Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zakon o istopolnim zajednicama, skoro kao brak


Crna Gora bi do kraja 2018. godine trebalo da dobije Zakon o životnom partnerstvu koji će istopolnim parovima omogućiti prava koja do sada nijesu imali. Obim tih prava je, kako kažu u dijelu nevladinog sektora koji se bavi pitanjem LGBT zajednice, maksimum od onoga što je bilo moguće u društvenom i političkom trenutku u kojem se Crna Gora danas nalazi.

Dvadesetpetogodišnja Jovana iz Podgorice živi sa partnerkom tri godine, a za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da nije lako funkcionisati u zajednici koju niko ne priznaje, ni pravo ni društvo.

"To nam dosta stvari komplikuje...Što god da se meni desi, recimo da završim u bolnici, ona ne bi mogla da dođe da me posjeti kao partnerka ili član porodice. Eto, samo od toga da počnemo, a tu je dosta i drugih stvari koje sada ne možemo", navodi Jovana.

Često sa partnerkom priča o tome da bi uskoro mogli živjeti u zajednici koju crnogorsko zakonodavstvo prepoznaje.

"U posljednje vrijeme jako često govorimo o tome jer se nadamo da će Crna Gora usvojiti taj zakon. Ona nije odavde i to bi nam baš mnogo značilo jer bi se onda ona preselila kod mene i bilo bi puno bolje. Ona će biti moja buduća izabranica. To je to, ništa vam više ne smijem reći", kaže Jovana.

U međuvremenu, radna grupa Ministarstva za ljudska i manjinska prava priprema nacrt Zakona o životnom partnerstvu, koji bi, kako za RSE kaže Danijel Kalezić iz nevladine organizacije Queer Montenegro (Kvir Montenegro), trebalo da bude završen u narednih mjesec dana.

Prema tom dokumentu, registrovana zajednica bi istopolnim parovima omogućila dio prava iz bračne zajednice, što, kako naglašava Kalezić, ne uključuje pravo na usvajanje djece.

"Pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu partnerstva, pravo na izdržavanje partnera, pravo na nasljeđivanje imovine i tako dalje. Dakle, taj nacrt će sadržati sva ta neka osnovna životna prava koja se jednostavno moraju propisati ljudima koji žive zajedno i imaju porodicu. Ono što ne možemo očekivati u ovom trenutku i što na žalost nije realno jeste mogućnost usvajanje djece. Oko toga nemamo političku volju i mogućnost da to bude uključeno u zakon", pojašnjava Kalezić.

Kalezić: Ono što ne možemo očekivati u ovom trenutku jeste mogućnost usvajanje djece
Kalezić: Ono što ne možemo očekivati u ovom trenutku jeste mogućnost usvajanje djece

Takođe, aktuelni model životne partnere ne prepoznaje kao porodicu već samo "kao zajednicu dvije osobe istog pola". Oni neće moći da budu ni hranitelji i generalno obim njihovih prava u odnosu na djecu biće veoma mali.

"Ta prava nijesu usvojenje i ta prava nijesu starateljstvo. Ta prava će se odnositi na to da ta osoba može donositi neke odluke u vezi sa tim djetetom. Može odvesti dijete kod ljekara, preuzeti dijete iz škole ili da može putovati sa djetetom", ističe Kalezić.

Inače, usvajanje zakona koji će prvi put u istoriji crnogorskog pravnog sistema definisati prava istopolnih zajednica je dio evropskih integracija Crne Gore i obaveza na njenom putu ka članstvu u EU, kaže Kalezić.

"Ta obaveza je definisana Strategijom za unaprjeđenje kvaliteta života LGBT osoba koju je Vlada Crne Gore usvojila 2013. godine. Završetak implementacije tog dokumenta je do kraja godine, a usvajanje Zakona o životnom partnerstvu je jedna od posljednjih obaveza u tom dokumentu", navodi.

Hrvatska je 2013. godine postala čanica EU, a godinu kasnije Sabor je usvojio Zakon o životnom partnerstvu. Prije tog zakona u Hrvatskoj je bio na snazi Zakon o istospolnim zajednicama koji je, međutim sadržao daleko manji broj prava za istopolne zajednice u odnosu na bračne i vanbračne.

Kako za RSE kaže Marko Jurčić iz Zagreb Pride, kad je u pitanju uređenje porodičnih odnosa Evropska unija (EU), od zemlja članica ili zemalja kandidatkinja ne traži posebne uslove:

„Međutim isto tako jasno je da u EU većina zemalja uređuje porodične odnose istospolnih parova i omogućava im da se registiraju ili kao bračna zajednica (u 13 članica EU) ili životno partnerstvo (8 članica EU) te da svaki zakon koji osigurava jednaka ili približno jednaka prava istospolnih i raznospolnih vjenčanih parova predstavlja standard po kojem građani i građanke EU žive“ podsjeća Jurčić.

Inače, Zakon o životnom partnerstvu je u posljednje vrijeme tema rasprava i razračunavanja stranaka na političkoj pozornici Crne Gore a prava i položaj LGBT zajednice bili su teme pojedinim kandidatima u kampanji za minule predsjedničke izbore.

Mitropolija crnogorsko primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, naročito njen poglavar Amfilohije, uz desne partije iz opozicionih redova najglasniji su protivnici ne samo usvajanja tog zakona nego uopšte gotovo bilo kakve rasprave o ljudskim pravima LGBT populacije. Ostala je upamćena poruka iz pisma Amfilohija Radovića organizatorima povorke ponosa u Podgorici iz 2013. godine da se "drvo koje ne daje ploda siječe i u oganj baca". Amfilohije je tada Paradu ponosa nazvao "paradom bestidnosti".

U Crnoj Gori, kao i ostatku Balkana, homoseksualnost ostaje vruća tema, a većina građana ne baš tolerantniprema toj različitosti. Naime, dosadašnja istraživanja pokazala su da preko 70 posto građana smatra da je homoseksualnost bolest, a svaki drugi - da je opasna za društvo, te da država treba da je suzbija.

Prva Parada ponosa održana je 24. jula 2013. godine u Budvi, a druga u Podgorici u oktobru iste godine. Obje su i pored prisustva policije obilježili neredi i nasilje u kojem je bilo i povrijeđenih, a pričinjena je i značajna materijalna šteta. To je bila slika podgoričkih ulica svaki put kada bi se održavao Prajd ali je nasilje postepeno jenjavalo pa su 4. i 5. povorka u Podgorici protekle mirno. Datum ovogodišnjeg 6. Montenegro Prajda još nije određen.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG