Dostupni linkovi

Hrvati se sele u Njemačku


Mladi svoje vještine prodavaju negdje drugdje: Marin Živković

U Hrvatskoj postoji konsenzus vlade, opozicije i eksperata da je iseljavanje ozbiljan problem, ali ono nikako da se zaustavi. Sindikati, mladi i eksperti kažu da su glavni uzroci iseljavanja niske plaće u Hrvatskoj, loša perspektiva mladih i nastavak prakse zapošljavanja po vezi i po rođačkoj liniji.

Porazna njemačka statistika da je samo prošle godine više od 55.000 hrvatskih građana otišlo u Njemačku potvrdila je da je iseljavanje možda najozbiljniji hrvatski problem i da još nije nađen način da se ono zaustavi.

"Radnike neće u Hrvatskoj zadržati poticajne mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, već promjena odnosa prema radu i prema cijeni rada", kaže za Radio Slobodna Europa predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

"Njemačka očito ima kvalitetnih radnih mjesta i potrebu za radnicima. Ali, nema samo Njemačka potrebu za radnicima, nego i Hrvatska. Međutim, hrvatski poslodavci zajedno sa predstavnicima Vlade moraju shvatiti da se plaće u Hrvatskoj moraju podignuti, kao što je pred neki dan shvatio privremeni upravitelj u Agrokoru pa je radnicima u Konzumu povišena plaća za osam posto", ocjenjuje Novosel.

Novosel: Plaće u Hrvatskoj se moraju podignuti
Novosel: Plaće u Hrvatskoj se moraju podignuti

Kako da ljudi ne odlaze u Njemačkoj, kada je minimalna cijena sata rada u Njemačkoj osam i po eura, dok poslodavac u Hrvatskoj daje svega dva i po eura po satu i tvrdi da bi ga sve preko toga uništilo, poručuje iz sindikata.

Odlazak u Njemačku intenziviran je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kada su hrvatski građani u pravima izjednačeni sa državljanima drugih država članica na cijelom teritoriju Unije.

Sada u Njemačkoj živi više od 330.000 hrvatskih građana, 100.000 više nego pred ulazak u Uniju.

Odlazi se i u druge europske i prekomorske zemlje, a demografi upozoravaju da odlaze mladi i visokoobrazovani – procjene govore da pola njih ima akademsko obrazovanje, a da je njih četvrtinu mlađe od 25 godina.

Odnos prema zaposlenicima i visina plaća prva su dva motiva za odlazak, a tek treći je nemogućnost nalaženja posla, kaže statistika.

Aktualna Vlada jako je ponosna na program stručnog osposobljavanja mladih, uvedenog umjesto pripravničkog staža. Međutim, velika je razlika.

"Nakon tih godinu dana oni ne dobivaju posao nego se vraćaju na ulicu. Osim godinu dana minimalnih prihoda, nemaju od toga nikakve druge koristi", upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske.

"Mladi ljudi koji nemaju podršku roditelja ne mogu od tog novca preživljavati, a uz taj rad nemaju osigurana osnovna prava koja drugi radnici imaju, poput prava na bolovanje ili prava na odlazak na porodiljni dopust", ističe Živković.

Teško bez podrške roditelja
Teško bez podrške roditelja

Osim toga, više od 50 posto svih novih ugovora o radu su na određeno vrijeme, podsjeća Živković.

"To znači da je ovdje teško planirati budućnost, imati neko sigurno radno mjesto i reći: 'OK, tu mogu dignuti kredit, mogu ulagati u svoje stanovanje i u svoju obitelj'. Svi ti uvjeti danas za mlade ne postoje i logično je da – pogotovo oni koji već imaju razrađene neke vještine – odu te svoje vještine prodavati negdje drugdje gdje su to poslodavci spremni platiti", iskreno će Marin Živković.

Psihologinja Mirjana Krizmanić pojašnjava za Radio Slobodna Europa kako će head-hunteri pronaći onih vrhunskih nekoliko posto i da će oni imati izvrsne plaće, međutim oni koji nisu u tih dva-tri posto otići će iz Hrvatske.

"Otići će zato što se i dalje uporno zapošljava po vezi i rođačkim utjecajima. Zato oni odlaze! Oni vide da – koliko god bili dobri – nemaju šanse, jer će netko tko nema njihovo obrazovanje, nema njihove sposobnosti ni osobine ličnosti dobiti mjesto prije njih. I zato idu van! Znam puno mladih ljudi koji bi rado ostali ovdje na maloj plaći i strpili se nekoliko godina pa da ta plaća pomalo raste, kada bi znali da sa svojim kvalitetama imaju šansu da nađu posao. Ali njima njihove sposobnosti i znanja štete, i to je za mene najgore!", zaključuje psihologinja Krizmanić.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG