Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vračić: Prekinuti šutnju vlasti o iseljavanju sa Zapadnog Balkana


Naslovna strana istraživanja o migracijama sa Zapadnog Balkana

Vlade država Zapadnog Balkan moraju prekinuti svoju šutnju o iseljavanju i biti spremne sudjelovati u teškoj raspravi o toj temi na temelju pouzdanih podataka, navodi Alida Vračić, suosnivačica i izvršna direktorica organizacije (Think- Tank) Populari iz Sarajeva, autorka analize o problemu sve većeg odlaska ljudi, a posebno stručnjaka iz zemalja Zapadnog Balkana. Analiza je predstavljena na samitu EU - Zapadni Balkan u Sofiji, 17. maja 2018. Članstvo u EU neće riješiti problem, te je teško očekivati da će biti promijenjena slika o Balkanu kao prostoru koji se sve više napušta, navodi Vračić u intervjuu za Radio Slobodna Evropa

RSE: Iz zemalja Zapadnog Balkana odlazi sve više ljudi - mladih, stručnih i obrazovanih, ali odlaze i cijele porodice. Medicinski radnici, stručnjaci informacionih tehnologija, predavači i istraživači iz sistema visokog obrazovanja, radnici različitih profila, napuštaju svoje zemlje. Da li je taj problem shvaćen na pravi način, da li se u organima vlasti uopšte otvara rasprava o sve masovnijem iseljavanju?

Vračić: Nažalost, najveći problem je u tome što ne postoji kompetentna diskusija o odlasku ljudi sa prostora Zapadnog Balkana. Što se tiče političkih krugova to je nešto kao zabranjena tema. Na drugoj strani ne postoje pouzdani podaci - oni variraju u hiljadama. Kad nema pouzdanih podataka, ne mogu se kreirati politike i planovi da se odlazak zaustavi. Jer, nije isto ako odlazi jedan posto ili 30 posto ljudi. Podaci koje sam pronašla za svoju studiju su prilično alarmantni. Odlasci nisu ništa novo za ovo područje jer je Zapadni Balkan i ranije bio izvoznik ljudskog kapitala. Međutim, kada su ljudi odlazili između 60- ih i 80- ih godina prošlog vijeka, to su bili muškarci u punoj snazi, u najproduktivnijim godinama, sa niskoprofilnim zanimanjima. Oni su odlazili kako bi zarađivali i slali novac svojim porodicama.

Sada odlaze visokobrazovani ljudi koji bi mogli doprinijeti razvoju zemlje u različitim oblastima, u nauci, tehnologiji, inovacijama.... ali, oni su odlučili da odu. Problem je tu, ali diskusija nije otvorena i nema kompetentne rasprave o rastućem problemu i nema kvalitetnih statističkih podataka. Naprimjer, ako tražite podatke za BiH naći ćete čak 6-7 različitih izvora i različitih brojki. Podaci o ljudima koji su se ispisali iz bh. državljanstva govore o 12.000, u posljednje tri godine. Nasuprot tome, imate nevladine organizacije i medije, koji uz različite metodologije nude mnogo veće brojke, pa je razlika u stotinama hiljada ljudi.

Podaci o odlasku ljudi iz Hrvatske od 2011. do 2016. godine
Podaci o odlasku ljudi iz Hrvatske od 2011. do 2016. godine

RSE: S druge strane su alarmantni podaci koji postoje u zemljama regije o stručnjacima koji ih napuštaju - možete li izdvojiti neke karakteristične primjere?

Vračić: Kao što sam već rekla, ključni problem koji se pojavio u istraživanju koje sam radila je nedostatak kvalitetnih statistika. Postoje podaci pojedinih nevladinih organizacija ili medija. Prema onom što je objavljeno, u BiH postoji veliki odlazak ljekara u najproduktivnijim godinama. Školovanje jednog ljekara, prema procjenama koje su takođe objavljene, iznosi 150 hiljada eura. To je na godišnjem nivou gubitak od oko 50 miliona eura.To je ogroman novac za BiH. Odlazak medicinskog kadra se ne može nadomjestiti, kako na finansijskom planu, tako i na stručnom. U Srbiji imamo problem u sektoru nauke, tehnologije i inovacija. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) projektira da će Srbija izgubiti oko devet milijardi dolara kao rezultat odljeva mozgova u sektorima znanosti, tehnologije i inovacija.

Krajem 2017. Institut za strateška istraživanja i obrazovanje u Skoplju objavio je studiju u kojoj se iznosi procjena da će preko 60 posto predavača, istraživača i drugih koji rade u oblasti visokog obrazovanja razmotriti odlazak iz zemlje, a da se 20 posto njih već prijavilo za posao u inozemstvu. I sa Kosova odlazi veliki broj ljudi, prije svega mladih.

RSE: Za sada se uglavnom radi o samoinicijativnim odlascima, mali broj dozvola za rad se dobija u agencijama za rad i zapošljavanje. Da li bi se ta oblast mogla drugačije urediti, nekom vrstom sporazuma i programa između zemalja Zapadnog Balkana i zemalja EU?

Vračić: U analizi koju sam objavila, predložila sam više načina i mjera za donosioce odluka i u zemljama Balkana, ali i u Evropskoj Uniji (EU). Jer, i EU ima veliki udio u toj priči, zbog direktnog benefita od pristizanja stručnog kadra. Sigurno se drugačije može urediti ova oblast. Postojala je inicijativa evropskih stranaka lijevog centra da se otvori ta tema, kako bi se donijeli zaključci šta i kako dalje.

Ali, opet se vraćam na najveći problem - nema ozbiljnih projekcija iz zemalja Zapadnog Balkana. Bez takvih analiza i široke rasprave ostaće se na istom nivou ili će se povećati broj ljudi koji odlaze. Postoje neke inicijative da se na bolji način iskoristi tzv. cirkularna migracija, da EU iskoristi sve svoje platforme koje već ima, da se ljudi usavršavaju, da odlaze u zemlje Evrope ali i da se vrate nazad sa specifičnim i novim znanjima. Ali je prvo neophodno da se otvori rasprava o ovom problemu.

Podaci o odricanju od državljanstva građana BiH od 2015. do 2017. godine
Podaci o odricanju od državljanstva građana BiH od 2015. do 2017. godine

RSE: Ključni razlog za odlazak je mogućnost zapošljavanja. Međutim, primjetan je trend odlaska i onih koji imaju pristojan ili dobar posao, odlaze situirane porodice. Šta su njihovi razlozi?

Vračić: Podcrtala bih kao veliku zabludu da svoje zemlje napuštaju samo oni koji nemaju posla ili da odlaze isključivo iz finansijskih razloga. Postoje brojni drugi razlozi posebno kod onih koji žive, uslovno rečeno, pristojnim životom. Oni uglavnom kao motive za odlazak navode korupciju, primitivizam, širenje nacionalizma i šovinizma. Osjećaju da neke stvari ne mogu promijeniti niti uticati na njih, što ih navodi da napuste svoju zemlju.

Tu je i jedna opća apatija, jer ljudima izgleda kao da njihove zemlje nikada neće stići na sljedeću tačku - to je članstvo u EU. Često im se čini da taj proces traje vječno i ne vide neke benefite ili izglede da članstvo njima može pomoći uskoro. Ne govorim o političkim procesima, nego o onom što građani osjećaju u stvarnom životu na terenu i koji razmišljaju o tome šta to znači za njihovu djecu, za obrazovanje, za sistem zdravstvene zaštite, za kvalitetniji zrak, za još neke vrlo konkretne životne probleme.

RSE: Kome odgovaraju migracije s prostora bivše Jugoslavije?

Vračić: Ako govorimo o nekoj skupini, to su zemlje Zapadne Evrope koje imaju benefite od velikog dolaska ljudi iz balkanskih zemalja. Njemačka, Austrija, Slovenija, Švedska - to su zemlje koje su se još ranije otvorile prema, kako se nekad govorilo, radnicima na privremenom radu u inozemstvu - gastarbajterima, tako da se na neki način taj put utabao i on se samo slijedi. Postoji povezivanje porodica na osnovu toga što je neki član davno emigrirao. Benefiti su u tome što neke zemlje dobiju „ gotov“ kadar u koji nisu uložili ništa a imaju stručnjake. Njih obrazuju i u njih ulažu zemlje Zapadnog Balkana, da bi radili negdje drugo.

U posljednje vrijeme postoje i lakše okolnosti za pomjeranje ljudi. Njemačka je svoje kriterije učinila fleksibilnim i tako privlači građane. Stalno se traži kadar za oblast zdravstva i njege, za informacione tehnologije, itd. Oni profitiraju, ali treba reći da koristi imaju i brojni pojedinci. Ukoliko postoje osobe koje su otišle i koje su uspjele vani, to je inspiracija za mnoge druge da se obrazuju, da uče strane jezike, da se educiraju. Sve više osoba uči njemački jezik. Oni koji su otišli na neki način stvaraju kapital kod kuće. Tako da nije sve negativno, ali problem treba rješavati kroz institucije sistema.

RSE: Šta bi trebale da učine zemlje iz kojih odlazi stručni kadar? Da li je rješenje u tzv. kružnoj ili cirkularnoj migraciji?

Vračić: Da, ali ne u apstraktnoj formi nego u vrlo kvalitetnim i konkretnim programima. Ne vidim da se promovira priča o tome da ljudi odlaze na usavršavanje i da se vraćaju s nekim novim vještinama, koje mogu koristiti u svojim zemljama. Vraćam se na problem pouzdanih podataka, oni se moraju sinhronizirati s podacima zemalja u koje stižu građani iz zemalja Zapadnog Balkana, zatim se mora znati koji su to traženi profili stručnosti, koliko porodica odlazi, ko se vraća i s kojim razlozima.

Puno toga se može uraditi i sa EUROSAT - om koji je prisutan u regionu i od kojeg se mogu dobiti podaci. Može se izvršiti pritisak na EU da se uspostave radne dozvole za pojedine zemlje, može se tražiti uspostava sistema školovanja kadrova za koje nema kapaciteta u balkanskim zemljama. Sve su to podaci za ozbiljne i pametne javne politike. Ali, to je tema od koje bježe političari regiona i sve će prije doći na red nego tema odlaska ljudi.

Iseljavanje jedino za vlast nije problem
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:26 0:00

Postoje mitovi da će se to smanjiti kada neka zemlja uđe u EU, da će prestati razlozi za odlazak. Na primjeru Hrvatske, Bugarske, Rumunije očigledno je da se to nije desilo i mislim da će se migracije povećati s članstvom zemlje u EU, zato što će ljudi osjećati veću mobilnost nego sada. Možemo očekivati da će se trend povećati i mora se nešto raditi. Jer ako odlaze stručnjaci, to će se osjećati u svakodnevnom životu. Ako bude nedostajalo ljekara nastaće problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tako dalje, lančanim sistemom, osjećaće se posljedice nedostatka određenog stručnog kadra.

Ono što je loše za zemlje regiona je da one gube stručnjake koje je teško zamijeniti. Ogroman problem je što stručni ljudi odlaze, pronalaze posao na drugim lokacijama, jer postoji potreba za njima. Dok god postoji potreba za takvim profilima odlasci neće prestati. I treba znati da će potrebe i odlazak ljudi diktirati evropsko tržište rada - ako se zna da Njemačka ima otvorenih milion radnih mjesta, sasvim je jasno da će ljudi odlaziti.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG