Dostupni linkovi

Radončić najavljuje pritvaranje migranata koji kriju lični identitet


Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine

"Imamo između sedam i devet hiljada ilegalnih ekonomskih migranata, prema informacijama Ministarstva sigurnosti. To su, uglavnom ljudi iz Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Maroka i mnogih zemalja koje uopšte nisu obuhvaćene ratnim dejstvima", kaže Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Razgovaramo dan nakon što je na vanrednoj konferenciji za novinare najavio mjere koje će biti preuzimane prema migrantima i to, kako je izjavio, 'u pokušaju deportacije, ilegalnih ekonomskih migranata iz BiH u zemlje njihovog porijekla'.

Radončić se od ove najave nije ogradio, a u intervjuu za RSE iznosi i da će oni migranti koji budu odbili da se identifikuju nadležnima, biti pritvoreni.

Dodaje, da BiH ima obavezu da prihvati izbjeglice iz Sirije. Za migrante iz drugih država, kaže da će "morati ići iz Bosne i Hercegovine".

Kome može biti određen pritvor?

Radončić: Ono što mogu reći je da ste prošle godine imali 30 hiljada ilegalnih ekonomskih migranata i da među njima, sigurno, postoji znatan broj onih koji su počinili teške kriminale u svojim zemljama ili su se bavili terorizmom u sklopu neke šire terorističke priče.

Zato moramo napraviti trijažu, veoma odgovorno, da tačno znamo ko je ko, a ko neće da se predstavi. Ko neće da ovoj zemlji da identitet, moraće da ide u pritvor i u pritvoru će biti sve dok ne otkrije ko je, kako se zove i šta je radio u životu.

RSE: Na koji način se može ostvariti taj plan ukoliko zemlje porijekla ne žele da ih prime?

Radončić: Tako je najlakše u smislu da sada Pakistan kaže mi ne želimo da ih primimo. A što bismo mi morali da ih primimo? To su njihovi građani i oni svoje građane moraju da prime. To je njihova univerzalna obaveza i ja zaista ako budem mogao da utičem, mijenjaćemo i zakonska akta i prijedloge nekih poslovnika o radu pojedinih policijskih agencija.

Mi ne možemo biti taoci da neka zemlja kaže mi ne želimo da primimo svoje građane. Moraće da ih prime nazad, jer se radi o zemljama koje su ekonomski bogatije od BiH. Da li je to Alžir, Maroko, Pakistan, potpuno je nevažno. Moraju biti vraćeni nazad.

RSE: Šta je s mehanizmom readmisije, sa susjednim zemljama, poput Srbije ili Crne Gore odakle u BiH migranti i najviše ulaze?

Radončić: Problemi su identifikacije, jer su ti ilegalni migranti ilegalno prešli te granice i nemate dokaza u mnogo slučajeva da su oni došli iz Crne Gore ili Srbije i, naravno, te zemlje će reći oni nisu ovuda ni došli. U tom ping pongu mi ne možemo biti nemoćna vlast koja neće nuditi rješenja. Moraće ljudi da idu vani. Moramo da obeshrabrimo dolazak drugih i to će se čuti, te na ovaj način zaustavljamo novi migrantski talas koji bi se dogodio čim prođe pandemija.

Evropska unija dodijelila najviše novca BiH

RSE: Dok je u punom jeku bila migrantska, a sada pandemija i zdravstveni izazovi, čini se da je najveća potpora Bosni i Hercegovini bila Evropska unija (EU).

Svaka spoljnja politika koja se bazira na nekom velikom romantizmu prema Rusiji ili Turskoj u pandemiji se pokazala pogrešnom vanjskom politikom. Najviše novaca dala je upravo Evropska unija.
Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH


Radončić: Biću veoma otvoren. Svaka spoljnja politika koja se bazira na nekom velikom romantizmu prema Rusiji ili Turskoj u pandemiji se pokazala pogrešnom vanjskom politikom. Najviše novaca dala je upravo EU.

Na prvoj donatorskoj video konferenciji koju sam ja organizirao, EU je odvojila 80,5 miliona eura, a sada odvajaju novi paket od 250 miliona eura kredita.

Ovo prvo su bila bespovratna sredstva i EU se, zaista, predstavlja kao naš najbolji prijatelj i u tom smislu ja očekujem da će ta tendencija biti nastavljena. Mi ćemo kao društvo i Bosna i Hercegovina i oba entiteta učniti sve da smanjimo ekonomske štete.

Dobili smo veoma dobar kredit sa 39 mjeseci grejs perioda sa kamatom 1,2 posto od MMF-a, u pitanju je 330 miliona eura tako da će se sredstva iz naših unutrašnjih rezervi nalaziti i tako ćemo da smanjimo ekonomski udarac koji će biti jako, jako težak.

RSE: Dobili ste od OHR-a zahtjev za povećanje sigurnosnih mjera, jer se nakon izjave Milorada Dodika (član Predsjedništva BiH) o tome da je OHR neprijateljska institucija za Srbe osjećaju nesigurno. Kakva vrsta sigurnosnih prijetnji je u pitanju?

Radončić: OHR ovdje godinama radi. Bile su i ranije neke političke tenzije, a naša obavještajna služba i druge policijske službe rade procjenu bezbjednosne situacije vezane za OHR i uposlenike i sam objekat i kada ih dobijemo znaćemo da li su te molbe iz OHR-a u tom smislu opravdane.

Ono što je bitno je da Bosna i Hercegovina mora pružiti zaštitu apsolutno svim predstavnicima međunarodne zajednice, svim ambasadama, kompletnom osoblju i u tom smislu niko ne treba imati dilema. OHR će biti zaštićen na maksimalnom nivou.

Koordinaciono tijelo BiH predalo nadležnosti entitetima

RSE: Povukli ste se iz Koordinacijskog tijela rekavši da situacijom u vrijeme pandemije treba da upravljaju ljekari i epidemiolozi, a ne političari. Da li je zaista prema vašoj procjeni posao prepušten struci, a ne politici?

Radončić: Ja sam iskoristio Koordinacijsko tijelo da u prvih mjesec dana pandemije učinimo sve kao Bosna i Hercegovina i povukli smo mnogo dobrih poteza- od te donatorska konferencije, zatvaranja granica, otvaranja zelenih koridora za prolazak kamiona.

Mislim da sada to Koordinaciono tijelo radi posao, da budem bukvalan, magacionera neke pomoći koja dođe u Bosnu i Hercegovinu i koja nije velika da predlaže Vijeću ministara koje donosi odluku o tome kako će ta pomoć biti podijeljena. Nema tu mjesta za veliku politizaciju.

Vidjeli ste da sada ima ideja da se napravi novo koordinaciono tijelo gdje bi bilo pet, šest jačih igrača, ali ja mislim da sve treba da rade institucije Bosne i Hercegovine. Mi smo kao Koordinaciono tijelo sve predali entitetima što je u skladu s Ustavom i mislim da je Bosna i Hercegovina, što potvrđuje i broj mrtvih koji je izuzetno mali, uradila sjajan posao i da su entiteti i kantoni kada je pandemija u pitanju veoma odgovorno radili.

RSE: Kakva je Vaša ocjena zdravstvenog sistema u BIH i koji su glavni propusti koje ste uočili?

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Radončić: Strateški je problem što na državnom nivou ne postoji ministarstvo zdravstva. Operativno, imali ste sredina koje su sjajno odreagovale, Zeničko – dobojski kanton, Krajina, Goražde, Banjaluka i neki drugi centri i bolnice i zaista su ljudi sjajno radili i borili se da što više života spasu. Istovremeno, u Sarajevu se pojavila jedna vrsta dualizma između Kliničkog centra i Opće bolnice. Pacijenti su nam u početku lutali.

Ta linija kako da pacijent dođe do Doma zdravlja, a nakon toga ide u izolatorij kao korona slučaj, nije bila jasna. Imali smo dva smrtna slučaja koja će istražiti nadležni pravosudni organi, ali iz tog iskustva se pokazalo da se ljekari, govorim o jednom manjem broju, ne govorim o ovima koji zaista rade kao heroji u bijelom, veoma uplašili i bježali su od toga da dođu u kontakt sa korona virusom, jer u tom trenutku nisu znali ništa o toj bolesti.

S druge strane, imate jedan herojski pristup ljudi u bolnicama i kukavičluk patologa koji nisu i neće i dalje, govorim o Federaciji Bosne i Hercegovine, da vrše sudske obdukcije pod nekom tezom koja ne stoji, da je to po njih i njihov život veoma opasno.

Predložen dozirani moratorij za najsiromašnije

RSE: Predložili ste moratorij na kredite, no iz Svjetske banke upozoravaju da to ne može biti svim građanima i privrednim subjektima, jer će to narušiti stabilnost bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini. Pretpostavka je da će svakoj banci ponaosob biti ostavljeno da odluči kojim klijentima će odobriti moratorij, a kojim ne. Je li ovo rješenje za vas prihvatljivo?

Radončić: Iz Svjetske banke i MMF su rekli ono što jeste zaista da moratorij nije prihvatljiv za sve. Ali, radi se o jednoj velikoj laži. Ja nisam ni tražio moratorij za sve. Firme, kompanije i pojedinci koji imaju dovoljno novca moraju i trebaju da vraćaju svoje kredite. Mi smo predlagali vrlo dozirani moratorij za najsiromašnije stanovnike.

Prošle godine bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je ostvario profit od 273 miliona i osamsto hiljada maraka. Međutim, bankarski lobi je reagirao preko svojih poznatih veza i cijela ta ideja pretvorena je u nešto što ja, kao ozbiljan političar, nikada ne bih rekao – da ide moratorij na sve.

Takav moratorij, naravno ne bi bio dobar i MMF i Svjetska banka su u pravu. Ko je njima dao lažne informacije nije ni važno. Bitno je da smo mi juče na Federalnom parlamentu usvojili korona zakon, koji ne predviđa takvu opciju od koje su se iz MMF-a i Svjetske banke uplašili, jer to niko nije ni tražio.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG