Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rusija i Zapadni Balkan: Preko gasa do političkog uticaja


Rusija kroz ovisnost o njihovom gasu ostvaruje politički uticaj

Prema najnovijem izvještaju Centra za proučavanje demokracije iz Sofije, Rusija u posljednje vrijeme ima sve veći uticaj u zemljama Zapadnog Balkana. Iako ruske investicije nisu u top tri na ljestvici ulaganja u zemlje Zapadnog Balkana, Rusija ipak kroz ovisnost o njihovom gasu ostvaruje i politički uticaj, stoji u izvještaju. Analitičari kažu da je Zapadni Balkan Rusiji interesantan za odmjeravanje snaga sa SAD-om i EU. No, strategija uticaja je više defanzivna.

Centar za istraživanje demokratije radio je procjenu ruskog ekonomskog uticaja u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. U izvještaju se navodi da je ruski ekonomski uticaj stabilan u proteklom desetljeću u regiji, uz značajan izuzetak Crne Gore, gdje je značajno smanjen od kako je Crna Gora ušla u NATO savez. Udio kompanija sa direktnim ruskim kapitalom ili jednim procentom kapitala, gledajući po ukupnim prihodima u 2015. godini varirao je od 1,5 u Makedoniji do 13 posto u Srbiji.

Ima li Srbija alternativu za ruski gas?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:47 0:00

Ruski ekonomski uticaj na zapadnom Balkanu koncentriran je u malom broju strateških poslovnih sektora kao što su energetika, bankarstvo, metalurgija i nekretnine. No, Rusija najviše koristi ovisnost ovih zemalja o gasu koji uvoze iz te zemlje na osnovu čega vrši i politički uticaj objašnjava direktor Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja.

‘’Rusija je prisutna prije svega sa određenim investicijama u Srbiji i u Republici Srpskoj, naročito u energetskom sektoru ali i još nekim oblastima, poput politike i kulture. Zbog toga na Zapadu percipiraju to njeno prisustvo kao opasnost. No, nije Rusija jedina, tu je i Turska koja ima velike interese na jugoistoku Evrope. Njoj je Balkan potreban jer je to kopneni put između Turske i EU koja je veliki interes Turske bez obzira na sva nerazumijevanja u tim odnosima. A to treba posmatrati i kroz naredne poteze zemalja zapadne zemlje kako će se aktivirati kako bi spriječile uticaj drugih igrača.’’

Što se tiče BiH, Rusija ima udjela u sektoru gasa, naftne industrije i bankarstvu, no investicije su zanemarive u odnosu na ulaganja zemalja EU, govori dugodišnji diplomata, nekadašnji prvi čovjek Vlade BiH, ekonomista Hasan Muratović.

Glavni cilj Rusije da spriječi ili barem uspori ulazak BiH u NATO: Hasan Muratović
Glavni cilj Rusije da spriječi ili barem uspori ulazak BiH u NATO: Hasan Muratović

‘’Oni jesu kupili dvije rafinerije i imaju još neke manje investicije u Republici Srpskoj, ali te su investicije beznačajne da bi oni imali veći ekonomski uticaj u BiH. S druge strane, oni imaju politički uticaj preko Republike Srpske i mislim da im je glavni cilj da spriječe ili barem uspore ulazak BiH u NATO, što se vidi iz poteza predsjednika RS Milorada Dodika koji je donio odluku o vojnoj neutralnost RS.’’

No, politički uticaj Rusije danas je mnogo veći nego što je bio prije 10 godina. Rusija je, usljed povlačenja SAD i prepuštanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, koja se posljednjih godina više bavila sobom, vidjela šansu da na ovom području ojača geopolitički i geostrateški položaj, kaže Šolaja.

‘’Rusija je očigledno na putu da povrati neke svoje globalne pozicije. Balkan je pogodan iz mnogo razloga. Jedan od njih je da neke zemlje još nisu u EU a ni u NATO-u, drugi se odnosi na tradicionalne veze prije svega u panslovenskom identitetu, a zatim i izvjesnim pravoslavnim vezama. S druge strane, tu je ostala jedna praznina koju zapadne zemlje nisu popunjavale, nisu bile dovoljno angažirane i kad su se procesi malo izanalizirali pokazalo se da Rusija ostvaruje svoje geopolitičke i geostrateške interese.’’

Na to su posljednjih mjeseci upozorili i američki kongresmeni i senatori. Jedan od njih, senator Ben Cardin, za naš program nedavno je izjavio:

‘’Ja se svakako slažem o postojanju Putinove težnje da ima nadmoć u regionu. Taktike koje on koristi i po kojima je poznat, podsjećaju na tehnike koje Rusija primjenjuje i u drugim područjima.’’

I ministrica vanjskih poslova Bugarske Ekatarina Zaharjeva izjavila je prilikom preuzimanja šestomjesečnog predsjedavanja Bugarske EU da ‘’na Zapadnom Balkanu postoje strani faktori koji imaju jak uticaj na neke zemlje, za šta odgovornost snosi i EU‘’ jer nije bila dovoljno angažirana.

‘’Postoji uticaj, to je naša krivica. Nismo dovoljno prisutni i dovoljno angažovani u zemljama Zapadnog Balkana. Ukoliko nismo prisutni onda neko drugi nastoji da ostvari jak uticaj, ko nije dio evropske porodice i NATO-a’’, navela je Zaharijeva obraćajući se vanjskopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta.

No, uprkos analizama domaćih političara i procjenama da bi Rusija mogla podržati podjelu BiH, pa čak i oružani sukob, analitičari smatraju da to nije moguće.

‘’U ovom trenutku ja ne vidim da BiH može da ide prema nekom konfliktu iako ima spekulacija u javnosti. Mislim da nema ni ekonomskih ni psiholoških ni političkih motiva dovoljno neki konflikt. Mislim da ni Rusija nema nikakav razlog da bi potakla konflikt u BiH jer ne bi imala neku korist od toga. Prije mislim da je to jedno spinovanje, da se pokušava animirati zapadno evropska javnost na način da razmišlja da je Rusija ponovo ideološki protivnik broj jedan’’, smatra Miloš Šolaja.

Najave EU da bi već 2025. Srbija i Crna Gora mogle ući u evropsku porodicu govore o nastojanju da evropska zajednica ima namjeru da se više angažuje na ovom području. No, analitičari smatraju da je ključ opstanka ove regije u boljoj saradnji zemalja Zapadnog Balkana i zajedničkom jačanju ekonomija.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG