Dostupni linkovi

Zašto Europol upozorava da je Evropa ‘inficirana’ kriminalom?


Zgrada Europola u Hagu

Pod okriljem pandemije izazvane korona virusom kriminalci su vidjeli priliku za varanje ljudi prodajom falsifikovanih materijala povezanih sa zaštitom od COVID-19, produblivanjem aktivnosti vezanih za cyberkriminal, te ciljanjem djece putem interneta i starijih osoba putem telefona, a takođe se bilježi i porast terorističkih aktivnosti.

I dok je pandemija ponajviše globalna zdravstvena kriza, pokazalo se da ima značajan, i moguće dugotrajan uticaj na djelovanje orgnizovanog kriminala i terorizma širom Evrope, kako pokazuje novembarski izvještaj Europola – Kako je kriminal povezan sa COVID-19 inficirao Evropu u 2020.

"Gledajući unazad u posljednjih osam mjeseci možemo pratiti tragove kako su kriminalci iskoristili nesigurnosti i promjene za stvaranje prilika za napade na pojedince, javni sektor i biznis. Nažalost, nesigurnosti zbog razvoja pandemije i njen uticaj na svakodnevni život biće prisutni još najmanje nekoliko mjeseci", rekla je Catherine De Bolle, izvršna direktorica Europola osvrćući se na izazove koje je pandemija postavila pred sigurnosne agencije.

Kratkoročne i dugoročne posljedice

Kratkoročni uticaj pandemije COVID-19 i restriktivne mjere uvedene širom Evropske unije (EU) posljedično ostavljaju srednjoročni i dugoročni uticaj na društvo, ekonomiju i politički diskurs koji postaje očit i ukazuje na značajno ekonomsko opterećenje na evropskom i globalnom nivou tokom i nakon produžene pandemije, kaže se u izvještaju.

Neke zemlje su već ušle u recesiju, a očekuje se da će se to uskoro desiti i drugim. Iskustva iz prošlosti pokazuju da su ekonomske krize plodno tlo za rast djelokruga i uticaja organizovanog kriminala. Takođe, ekonomske poteškoće i rastuća nezaposlenost potiču angažvanje pojedinaca koji počinju da rade za organizovane kriminalne grupe.

Tipovi kriminala u pandemiji

Kriminal koji je povezan sa pandemijom uključuje onlajn i oflajn distribuciju zaštitne opreme, faramaceutskih i sanitarnih proizvoda, lažne testove za koronu i navodne vakcine protiv COVID-19; jedan od većih problema je i povećano seksualno iskorištavanje djece s obzirom na vrijeme provedeno uz kompjutere; različite sheme prevare koje se tiču nekretnina ili prilagođene sheme kao što su "unuk" ili "trik nećak" koji ciljaju na starije osobe predstavljajući se kao članovi porodice kojima je potrebna pomoć; broj krađa po apotekama se povećao; cyberkriminal koristi različite kampanje sa temom pandemije, a učestali su i napadi koji kompromituju poslovne e-mejl adrese, generalno zdravstvo i zdravstvene organizacije su na meti različitih cyber napada.

Uticaj pandemije na terorizam i nasilni ekstremizam je tokom pandemije, prema izvještaju Europola, bio ograničen i odnosio se prije svega na prilagođavanje ekstremističkih narativa i propaganda na teme vezane za COVID-19.

Količina lažnih vijesti, teorija zavjere i štetnih narativa koji omalovažavaju ulogu javnih instirucija a šire se putem interneta je značajna, navodi se u izvještaju.

Krijumčarenje migranata u pandemiji

Uprkos ograničenjima putovanja i nametnutim provjerama na granicama, aktivnosti krijumčarenja migranata nastavljene su, iako manje nego obično. Međutim, mjere provedene za suzbijanje pandemije suočile su kriminalne strukture s različitim scenarijima i realnošću, dajući im potencijal da se prilagode, obuče i testiraju odgovore na novonastalu situaciju. Krijumčari migranata promijenili su svoje rute i načine djelovanja, navodi izvještaj.

Krijumčari su prisiljeni da koriste manje istražene i rizičnije rute - Dunav i Evros ili rijeka Martisa češće se koriste za krijumčarenje.

Krijumčari su koristili društvene medije za oglašavanje svojih usluga i širenja dezinformacija i narativa oko pandemije COVID-19. Cijene su porasle zbog većih poteškoća u putovanju, kontinuirane potražnje i mehanizama nadoknade koje kriminalne mreže uspostavljaju zbog povećanja rizika, navodi Europol.

Kriminal u vremenu nakon pandemije

Dugoročno gledano, zaklučuje se u izvještaju Europola, trajni ekonomski pad mogao bi dovesti do procvata organizovanog kriminala, što reflektuju i neka prijašnja iskustva tokom i nakon globalne finansijske krize i recesije 2007.

Europol predviđa da će se kriminalna tržišta vjerovatno promijeniti, a kriminalci će prilagoditi svoj modus operandi. Pojedinci sa ekonomskim poteškoćama biće sve podložniji pristupanju i regrutaciji kriminalnih organizacija, sheme prevare i finansijskog kriminala će se proširiti. Predviđa se i povećanje potražnje za određenim vrstama krivotvorene robe.

Priliv migranata u EU mogao bi se povećati zbog globalnog ekonomskog uticaja pandemije.

Uticaj pandemije na terorizam i nasilni ekstremizam, iako ograničen kratkoročno, dugoročno bi mogao biti značajno veći zbog međusobno povezanih procesa – dublje radikalizacije pojedinaca tokom perioda izolacije u pandemiji i povećane propagande dostupne na internetu kao i ponovo faktora ekonomske recesije koji je zbog nezaposlenosti, socijalnih razlika i siromaštva snažan pokretač radikalizacije bez obzira na ideološke scene i pripadnost ili skolonosti ka radikalnim grupama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG