Hrvatska je u izbornoj godini. Još nema službene odluke o datumu izbora, ali se neslužbeno najčešće spominje sredina srpnja. Aktualnu političku arenu obilježavaju uspješna borba protiv epidemije korona virusa, optužbe opozicije da vladajući HDZ zloupotrebljava tu situaciju u političke svrhe i bojazni kakva će biti jesen – hoće li se epidemija vratiti i kakve će biti ekonomske posljedice krize uzrokovane epidemijom.
„Uvijek je u Hrvatskoj ista priča. Očekuje se da se klatno zbog nezadovoljstva trenutnom vlasti prelije na drugu stranu. U ovom trenutku SDP očekuje da se to klatno od HDZ-a pomakne prema njima, a HDZ očekuje da će ljudi koji su bili na čelu Nacionalnog stožera Civilne zaštite, i koji su predstavljeni kao stručnjaci i tako se jedno vrijeme i ponašali, biti ti koji će odnijeti prevagu,” kaže za RSE komentatorica Hrvatske radio-televizije Jasmina Popović.
O uzrocima nervoze
Međutim, mnogo je toga nejasno oko izbora, od samog datuma njihovog održavanja nadalje, i zbog toga u svim strankama - naglašava naša sugovornica - vlada velika nervoza.
„Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ponaša se kao netko kome gori pod nogama zato što u stvari ne zna koji mu je koalicijski potencijal na desno, kao što SDP ne zna koji mu je koalicijski potencijal na lijevo. Činjenica je i da unutar te lijeve koalicije postoji čitav niz neriješenih i neodgovorenih pitanja, jer oni u stvari ne znaju bi li pravili blok u kojem bi okupili sve one koji su protiv HDZ-a, ili bi biračima htjeli prodati priču kako su oni lijeva, socijaldemokratska, radnička, umirovljenička itd. opcija,” nabraja Jasmina Popović uzroke nervoze na hrvatskoj političkoj sceni.
Hrvatska javnost doživjela je priličan šok kada se ustanovilo da svi čelni ljudi Nacionalnog stožera Civilne zaštite imaju u džepu stranačku iskaznicu vladajućeg HDZ-a, ali sve je postalo jasnije nakon nekih njihovih poteza.
„Naravno da HDZ zloupotrebljava aktualnu situaciju sa epidemijom i svojim ljudima u Nacionalnom stožeru Civilne zaštite za svoje predizborne potrebe,” kaže za RSE politički analitičar Jaroslav Pecnik.
„Stožer Civilne zaštite je produžena ruka HDZ-a. To se sada vidi po potezima koje vuče – neradna nedjelja kao poklon crkvi, žmirenje na procesiju u Hvaru, i cijeli niz drugih stvari. A Stožer je – priznajmo – korektno odradio svoj posao dok se bavio zdravstvenom strukom, i to će biti jak argument HDZ-u,” vjeruje Pecnik.
HDZ izbore treba što prije, kako bi se preduhitrilo pogoršanje ekonomske situacije koje će ujesen nastupiti, a dok se još pamte potezi HDZ-ove Vlade koja je pomagala gospodarstvu.
„Ali opet treba odmah vidjeti kako i kome se ta pomoć, odnosno financijska potpora dijelila. Tu zapravo nema reda, tu vlada rasulo. Kada pogledate listing firmi koje su dobile pomoć – pa to je sramota,” kaže naš sugovornik.
Kombinatorika i pregovori
Domovinski pokret, nova stranka pjevača Miroslava Škore pregovara o zajedničkom nastupu na izborima sa strankama desno od HDZ-a, uključujući i kleropopulistički Most koji aktualno ima 10 zastupnika, ali za sada bez previše sreće i bez nekih iole zvučnih imena.
„Škorin Domovinski pokret postoji samo virtualno. Imamo najave ljudi koji će biti na listama, ali ne znamo kakva im je politička težina, jer nikada nisu bili na izborima. Jedino ime koje se sada tu pojavilo kao bitno je mogući prelazak Škori aktualnog HDZ-ovog vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave,” kaže Jasmina Popović.
„Mislim da je samom HDZ-u potpuno svejedno hoće li Penava izići iz njihove stranke. Ne mislim da je on presudan za bilo što. Po ostavci ravnateljice doma za starije osobe u Koprivnici, koja je bila članica HDZ-a, može se vidjeti da će HDZ okušati što više ljudi koji im predstavljaju neki uteg u lokalnim sredinama kako bi prikazali taj novi, stručni HDZ koji bi trebao dobiti izbore i povesti nas u recesijsku jesen i eventualni drugi val epidemije,” zaključuje Jasmina Popović.
Unazad dva tjedna iznova se u središte pozornosti hrvatske javnosti vratila tema ustašonostalgije, nakon majica s ustaškim pozdravom u protokolu obilježavanja akcije „Bljesak”, 2. svibnja. „To ni HDZ-u ni SDP-u neće predizborno ni pomoći ni odmoći, ali može pomoći mobilizaciji birača oko Škore,” procjenuje Pecnik.
„Oni sada mogu reći – imamo izdajice na čelu s Plenkovićem, imamo neprijatelje na čelu sa predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, odnosno predsjednikom Zoranom Milanovićem kojeg se čita kao pozadinskog igrača ili pomagača SDP-a, i idemo se mi prikloniti našem Škori koji se jedini bori za naša prava, jedini je borac za istinu – naravno sve pod navodnicima, pa ćemo se okupiti oko njega. Ali to po mom mišljenju neće bitnije utjecati na rezultate izbora,” kaže Pecnik.
Još su dvije stvari protiv Škore – kratka kampanja i kriza uzrokovana epidemijom i neizvjesnost koju zbog te krize ljudi osjećaju.
„I onda se ljudi okupljaju oko onoga koji im kao nudi sigurnost. U ovom trenutku to je očigledno Plenković koji – bez obzira što je to licemjerno i što je to uloga koju on istinabog igra dobro – daje neku sigurnost. A u neizvjesnim vremenima je sigurnost, kažu neki, važnija od slobode, i veliki će se broj ljudi tome prikloniti,” uvjeren je Pecnik.
Po Pecnikovoj ocjeni, neka suradnja stranaka i pojedinaca koje Škoro uspije okupiti može trajati do izbora, ali svađa kreće najkasnije odmah nakon izbora, jer ti su sukobi – podsjeća Pecnik - nešto imanentno hrvatskoj krajnjoj desnici.
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj održani su 11. rujna 2016. Mandat zastupnika traje 4 godine, pa novi izbori trebaju biti održani najkasnije ujesen 2020. godine. Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora početkom 2020. godine - oko 3.860.000.
U utrci za četverogodišnji mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) kao glavna stranka desnog centra i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) kao najznačajnija stranka lijevog centra.
Desno od HDZ-a nalazi se kleropopulistički Most koji će možda nastupati zajedno sa Domovinskim pokretom što ga je osnovao pjevač Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora 22. prosinca 2019. godine.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum