Dostupni linkovi

Hoće li Federacija BiH uskoro omogućiti istospolnim parovima bračnu zajednicu?


Sa prve Povorke ponosa u Sarajevu, u septembru 2019. godine

Damir i Goran dijele zajednički život u Sarajevu. Obojica tridesetih godina, zaposleni, kažu da se ni po čemu ne razlikuju od 'klasičnih parova', osim što zbog neregulisanog statusa istospolnih zajednica u Bosni i Hercegovini, ovakve parove država ne prepoznaje ni na koji način.

"Teško je ostvariti bilo kakva zajednička prava", priču počinje Goran.

"Osim emotivnog aspekta i mi smo par koji ima svoje ciljeve i koji u svakodnevnom životu želi da ostvari neka svoja prava. Regulisanje zajedničke imovine, poreza, zdravstvenog osiguranja, posjeta u bolnici, to je nešto sa čim se heteroseksualni parovi ne susreću, a sa čim se zbog nedostatka zakona mi susrećemo svakodnevno", kaže za Radio Slobodna Evropa Goran.

Sjeća se primjera kada je Damir bio bez posla i nije mogao koristiti njegovo zdravstveno osiguranje, što bi bilo moguće da žive u državi koja pravno prepoznaje istospolna domaćinstva.

"Mi smo skoro pričali o kupovini stana, ali zajednički nemamo pravnog osnova da to uradimo. Osim zdravstvenog osiguranja, koje je Goran spomenuo, naprimjer, ukoliko neko od nas dvojice završi u bolnici, može doći u situaciju da nema prava da posjeti onog drugog bez saglasnosti porodice, koja često negira zajednicu kao takvu", objašnjava Goranov partner Damir, navodeći da je to čitava paleta životnih situacija koje nikog ne ugrožavaju i nikome ne uskraćuju prava koja već imaju.

Korak u Federaciji BiH, u RS nijedan

Zakon kojim bi bio regulisan status istospolnih zajednica u BiH, ne postoji. Prvi pomak napravljen je u oktobru 2018. godine kada je Vlada Federacije BiH donijela zaključak o formiranju radne grupe koja bi radila na izradi ovakvog zakona. Za skoro dvije godine radna grupa nije formirana.

Krajem januara ove godine, Vlada Federacije BiH prvi put je imenovala Interresornu radnu grupu koja je sa radom trebala da počne u aprilu, što je zbog pandemije korona virusa, odloženo.

(Video: Prva bosanskohercegovačka povorka ponosa, septembar 2019)

Ponosni na današnje Sarajevo
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:45 0:00

Vlada Republike Srpske o ovim zakonskim izmjenama, do sada, nije ni raspravljala.

Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Sabina Ćudić smatra da se za dvije godine moglo mnogo više učiniti, te da se pitanje zakonske procedure odvija presporo.

"Koraci koje je poduzela Vlada FBiH predstavljaju stvaranje privida bavljenja ljudskim pravima, dok smo u realnosti zakonske procedure, nažalost, i dalje jako daleko. Mislim, da moramo paralelno raditi na osvještavanju zajednice jer, ovdje se najmanje radi o pitanju braka, ili usvajanja djece, a najviše o suštinskim ljudskim pravima", kaže Ćudić za RSE, te dodaje da se svijest kod ljudi neupitno, ali jako sporo mijenja, ali za svaku osobu koja trpi posljedice diskriminacije, presporo.

Mijenjanje svijesti

Sarajevski otvoreni centar (SOC) koji je aktivan u zagovaranju i pronalasku rješenja kojima bi bila regulisana prava i status istospolnim zajednicama, radi na prijedlogu zakona već godinama. Dio su i radne grupe, u kojoj su, kako kažu, tek napravljeni početni koraci.

"Dug put je pred nama. Među zaposlenima u javnoj upravi veoma je izazovno skupiti grupu ljudi koja ima iskustvo rada u ovom polju, praktično je nemoguće. Ovo su teme koje se tek kod nas otvaraju,međutim, mislim da se svijest ljudi polako mijenja i da se shvata da, ukoliko želimo da pratimo evropske zakone, moramo regulisati i set ovih pitanja", smatra Darko Pandurević, jedan od predstavnika SOC-a I članova radne grupe.

Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni I Hercegovini je donesen 2009. godine. Zakonom je, između ostalog, zabranjena diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Sve ankete koje je radio SOC u posljednjih pet godina govore da više od 70 posto stanovništva u BiH ne podržava istospolne zajednice. No, predstavnici ove populacije tvrde da se svijest kod ljudi, ipak, polako mijenja.

Goran sa početka priče vjeruje da je u tome pomoglo održavanje prve Povorke ponosa u Sarajevu, u septembru 2019. godine.

Gosti sarajevske Povorke ponosa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:50 0:00

"Da, stvari se mijenjaju samom činjenicom da javno razgovaramo o ovim problemima. Prije sedam godina to je bilo nemoguće zamisliti, a sada smo, iako sporo, došli do toga da razgovaramo o istospolnim zajednicama u BiH. Naravno, život ne čeka dinamiku donošenja zakona, u BiH postoje istospolne zajednice koje žive i funkcioniraju, koje čak imaju djecu. I postoji ta gorčina što o svemu ovome pričamo sada, ali bitno je da pričamo, I to nam govori da se neke stvari, ipak, mijenjaju", zaključuje Goran.

Slovenija i Hrvatska su jedine zemlje u regionu koje su riješile zakonsko pitanje istospolnih zajednica. Dok u Sloveniji partneri imaju pravo na usvajanje djece, u Hrvatskoj je odlukom Ustavnog suda omogućeno istospolnim partnerima da budu udomitelji.

Od ostalih zemalja u regiji najviše je napredovala Crna Gora koja je krajem 2019. godine usvojila Prijedlog zakona o životnom partnerstvu istog pola i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

XS
SM
MD
LG