Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tri dana nade za BiH


Zastava Evropske unije (EU) u zgradi Delegacije EU u Sarajevu

Predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, boraviće u Briselu od 31. januara do 2. februara.

Kako je najavljeno, s evropskim zvaničnicima će razgovarati o zastojima na evropskom putu, a jedan do domaćina bosanskohercegovačkoj delegaciji biće predsjednik Evropske narodne partije (European People's Party, EPP) Žozef Dol (Joseph Daul), koji je kao temu već najavio Izborni zakon.

Kao što je poznato, njegove izmjene, postale su poligon za međusobne svađe i optuživanja, između političkih lidera.

"Tema će primarno biti Izborno zakonodavstvo i pokušaj da Europska pučka stranka nas, kao dio svoje obitelj, pokuša motivirati da zajednički izađemo oko ovog prijedlog. Koliko će biti realno, vidjet ćemo. To će biti nastavak razgovora koji smo vodili u Sarajevu prije izvjesnog vremena kada je bio Daul sa svojim suradnicima gdje smo razgovarali o mnoštvu problema u BiH, o našem europskom putu", izjavio je za televiziju N1 predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Čović je najavio i susret s predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom (Jean-Claude Juncker), izražavajući žaljenje što odgovori na Upitnik još nisu proslijeđeni Evropskoj komisiji.

Gdje su odgovori za EU?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:53:13 0:00

Politički analitičar Adnan Huskić kaže da treba biti realan u očekivanjima šta mogu donijeti tri dana u Briselu, kolektivnog šefa države, kad je riječ o izmjenama Izbornog zakona, oko kojeg postoje oprečni stavovi dvije vladajuće stranke, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH).

"Šta se može postići u dogovoru dva ključna partnera SDA i HDZ-a BiH? Može li ta vrsta neke poluge koju Evropska narodna partija pruža svojim ideološkim ili ideološki sličnim strankama iz BiH, izdejstvovati suštinski iskorak u približavanju stavova ako su stavovi takvi kakvi se predstavljaju u javnosti - nepomirljivi i nespojivi - bez ikakvog pokušaja da se postigne kompromis?", pita se Huskić.

Prema riječima Huskića, sa očekivanjima treba biti oprezan. On ne smatra da su tri dana u Briselu dovoljna za suštinsku promjenu.

"Previše su daleko njihovi stavovi da bi se za vrijeme jedne posjete, bez obzira ko je organizator ili pokrovitelj briselskog sastanka, moglo doći do nekog rješenja vezano za izborno zakonodavstvo", ocjenjuje Huskić.

Vijeće Evrope je nedavnom Rezolucijom obavezalo Bosnu i Hercegovinu da izmjene Izbornog zakona usvoji najkasnije šest mjeseci prije održavanja opštih izbora, u oktobru ove godine.

Poznato je da o karakteru i stepenu izmjena sadašnjeg Izbornog zakona postoje ozbiljne nesuglasice između partija koje čine parlamentarnu većinu na državnom nivou – SDA i HDZ BiH.

Reditelj Dino Mustafić kaže da je očigledno da političke stranke o izmjenama ovog, jednog od najvažnijih zakona u zemlji, razmišljaju samo iz ugla svojih interesa.

Mustafić: Puno posla oko izbornog procesa
Mustafić: Puno posla oko izbornog procesa

"Stranke koje su na vlasti jasno pokazuju da njih izmjene Izbornog zakona, kao uopće odnos prema Ustavu, zanima isključivo partikularno, prema onom što su njihovi uskostranački interesi, a onda i etnički. Jednom rječju, imamo toliko toga da uradimo na planu izbornog procesa, da ga učinimo transparentnijim, demokratičnijim i da, naposljetku, implementiramo i presude međunarodnih sudova, poput one u Strazburu, o diskriminatorskim oblicima u bh. Ustavu povezanih sa odnosom prema manjinskim zajednicama, dakle nacionalnim manjinama", ističe Mustafić.

U razgovorima ili svađama oko Izbornog zakona, kao da je potpuno zaboravljeno da je BiH dužna provesti više presuda Evropskog suda za ljudska prava, koji je ustanovio diskriminaciju prema određenim grupama ljudi, kojim je onemogućeno kandidovanje ili izbor za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta.

Jakob Finci, iz čuvene presude "Sejdić-Finci", kaže da je i popis stanovništva pokazao da se 97 posto građana Bosne i Hercegovine izjasnilo kao pripadnik nekog od tri konstitutivna naroda.

"Koga je briga za onih tri posto. Što bi talasali, što bi nešto mijenjali? Što bi otvarali vrata da na političku pozornicu dođu i drugi ljudi, sa drugačijim idejama, a ne one koje imaju tri vodeće nacionalne stranke u BiH?", kaže Finci.

Jasno je da, što se BiH tiče, prolaze godine u praznim obećanjima da će ova država konačno ubrzati svoj euroatlantski put, ali još nije "dobacila" ni do kandidatskog statusa.

U širenju optimizma bez pokrića, prednjačio je upravo Dragan Čović, koji je još krajem 2015. godine, o predaji zahtjeva za članstvo u EU izjavio: "U prvom mjesecu 2016. godine predaja aplikacije a početkom 2017. BiH će dobiti kandidatski status".

Potkraj 2017. godine Čović je najavio kako bi status kandidata mogao biti osvojen u aprilu 2018.On je izrazio razočarenje što je u objavljenoj Strategiji o integraciji Zapadnog Balkana koju će Evropska komisija ozvaničiti 6. februara, kandidatski status za BiH previđen tek 2019. godine.

Čović najavio dva važna koraka u evroatlanstkim integracijama
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:32 0:00

Gdje se krije ključna zabluda?

Politički analitičar Slaven Kovačević smatra da nisu u pravu oni koji tvrde da BiH, onako kako je postavljena u Dejtonu 1995.godine, može ući u evropsku zajednicu naroda.

"Neće. Promijeniće se kompletan društveno-politički sistem, pa će Bosna i Hercegovina biti građanski uređeno društvo sa jednakim pravima svih građana, a ne naroda. A, kada dođe do otvaranja poglavlja 23 i 24, biće ne jedan, nego more slučajeva 'bh. Sanadera' (Ivo Sanader, bivši premijer Hrvatske kojem se sudi za slučajeve korupcije, op. a.), gdje će biti velikih problema da pojedinci dokažu porijeklo svoje imovine. Kandidatski status će potpuno preokrenuti priču u Bosni i Hercegovini", navodi Kovačević.

Koliko je izvjesno da BiH dobije kandidatski status 2019. godine?

Vječiti optimista u odnosu na proces integrisanja Dragan Čović sada kaže da, "imajući u vidu činjenicu da je izborna godina i da je pitanje kako će ići implementacija izbora, jasno je da ta 2019. može postati bilo koja naredna godina".

"To znači da ulazimo u ozbiljne probleme koje smo sami sebi napravili. Evidentno smo o europskom putu sami odlučivali i trebali smo pokazati više odlučnosti i pozitivne međusobne drskosti kako bismo ovaj posao završili", poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG