradu, odnosno jesu li bh. vanjsko-politički ciljevi sve bliži ruskim, a sve dalje od evropskih? Na osnovu čega ste postavili ovo pitanje?

Hadžović: Na osnovu analize onoga što BiH zvanično dostavlja u Brisel – da li podržava ili ne podržava stavove EU, koje ona u okviru svoje vanjske i sigurnosne politike donosi po potrebi, te praćenjem gdje se BiH usaglasila u svojim stavovima. Ako se uradi komparacija onda se može zaključiti da su stavovi BiH identični Srbiji. Tako se stiče utisak da u Predsjedništvu BiH, ili ne znaju šta se radi na polju vanjske politike - iako su nominalno zaduženi za njeno provođenje, ili se dešava nešto iza njihovih leđa što odudara od zvaničnih stavova.

Treba podsjetiti na konflikt ili nešto što se čak drugačije tumačilo, prilikom posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu, kada je predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović, iznio stav da će BiH slijediti Srbiju po pitanju politike prema Kosovu. Tada je član Predsjedništva Bakir Izetbegović, da tako kažem, uskočio i izjavio da će se vanjska politika voditi u Sarajevu.

Tu je nekakakv raskorak između deklarativnih stavova koje iznose političari i zvaničnih stavova koji se dostavljaju Briselu. Željeli smo ukazati da se nešto čudno dešava i ostalo je nepoznato kakav je odgovor o ovoj problematici u Upitniku Evropske Komisije, koji je BiH upravo završila.

RSE: Posebno ste analizirali deklaracije EU koje se odnose na Rusijiu i Ukrajinu. Kakav je zaključak o BiH i njenom zvaničnom stavu?

Hadžović: Niti sa jednom deklaracijom od preko 20, koje se odnose na Ukrajinu ili na sankcije prema Moskvi ili za optuživanje EU da se Rusija miješa u evropske poslove, odnosno da vrši određene cyber napade, BiH se nije usaglasila. To se može staviti u negativnu konotaciju, jer se o tim istim deklaracijama nije usaglasila ni Srbija. Tako da imamo identične stavove Srbije i BiH vezane za Rusiju što može ukazivati da ima nešto zbog čega se BiH ne usaglašava sa stavovima EU nego slijedi princip Srbije.

Da li je dominantan uticaj Rusije preko Beograda ili je nešto drugo u pitanju? Mi smo samo iznijeli činjenice a nismo ulazili u meritum zašto se to dešava i koji su razlozi. Ja bih volio da su to trgovački ili ekonomski razlozi koji su BiH motivisali. Ne znam šta će biti u odgovorima na Upitnik Evropske komisije ali izaće i to na vidjelo. Pitamo se da li Predsjedništvo BiH zna šta radi Mininistarstvo vanjskih poslova, pošto Ministarstvo izrađuje stavove i dostavlja ih EU, odnosno zvaničnom Briselu putem amabasade. Vrijeme je da toliko savjetnici u kabinetima članova Predsjedništva provjere šta se dešava. Jer Predsjedništvo je nadležno za vanjsku politiku koju provodi Ministarstvo vanjskih poslova.

RSE: Kakva je obaveza država kandidata ili potencijalnih kandidata prema deklaracijama EU?

Hadžović: Obaveza je da se postepeno uasaglašavaju stavovi zemalja kandidata i potencijalnih kandidata sa zvaničnim stavovima EU. Naprimjer, Crna Gora je usaglasila svoje stavove, odnosno prihvatila je sve deklaracije EU. Ona je tako 100 posto pratila principe EU. Slično se može konstatovati i za Albaniju čiji je procenat usaglašenosti s EU deklaracijama iznad 90 posto. Hrvatska je od 2013. godine dio EU, odnosno i sama ravnopravno učestvuje u definisanju i postizanja koncenzusa o vanjskopolitičkim stavovima i deklaracijama EU.

Tabela sa podacima o tome koliko su deklaracija BiH, Srbija i Crna Gora uskladile sa deklaracijama EU
Tabela sa podacima o tome koliko su deklaracija BiH, Srbija i Crna Gora uskladile sa deklaracijama EU

Zanimljivo je da Srbija i BiH imaju skoro identičan stav prema svim deklaracijama EU, koje se odnose na Rusiju ili Ukrajinu. Očigledna je velika sličnost u odnosu na broj deklaracija koje su podržale ove dvije zemlje u domenu njihovog vanjskopolitičkog djelovanja tokom protekle četiri godine.

Usaglašavanje nije striktna obaveza do punopravnog članstva, ali se ipak šalje jedna značajna poruka o tome da li je neka država bliža vrijednostima EU, da li ima identične stavove sa zemljama EU. Svakako da se na osnovu toga cijeni opredijeljenost na vanjsko - političkom planu jedne države, da bude dio zajednice, da se usaglašava i prilagođava zajedničkoj evropskoj vanjskoj politici.

RSE: Kako vidite problem što BiH još uvijek nema Zakon o vanjskim poslovima?

Hadžović: Svakako da je to jedan od velikih problema jer se državna vanjska politika vodi prema principima utvrđenim u Predsjedništvu 2003. godine. Pitam se da li se radi o tome da niko ne smije da otvori taj problem i nekako se vodi alibi-politika, da se ne bi suočili s nekom realnošu koja udaljava državu i od EU i od NATO, iako je prije 15 godina usaglašeno da su to prioriteti vanjske politike BiH. Zakon o vanjskim poslovima nije nikome u inetresu jer bi uglavnom morao bolje regulisati neke principe, dok je očigledna nefunkcionanlnost i Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova.

Uglavnom rade u svom interesu a ne u interesu građana pa bi im se vjerovatno umanjile mogućnosti za diskreciona prava i za vođenje politika njihovih partija na vanjsko političkom planu, a ne vođenje inetresa države i građana. I to je vjerovatno razlog zbog čega se ne može postići konsensus o jednom tako bitnom zakonu koji bi dao smjernice i viziju za put kojim ide BiH. Tako to ostaje u domenu tri politička lidera, koji obnašaju pozicije u Predsjedništvu, da vodevanjsku politiku i nikome ne odgovaraju za svoj rad i ne podnose izvještaje o svom radu. I biće tako sve dok ne postoje jasne i konkretne odredbe o vanjskoj politici BiH.

RSE: Na kraju da zaključimo - Vaša analiza se bazira isključivo na odnosu BiH prema deklaracijama EU na osnovu čega ste zaključili da postoji raskorak između onog što bh. lideri rade i što govore?

Hadžović: Deklarativno postoji opredjeljenje i za EU i za NATO, pravi se predstava da postoji uspjeh na putu integrisanja. Evo, konačno je finaliziran Upitnik, ali ako se uđe malo dublje u problematiku ne izgleda sve tako dobro. Vidimo da pada i podrška građana evropskim inetgracijama. Podrška za NATO je već odavno opala, posebno u Republici Srpskoj.

Nešto se ne uklapa u ono što čujemo od bh. poltičara i zvaničnog djeloavnja institucija. Tako da taj nesrazmjer dovodi u zabludu građane i njihovo povjerenje da ih vode oni političari koji su obećali uspjeh u euroatlantskim integracijama. Problem može biti i u tome, ako EU bude analizirala stavove BiH prema njenim deklaracijama, da vrata koja su sada širom otvorena, ipak budu, malo pritvorena.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG