Stavovi vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini prema Europskoj uniji i NATO-u te Rusiji, Kini i Iranu značajno se razlikuju te bi i nakon oktobarskih izbora mogli nastaviti utjecati na vanjskopolitički smjer zemlje o kojem nema konsenzusa stranaka iz dva njena entiteta.
Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji na izborima u oktobru nastoji zadržati višedecenijsku vladavinu entitetom Republika Srpska i u BiH, izgradio je najbliži politički odnos s Rusijom.
Posljednjih godina intenzivira kontakte s Kinom i želi prekid svih odnosa s Iranom, uz rezerve prema EU, a sve vodeće stranke iz Republike Srpske protive se članstvu u NATO-u.
Stranka demokratske akcije, koja se nakon četiri godine opozicijskog djelovanja nastoji vratiti u vlast, ima najdužu povijest odnosa s Iranom koju njezini dužnosnici često povezuju s pomoći tokom rata u BiH.
Istodobno održava pragmatične odnose s Kinom i Rusijom, ali se formalno zalaže za članstvo u EU i NATO-u.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je tri decenije u vlasti tokom kojih je održavala kontakte s kineskim i ruskim dužnosnicima, dok svoje strateške dokumente veže uz EU i NATO.
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka, čija je glavna baza u Sarajevu, također svoje vanjskopolitičke prioritete vežu uz euroatlantske integracije.
Njihovi stavovi prema Rusiji su nakon invazije na Ukrajinu negativni, a s Kinom su određeni ekonomskim interesima.
Nijedna vodeća stranka ne dovodi u pitanje partnerstvo BiH s Washingtonom, ali niti istovremeno potpuno distancirana i od Rusije i od Kine i od Irana.
Odnos SNSD prema Rusiji nadilazi diplomatske kontakte
Političke veze SNSD-a s Kremljom najizraženiji su primjer suradnje jedne velike stranke iz BiH sa stranom državom.
Taj odnos pritom nije ograničen na osobne kontakte, nego uključuju i institucionalnu suradnju.
Vlasti RS-a otvorile su predstavništvo u Moskvi, dok entitetska Narodna skupština surađuje s ruskom Državnom dumom, čiji zastupnici su posjećivali Banju Luku.
MUP Republike Srpske surađuje s ruskim sigurnosnim institucijama, a ove godine obnovljen je i proširen sporazum s moskovskom policijom.
"Taj memorandum se aktivno operacionalizira. Vidjeli smo slanje pripadnika MUP-a RS-a u Moskvu, dolaske ruskih delegacija i instruktora u Banju Luku, zajedničke aktivnosti u oblasti 'borbe protiv terorizma', obuku specijalnih jedinica, službenih pasa i drugo", kazao je za RSE Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastajao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima, a 11. septembra najavio je da će "do kraja mjeseca ponovno putovati u Rusiju".
Uoči izbora 2018. i 2022. Putin je javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj partiji, dok su ruski dužnosnici godinama podržavali stavove vlasti Republike Srpske o Daytonskom mirovnom sporazumu, zagovarali zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i u sporovima između državnih i entitetskih institucija.
Dodik se redovito sastajao i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom te ruskim ambasadorima u BiH.
Odnos SNSD-a prema Moskvi posebno je vidljiv nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Dodik je više puta poručio da "Republika Srpska neće podržati sankcije Rusiji", dok su ministri iz SNSD-a u državnoj vlasti glasali protiv odluka kojima se BiH trebala uskladiti s mjerama EU (i Zapada) prema Moskvi.
Istodobno su vlasti RS-a zagovarale nastavak ekonomskih odnosa s Rusijom, uključujući suradnju s Gazpromom na razvoju plinske i energetske infrastrukture u RS-u, usprkos zapadnim sankcijama prema ruskim kompanijama.
Ostale stranke bez bliskosti s Moskvom
U Federaciji BiH nijedna stranka ne zagovara približavanje Rusiji.
SDP BiH, Naša stranka (NS) i NiP najjasnije su proeuropski orijentirane i podržavaju euroatlantske integracije, usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, uključujući sankcije i ukidanje bezviznog režima za Ruse te potporu Ukrajini.
Dužnosnici SDA također podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine i euroatlantski put BiH, ali njihova retorika prema Rusiji je opreznija, a predsjednik stranke Bakir Izetbegović sastaje se s ruskim ambasadorom u BiH.
HDZ BiH u svojim programskim dokumentima podržava europski i NATO put BiH, ali njegovo je vodstvo održavalo kontakte s najvišim ruskim dužnosnicima.
Predsjednik stranke Dragan Čović sastao se s Putinom u Moskvi 2018. tokom završnice Svjetskog nogometnog prvenstva, kao član Predsjedništva BiH u društvu s bivšom predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Tokom mandata se sastao i s Lavrovom, ali ti kontakti, međutim, nisu praćeni politikom približavanja Moskvi niti protivljenjem članstvu u EU i NATO-u.
Opozicijske Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) ne zagovaraju prekid odnosa s Rusijom, programski su usmjerene prema EU. Poput SNSD-a, ne podržavaju članstvo u NATO-u.
Neki oporbeni političari, poput Jelene Trivić, čelnice Narodnog fronta i Nebojše Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red, u više su navrata kritizirali odnos Kremlja prema Dodiku i miješanje Rusije u unutarnjopolitičke odnose u Republici Srpskoj.
Kina gradi utjecaj kroz ekonomiju i stranačku diplomaciju
Za razliku od Rusije, Peking se ne povezuje s jednom političkom strankom ili etničkim blokom. Kineska diplomacija održava kontakte s gotovo svim važnijim političkim akterima u BiH za koje svake godine organizira putovanja u Kinu.
Peking svoj utjecaj gradi kroz ekonomske projekte, ulaganja u infrastrukturu i energetiku.
Kina i BiH uspostavile su diplomatske odnose 3. aprila 1995. godine, a BiH se tad službeno obvezala podržavati politiku "jedne Kine" i ne priznaje Tajvan kao neovisnu državu, što je Pekingu jedan od prioriteta vanjske politike.
Jačanje kineske ekonomske prisutnosti uslijedilo je nakon pokretanja inicijative Pojas i put. Kineske kompanije i financijske institucije uključile su se u energetske i infrastrukturne projekte, praćene kreditima kineskih državnih banaka.
Među strankama u Federaciji BiH posebno su vidljivi kontakti HDZ-a BiH s kineskim dužnosnicima.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, uz druge stranačke dužnosnike, redovito se sastaje s kineskim ambasadorima, razgovarajući, uglavnom, o ekonomskoj suradnji i mogućim kineskim ulaganjima, prema službenim priopćenjima.
Posebno se izdvaja Čovićev posjet Pekingu 2015. godine, kada se kao predsjedavajući Predsjedništva BiH sastao s kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sudjelovao na vojnoj paradi povodom 70. godišnjice završetka Drugoga svjetskog rata.
Unatoč intenzivnim kontaktima i posjetima, HDZ BiH kao svoju stratešku orijentaciju javno zagovara put prema EU i NATO-u.
Stranačka suradnja s Komunističkom partijom Kine
SDA godinama održava kontakte s kineskim političkim strukturama.
Prema službenim objavama, predstavnici SDA sudjelovali su na više međunarodnih skupova koje organizira Komunistička partija Kine.
SDP BiH, NiP i Naša stranka (NS) nemaju usporedivo razvijene političke veze s Pekingom.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić kao federalni premijer sastajao se s kineskim ambasadorima i podržavao kineska ulaganja u infrastrukturu i energetiku.
Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković se kao šef diplomacije sastajao s ambasadorima i istodobno naglašavao dobre bilateralne odnose i integracije BiH u EU i NATO.
Naša stranka, jedna od vladajućih, ima najmanje razvijene političke veze s iranskim, ruskim ili kineskim strukturama.
"Kina na sve načine pokušava, najprije kapitalom, da bude prisutna u Evropi. A gdje je to najbolje nego u onim dijelovima Evrope koji su u 'sivoj zoni'", kazao je za RSE profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.
Mujkić kaže da "saradnja s jednom krajnje autoritarnom i iliberalnom strankom, poput Komunističke partije Kine, najviše govori o strankama koje sa njom potpisuju sporazume".
Partnerstvo SNSD-a s Pekingom drukčije od odnosa s Moskvom
Za Milorada Dodika i SNSD Kina predstavlja drukčijeg partnera od Rusije.
Dok je odnos s Moskvom snažno geopolitički obilježen, odnos s Pekingom prvenstveno je pragmatičan i vezan uz mogućnosti financiranja različitih projekata kreditima kineskih državnih banaka.
Vlasti Republike Srpske godinama promoviraju kineske investicije u BiH, dok se Peking na međunarodnoj sceni zalaže stavove bliske politikama SNSD-a, kao što je zatvaranje OHR-a, Ureda međunarodnog visokog predstavnika u BiH.
Dodik je kao predsjedavajući Predsjedništva BiH sudjelovao na online samitu Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe 2021. godine, koji je organizirao Si Đinping, a premijeri RS-a i ministri iz njegove stranke u više navrata posjećivali su Kinu i sastajali se s predstavnicima kineskih državnih institucija i kompanija.
Ipak, pristup Pekinga prema Dodiku suzdržaniji je u odnosu na Kremlj. Kinesko vodstvo nije javno podupiralo SNSD na izborima niti se otvoreno uključivalo u unutarnje političke sporove u BiH.
U Republici Srpskoj oporbene stranke SDS i PDP, kao i Jelena Trivić i Nebojša Vukanović, nemaju razvijene političke veze s Pekingom, a Kina zauzima znatno manje mjesto u njihovim političkim istupima.
Od zahvalnosti Iranu do podrške Izraelu
Bivši ambasador BiH u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE je ocijenio da su današnji odnosi Sarajeva i Teherana ograničeni te uglavnom bez značajnog političkog, ekonomskog ili sigurnosnog utjecaja.
"Tokom rata, nakon 1993. godine, Iran je slao oružje u BiH uz prešutnu saglasnost tadašnje administracije SAD-a na čelu s predsjednikom Billom Clintonom, o čemu govore i kasnija svjedočenja pred Kongresom", kazao je Hadžikadunić.
Prema njegovim riječima, svi današnji kontakti s Iranom "zaista su marginalni".
"Nema značajne trgovine, nema vojne saradnje, a ni turistički promet ne prelazi stotinu viza godišnje", kazao je Hadžikadunić za RSE.
Među vodećim političkim strankama u BiH najviše kontakata s Iranom ima Stranka demokratske akcije (SDA), ponajprije preko njezina predsjednika Bakira Izetbegovića, ali i drugih visokih stranačkih dužnosnika.
Ipak, dugogodišnji kontakti SDA s Iranom ne znače da stranka javno zagovara iranski politički sistem ili formalno savezništvo BiH s Teheranom.
Čelnik SDA Bakir Izetbegović je u oktobru 2016. posjetio Iran i sastao se s tadašnjim predsjednikom Hassanom Rouhanijem i ajatolahom Alijem Hameneijem.
Izetbegović, koji se ponovno kandidirao za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na oktobarskim izborima, opisivao je Iran kao "velikog i dokazanog prijatelja Bosne i Hercegovine".
Na susretima s iranskim diplomatima u BiH redovito je podsjećao na pomoć Irana tokom rata. Iran je među prvima priznao nezavisnost BiH u martu 1992. i otvorio ambasadu u Sarajevu.
Slične poruke upućivala je i Bisera Turković, bivša ministrica vanjskih poslova BiH i visoka dužnosnica SDA, koja je 2021. godine sudjelovala na inauguraciji bivšeg ultrakonzervativnog predsjednika Ebrahima Raisija.
Turković je ugostila iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amir Abdollahiana u decembru 2022. u Sarajevu te, pored ostalog, rekla da je "Iran naš partner i prijatelj".
Službeni posjet iranskog ministra održan je u vrijeme masovnih protesta u Iranu nakon smrti Mahse Amini u zatvoru i izazvao je političke reakcije u BiH. Poziv na susret s njim odbili su članovi rukovodstva Parlamenta i Predsjedništva BiH.
S Abdollahianom se tad sastao njezin stranački šef Bakir Izetbegović.
Kontakti s Iranom nisu bili ograničeni na vrh SDA i njezini dužnosnici sudjelovali su na događajima koje Iran organizira u BiH.
Safet Softić, delegat SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki dužnosnik Islamske zajednice u BiH, je boravio u Iranu i sudjelovao na događajima koje su organizirale iranske institucije u BiH.
Sa stranačkim kolegom, potpredsjednikom entiteta Federacija BiH Refikom Lendom sudjelovao je na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije u Sarajevu 10. februara ove godine.
Prisustvovao je i ministar policije u Federaciji BiH Ramo Isak, lider manje parlamentarne stranke Snaga naroda.
U kontaktu sa Iranom, ali bez svrstavanja
Odnos većine drugih stranaka iz Sarajeva prema Iranu znatno je drukčiji.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović iz SDP-a BiH sastao se najmanje jednom 2024. godine s iranskim ambasadorom Abuzarom Ebrahimijem Torkamanom, pri čemu je naglasak bio na iranskoj potpori Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda.
Sličnu poruku tokom susreta s istim ambasadorom 2025. godine uputio je i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić i zastupnik NiP-a, zahvalivši Iranu na potpori rezoluciji i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde, svoju vanjskopolitičku orijentaciju veže uz članstvo BiH u EU i NATO.
Konaković održava protokolarne diplomatske kontakte s iranskim diplomatskim predstavnicima u BiH, ali je u javnim istupima kritizirao i poteze Teherana.
Konaković se protekle dvije godine pozivao na međunarodno pravo, bez svrstavanja BiH uz Iran ili SAD i Izrael ili arapske zemlje.
Drukčiji ton prema Iranu ima Demokratska fronta i njezin lider Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.
Komšić je tokom posljednja dva desetljeća u više navrata isticao "iransku pomoć BiH tokom rata i prijateljske odnose" dviju država.
Tokom rasprava o rezoluciji UN-a, kojom su osuđeni iranski napadi na države Zaljeva i Jordan, Komšić je zauzeo drukčiji stav od šefa diplomacije BiH Konakovića i ambasadora pri UN-u Zlatka Lagumdžije, bivšeg šefa SDP-a.
Dok su Konaković i Lagumdžija podržali da BiH bude kosponzor rezolucije, Komšić se tome usprotivio, tvrdeći da se "sve akcije koje je Iran izvodio mogu karakterisati kao odbrambene".
Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH i kandidat za Predsjedništvo, kritizirao je odluku vlasti da ne pošalju predstavnika na komemoraciju za iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija.
Vladajuće stranke iz RS-a stale su na drugu stranu.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, proteklih godina je govorio o "rastućem prisustvu" i "malignom utjecaju" Irana u BiH, a 2025. se založio za prekid svih kontakata Sarajeva s Teheranom i bezrezervno se svrstao uz Izrael.
Dužnosnici HDZ-a BiH nisu zauzimali stavove prema Iranu, ali posljednjih godina također su izražavali podršku Izraelu.
Utjecaj Irana u Bosni i Hercegovini svodi se, uglavnom, na obrazovanje i kulturu.
