Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sofijska deklaracija: EU pojačava angažman na Zapadnom Balkanu


Šefovi država stigli u Sofiju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:15 0:00

Evropska unija obećala je jače se angažovati na Zapadnom Balkanu, te potvrdila jasno još jednom podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana - glavna je poruka Samita EU-Zapadni Balkan, a detalji definisani Sofijskom deklaracijom usvojenom u četvrtak.

"EU je odlučna da pojača i intenzivira svoje angažovanje na svim nivoima radi pružanja podrške političkim, ekonomskim i društvenim transformacijama u regionu", navodi se u Deklaraciji usvojenoj na skupu lidera EU i Zapadnog Balkana u Sofiji, prvom te vrste u posljednjih 15 godina.

Kao glavni prioriteti na kojim treba da rade i EU i Zapadni Balkan zajednički, a i sve zemlje Zapadnog Balkana ponaosob u narednom periodu navedeni su: jačanje podrške vladavini prava i dobrom upravljanju, jačanje angažovanja u pogledu bezbjednosti i migracija, podrška socio-ekonomskom razvoju i stavljanje posebnog akcenta na mlade, jačanje transportnog i energetskog povezivanja, digitalna agenda za Zapadni Balkan i podrška izmirenju i dobrim susjedskim odnosima na Zapadnom Balkanu.

To konkretnije, uz ostalo, znači da će Brisel u okviru jačanja podrške vladavini prava pojačati nadzor nad reformama kroz misije za ekspertsku provjeru zasnovanu na slučajevima, te uvesti praćenje suđenja u slučajevima teške korupcije i organizovanog kriminala.

Takođe će se ići "korak naprijed u zajedničkim aktivnostima u borbi protiv terorizma i sprečavanju radikalizacije i nasilnog ekstremizma", a biće pojačana i operativna saradnja u borbi protiv međunarodnog organizovanog kriminala u prioritetnim oblastima, kao što su oružje, droga, krijumčarenje migranata i trgovina ljudima.

Brisel će, uz ostalo, pojačati nadzor nad reformama u oblasti pravosuđa (Fotografija učensika samita u Sofiji)
Brisel će, uz ostalo, pojačati nadzor nad reformama u oblasti pravosuđa (Fotografija učensika samita u Sofiji)

Biće sačinjen i obnovljeni akcioni plan za saradnju u oblasti naoružanja kako bi se efikasnije riješila pitanja nezakonitog oružja i velikih zaliha oružja, te pojačati podrška za razvoj kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti i borbe protiv sajber kriminala.

Najavljeno je da će se pojačati saradnja u oblasti upravljanja migracijama i granicama, te saradnja službenika za vezu koje su postavile Evropska komisija i Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu, država članica i nadležnih organa Zapadnog Balkana, a biće formirana i međuagencijska radna grupa EU JHA kojom će koordinirati Evropska komisija.

Takođe, biće proširen Investicioni okvir za Zapadni Balkan, radi daljeg privlačenja i koordinacije ulaganja bilateralnih donatora i međunarodnih institucija za investicije, te značajno ojačane odredbe o garancijama Investicionog okvira za Zapadni Balkan, radi privlačenja privatnih ulaganja. Sve u cilju da se podrže i mladi, te će biti udvostručena sredstva za Erasmus+ u regionu, uključujući osnivanje "Laboratorije za mlade Zapadnog Balkana" tokom 2018.

U Deklaraciji je obećano da će biti napravljen "iskorak" kako bi se olakšala trgovine u regionu Zapadnog Balkana, te napredak Bosne i Hercegovine i Srbije u njihovom procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Biće predstavljen novi paket projekata za povezivanje (sa značajnim bespovratnim sredstvima EU) kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, uključujući podršku za Plavi autoput i Autoput mira (Niš-Priština).

Najavljeno je i proširenje Energetske unije EU na Zapadni Balkan, rad na završetku formiranja Regionalnog tržišta električne energije na Zapadnom Balkanu, te rečeno da će to tržište biti integrisano u interno tržište električne energije EU, između ostalog i kroz inicijativu za gasno povezivanje Centralne i Jugoistočne Evrope (CESEC).

Sofijskom deklaracijom najavljen je samit EU - Zapadni Balkan tokom predsjedavanja Hrvatske 2020. godine
Sofijskom deklaracijom najavljen je samit EU - Zapadni Balkan tokom predsjedavanja Hrvatske 2020. godine

​Takođe, Deklaracijom je najavljeno, uz ostalo, potpisivanje sporazuma/memoranduma o razumijevanju u pogledu izgradnje gasnog interkonektora Bugarska–Srbija, početak sprovođenja Ugovora o transportnoj zajednici i funkcionisanja njegovog sekretarijata, potpisivanje sporazuma o sjedištu za sprovođenje Ugovora o transportnoj zajednici (Beograd), te podrška novoj strategiji željezničkog saobraćaja za uvođenje Zapadnog Balkana u glavnu mrežu i tržište EU.

Biće predstavljena i Digitalna agenda za Zapadni Balkan, uključujući i plan za olakšavanje smanjenja troškova rominga, uvođenje značajnog paketa tehničke pomoći za identifikaciju potencijalnih digitalnih ulaganja (uključujući širokopojasna) kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan/Instrument za pretpristupnu pomoć.

EU pružiće i podršku izmirenju i dobrim susjedskim odnosima na Zapadnom Balkanu i borbi protiv nekažnjivosti kroz podršku Mehanizmima za međunarodne krivične sudove i Specijalnom sudu za Kosovo1, kroz EULEKS.

Od zemalja Zapadnog Balkana očekuje se jačanje "dobrih susjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne saradnje", te pronalaženje i primjenjivanje "definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja" za bilateralne sporove, te ulaganje dodatnih napora u pomirenje".

Sofijskom deklaracijom najavljen je samit EU - Zapadni Balkan tokom predsjedavanja Hrvatske 2020. godine, a nezvanično, najvjerovatnije će ovakvi susreti postati redovni i biti sastav zvanične evropske agende.

Dijalogom do rješenja problema

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk izjavio je nakon Samita kako je ovaj skup "najbolja ilustracija da je integracija Zapadnog Balkana glavni prioritet za EU".

"Vjerujem da je prošlo previše vremena od našeg posljednjeg susreta u Solunu prije 15 godina i zato smo odlučili da se ponovo okupimo za dvije godine u Hrvatskoj", kazao je Tusk.

Tusk: Integracija Zapadnog Balkana prioritet EU
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je nakon Samita kako "nema drugog puta osim sporazuma o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, što podrazumijeva stabilnost i evropsku budućnost naših zemalja".

"Dokle god nemamo takav sporazum mi ćemo ometati jedni druge. I naravno, ona zemlja koja odbija dijalog i pregovore će ostati izolovana", kazao je Tači, te naveo kako ima povjerenja u napore visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federice Mogherini i "podršku koju će ona imati od zemalja EU i SAD".

"Upravo sam razgovarao sa kancelarkom Merkel, takođe sa predsjednikom Macronom i u prisustvu srpskog predsjednika Vučića i premijera Borisova. Nije se razgovaralo o konkretnim vremenskim rokovima, ali se ima na umu period od šest do devet mjeseci", kazao je Tači.

Vučić i Tači: Sporazum jedino rešenje
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:31 0:00

Međutim, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije optimista da će do sporazuma doći u roku koji je spomenuo njegov kosovski kolega.

"Da li će do rešenja doći? Nadam se. Nisam preveliki optimista. Daću sve od sebe i uložiti mnogo napora da do toga dođe", izjavio je Vučić na kraju samita u Sofiji.

On je naglasio da je Srbija ispunila sve svoje obaveze koje proizilaze iz Briselskog sporazuma, za razliku od druge strane "koja jedinu obavezu nije ispunila".

"Opet nas to ne sprečava da želimo razgovorom, dijalogom i kompromisom da rešavamo problem, što ćemo da činimo", poručio je predsjednik Srbije.

Izetbegović: Radikalizam u BiH se smanjuje
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:53 0:00

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović apostrofirao je u izjavi novinarima nakon Samita da je razgovarano i o bezbjednosti, te da je on "trebao da da neka pojašnjenja, jer lideri u EU nisu tu bili svjesni nekih činjenica".

"Nemaju ispravnu informaciju o tome da se u stvari problem ekstremizma i radikalizma koji se poziva na islam smanjuje u Bosni i Hercegovini. Pa sam im pojasnio da smo im mi prije par godina, okupili se dakle lideri politički, vjerski, intelektualni, i dali vrlo jasan odgovor na to. I da je od tog časa ustvari krenuo jedan pad toga problema u Bosni i Hercegovini. U zadnje dvije godine, recimo, nismo imali nijedan odlazak na strano ratište, niti smo imali ijedan radikalan istup, niti ijedan teroristički akt. Dakle, bilo je dobro što sam imao priliku da te stvari pojasnim, koje su danas prozvane", kazao je Izetbegović.

Oprezno u dalje proširenje

Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana je neupitna, ali u proces daljeg proširenja EU novim članicama treba ići oprezno, poručili su zvaničnici EU i zemalja članica tokom Samita u zgradi Nacionalnog kulturnog centra u Sofiji, kojem nije prisustvovao premijer Španije Mariano Rahoy. On je prethodno dao do znanja da ne želi da učestvuje na skupu gdje se Kosovo tretira ravnopravno sa ostalim zemljama. Rahoya je na zvaničnom dijelu samita predstavljao ambasador Španije pri Evropskoj uniji Pablo Garcia Berdoy.

Komesar za proširenje EU Johannes Hahn ponovio je na Samitu od ranije poznat stav Brisela da "sve države imaju jednaku evropsku perspektivu i istu početnu tačku", ali da je "napredak pojedinačan i zavisi od svake države zasebno koliko će brzo napredovati prema Evropi.

"Postoji evropska perspektiva, koja će danas biti potvrđena. Ali, ono što smo rekli prije nekoliko mjeseci i dalje važi: cijeli proces je zasnovan na ocjenama, dakle svaka zemlja treba uraditi svoju domaću zadaću i tada je tu evropska perspektiva", rekao je Hahn.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da se zalaže za "usidrenje zapadnog Balkana s Evropom", ali da "treba gledati s puno opreza i obzira na svako novo proširenje".

"Vode se pregovori koje treba nastaviti, treba pomoći zemlje koje provode reforme i napreduju prema Evropi, to je i moj strateški izbor, ali nisam za to prije nego što budemo imali sve potrebne garancije i prije reformi koje bi omogućile produbljenje i bolje funkcioniranje Evropske unije da se ide prema proširenju", naveo je Macron.

Naglasio je, međutim, kako neće biti učinjena usluga ni zemljama koje su kandidati za ulazak ni članicama Unije ako postoji mehanizam proširenja koji na neki način nema pravila i koji stalno ide prema novom proširenju.

"Zauzvrat, ja sam za to da Zapadni Balkan ima pojačani strateški dijalog i perspektivu koju izbliza pratimo, reforme koje se provode i koje ohrabrujemo, ali bez popuštanja i bez hipokrizije", rekao je Macron.

"Kompletan cilj je više stabilnosti, sigurnost i prosperiteta za Zapadni Balkan", poručila je britanska premijerka Theresa May.

Austrija posebno optimistična oko Srbije i Crne Gore (Sebastian Kurz i Aleksandar Vučić u Sofiji)
Austrija posebno optimistična oko Srbije i Crne Gore (Sebastian Kurz i Aleksandar Vučić u Sofiji)

"Vidimo dobru perspektivu za Zapadni Balkan", poručio je i austrijski kancelar Sebastian Kurz, te dodao kako je "cilj podržati sve ove zemlje na njihovom putu ka Evropskoj uniji".

"Razgovaramo o preuzimanju predsjedavanja Evropskom unijom 1. jula i naš jasan cilj je da imamo progres na putu ka Evropskoj uniji tokom tog perioda", kazao je kancelar Austrije.

"Posebno smo", naglasio je, "optimistični oko Srbije i Crne Gore, ali drugi takođe treba da zabilježe napredak.

"U slučaju Makedonije treba da riješimo pitanje imena i nadam se da ćemo napraviti pomak", kazao je Kurz.

Švedski premijer rekao je da postoji "mnogo zajedničkih tema o kojim treba diskutovati - sigurnost, migracija, organizovani kriminal", te Švedska želi, naveo je, "bliže odnose sa ovim državama" (Zapadnog Balkana).

Estonski premijer Juri Ratas kazao je kako se lično veoma dobro sjeća koliko je važno bilo za Estoniju prije nego se pridružila Evropskoj uniji da zna da su vrata otvorena.

"I to znači otvorena vrata sa obje strane", dodao je.

Finski premijer Juha Sipila takođe je izjavio kako su "pravila o pravnim pitanjima veoma važna".

"Važno je imati viziju, tako da u ovim državama mogu biti nastavljene reforme, ali u isto vrijeme trebamo biti objektivni oko vremenskog okvira", kazao je Sipila.

Sastanak na najvišem političkom nivou između EU i zemalja Zapadnog Balkana potvrđuje i povratak fokusa Brisela na tu regiju
Sastanak na najvišem političkom nivou između EU i zemalja Zapadnog Balkana potvrđuje i povratak fokusa Brisela na tu regiju

Nakon samita na zajedničkom ručku bili su lideri svake zemlje EU i Zapadnog Balkana. Svi učesnici Samita inače su predstavljeni su samo imenima, bez titule funkcije ili državnih simbola. Ovo pravilo je već ranije ustanovljeno kada god na skupovima učestvuje i Kosovo.

Sastanak na najvišem političkom nivou EU i zemalja Zapadnog Balkana potvrdio je povratak fokusa Brisela na tu regiju nakon višegodišnjeg odsustva. Samit je vrhunac bugarskog predsjedavanja, iako domaćinu nije bilo lako organizovati ovaj susret iz dva razloga.

Prvi je nedovoljno raspoloženje među zemljama članicama EU da se obavežu konkretnim obećanjem o daljem proširenju evropske porodice, što je učinilo da suština samita bude o povezivanju, a ne o potencijalnom članstvu bilo koje zemlje regiona. Zato je i naziv "Samit EU-Zapadni Balkan" ograničen na jednu geografsku i političku teritoriju koja ima evropsku perspektivu, a isključena je Turska koja takođe (i dalje formalno) pripada procesu proširenja.

Druga prepreka tiče se pristupa pet članica EU statusu Kosova. Ovo je uticalo na sastav učesnika samita, ali i sadržaj konačne deklaracije. Španija koja ne priznaje kosovsku nezavisnost je prigovarala zašto je i Kosovo dio proširenja poput ostalih zemalja na Zapadnom Balkanu.

Kao posljedica ovog pristupa, pronađena je formula da u tekstu dokumenta zemlje regiona budu "partneri na Zapadnom Balkanu" a ne države i one ne bi trebale da budu dio zajedničke deklaracije već će istu samo podržati. Sa ovom definicijom se složila Španija, pa je Sofijska deklaracija dokument koji će usvojiti jedino članice EU, a zapadnobalkanske zemlje će se saglasiti sa tekstom. Evropski zvaničnici su, međutim, u više navrata istakli da velikim uspjehom smatraju činjenicu da su sve članice EU dale zeleno svjetlo za konačan tekst.

  • 16x9 Image

    Gjeraqina Tuhina

    Dopisnica Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Brisela, počela je karijeru u nedeljniku "KOHA" koji se potom pretvorio u dnevni list "Koha Ditore" i smatra se najčitanijom novinom na Kosovu. Za RSE radila kao kosovska dopisnica od februara 1998. Bila je među retkim glasovima koji su se mogli čuti sa lica mesta u prvim danima NATO bombardovanja. Godine 2000. prelazi u Brisel i nastavlja sa izveštavanjem za RSE i radi kao briselska dopisnica za Radio-televiziju Kosova.

  • 16x9 Image

    Lejla Sarić

    Diplomirani žurnalista. U novinarstvu od 1996, a u sarajevskoj redakciji RSE od 2002. kao novinar za radijski program i TV Liberty, te urednik vijesti. Od 2005. godine je urednik i web master internet stranice Radija Slobodna Evropa, a od 2016. regionalni web urednik za Balkanski servis.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG