Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šaškor: Hrvatski problem broj jedan


Od ulaska Hrvatske u EU, odselilo je oko 200.000 ljudi

(Komentar*)

Idi, široko ti polje, odgovorio je jedan lokalni dužnosnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) građaninu koji je otvorenim pismom javnosti najavio svoj odlazak iz Hrvatske.

Dužnosnik je k tome savjetnik za evropske fondove i razvoj. I prima plaću od poreznih obveznika, naravno.

Uslijedila je burna reakcija u javnosti i na društevnim mrežama. Riječ je o temi koja konkretno pogađa ljude i njihove obitelji. Političari su po običaju iskazali bešćutnost i neodgovornost.

Svatko u Hrvatskoj zna, bilo u vlastitoj užoj ili široj obitelji, bilo među prijateljima i poznanicima, za neku konkretnu osobu koja je iselila ili se namjerava iseliti iz zemlje.

Prema vjerodostojnim procjenama u posljednje tri godine, od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, odselilo je oko 200.000 ljudi. I odlazi ih svaki mjesec sve više. Ionako negativna demografska slika još će se više pogoršati.

Demograf Stjepan Šterc prognozira da će se za deset godina populacija u Hrvatskoj trajno smanjiti za oko 800.000 ljudi. Po njegovim saznanjima, 55 do 60 posto iseljenih su ljudi s fakultetskim diplomama, a polovica su mlađi od 40 godina.

Ulazak u Evropsku uniju (EU) u svim je tranzicijskim zemljama doveo do povećanog iseljavanja mlađih, obrazovanijih i socijalno pokretljivijih ljudi. Sloboda kretanja i Evropa bez granica jedan je od temeljnih postulata Unije i to je bio očekivani razvoj događaja.

Ukupne evropske politike zanemarile su, međutim, ekonomske, socijalne i demografske posljedice takvih kretanja. U bogatije i razvijenije zemlje odlaze mladi koje su školovali porezni obveznici iz manje razvijenih. Gubitak tih zemalja je dvostruk.

Taj kolonijalni sindrom u EU nije sustavno preduhitren odgovarajućim strategijama i politkama, od Bruxellesa pa do svake zemlje posebno. Sada živimo posljedice. Što je zemlja razvijenija i stabilnija, iseljavanje je manje, kao na primjer iz Češke i Slovenije.

Hrvatska, koja je po prethodnom razvoju spadala u taj krug zemalja, iz njega je zaslugom svojih političkih elita ispala i sada trpi posljedice na svim poljima, pa i na demografskom.

Šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Evropu Poul M. Thomsen nedavno je u Dubrovniku iznio podatak da je iz Jugoistočne Evrope u posljednjih 20 godina trajno iselilo 5,5 posto ukupne populacije. Iseljavanje se nastavlja. BDP tih zemalja, bez odljeva tog, u pravilu, radno aktivnog stanovništva bio bi sedam posto veći, procjena je MMF-a.

Dugotrajni i nezaustavljeni negativni trendovi razlog su za uzbunu.

Iz Jugoistočne Evrope u posljednjih 20 godina trajno je iselilo 5,5 posto ukupne populacije
Iz Jugoistočne Evrope u posljednjih 20 godina trajno je iselilo 5,5 posto ukupne populacije

Hrvatska, poput ostalih zemalja EU, nakon krize iz 2007/2008. godine, bilježi neke pozitivne gospodarske pomake, u proizvodnji i izvozu. Turistički bum je neosporan. Međutim, njezin oporavak je sporiji nego u drugim zemljama, stope rasta manje, a zaostajanje u plaćama veće.

Prije krize Hrvatska je ostvarivala oko 42 posto prosječne plaće u EU, sada 37 posto. Hrvatska je jedna od sedam zemalja EU u kojoj su realne plaće (s uračunatom inflacijom) 2017. manje nego 2010 godine. Po kupovnoj moći građani Hrvatske su na dnu u EU.

Mladi se osjećaju isključenima iz društvenih tokova, pa se tako i ponašaju
Mladi se osjećaju isključenima iz društvenih tokova, pa se tako i ponašaju

U toj situaciji sve više i više građana iseljavanje vidi kao jedini izlaz za sebe i obitelj. Glavni razlozi iseljavanja su posao, plaća i bolja perspektiva, osobna, profesionalna i socijalna. Sljedeće što je na listi razloga su izostanak funkcionirajuće države, nepovjerenje u institucije, osobito pravosuđe, inertnost prema korupciji i klijentelizmu, marginalizacija znanja i stručnjaka, ideološka netrpeljivost, rastuća netolerancija u društvu.

Mladi se osjećaju isključenima iz društvenih tokova, pa se tako i ponašaju. Razvojna alternativa koja mobilizira kompetentne skupine, sposobne za promjene, kaže sociolog Ivan Rogić, uobičajeni je posao političkih stranaka. U Hrvatskoj to one ne rade jer se bave "rentiranjem društvenih položaja". Pojedinci i stranke temeljem raspolaganja društvenim položajem (ne)činjenjem i korupcijom izvlače korist za sebe, a štetu za društvo.

Ono "Idi, široko ti polje" s početka ovoga teksta nije se omaklo lokalnom političaru. To je vizura "rentijera položajima" koja se duboko ukorijenila.

Kroz iseljavanje zrcali se socijalna slika društva. Slika koju Hrvatska pruža je depresivna. Perspektiva je krajnje zamagljena. Politika se pokazuje nesposobnom da to riješi, a svi ostali društveni instituti su fragmentirani, nepovezani, bez kohezivnih faktora. Država, patriotizam, EU, te velike riječi od prije 25 ili 10 godina ostale su bez sadržaja.

Političke elite, sve odreda, demografsku politiku i zaustavljanje iseljavanja ističu kao svoje prioritete. Ali to je u pravilu skup deklarativnih objava, bez strategije i programa. Jer, demografska obnova ne može biti samoproklamirani cilj s nekim sporadičnim pronatalitetnim mjerama izvan ukupnog društvenog razvoja.

Kada se stupi na konkretno tlo politike, sve se završi u zamornim i odbijajućim svađama. Tako je HDZ, dok je bio u opoziciji, optuživao lijevo-liberalnu vladu da je kriva što mladi bježe iz Hrvatske zato što vodi "anacionalnu" i nepatriotsku politiku. Multi-kulti, rugali su se, obilato poduprti od Crkve.

Sada, kada je HDZ opet na vlasti, iz suprotnog tabora stiže naplata. Optužuju vladajuće da ljudi sele iz krajeva gdje HDZ kontinuirano vlada, jer tamo vlada bezakonje i pustoš. Iz Istre se ne odlazi, poantiraju.

Međutim, brojke su nesmiljene. Iz Hrvatske se odlazi, bez obzira tko je na vlasti.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG