Dostupni linkovi

Zahtjev o stranim sudijama na vratima bh. Parlamenta: Ustav i Ustavni sud na meti


Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, predvodi partije iz entiteta Republika Srpska u zahtjevu za isključenje stranih sudija iz državnog Ustavnog suda
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, predvodi partije iz entiteta Republika Srpska u zahtjevu za isključenje stranih sudija iz državnog Ustavnog suda

„Nacionalističke politike počivaju na opstrukcijama ustavnog poretka“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić, odgovarajući na pitanje da li su prijetnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, da će opstruirati rad državne vlasti dok strane sudije ne odu, udar na ustavni poredak BiH.

Ustavno uređenje, dodaje Mujkić, kakvo nacionalističke stranke zamišljaju, je drugačije od Dejtonskog uređenja na kojem počiva i Ustav BH.

Aneks četiri Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum iz 1995., je Ustav Bosne i Hercegovine.

„Uistinu ovaj slučaj možemo gledati kao napad na ustavni poredak. Moramo znati da se politike koje se vode u BIH, na svim stranama uglavnom temelje na opstrukciji Ustava. Ne zna se šta je jadnije, ova strana koja u ovom konkretnom slučaju kaže da neće poštovati odluku Ustavnog suda, ili ona druga strana koja joj prigovara zbog toga, a sama u svojoj biografiji ima kršenje odluka Ustavnog suda“, navodi Mujkić.

Prijedlog o stranim sudijama stiže u Parlament

Stranke iz Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, i Hrvatska demokratska zajednica, vodeća partija bosanskih Hrvata, uputiće kako su najavile u petak, 21. februara, državnom parlamentu, Prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Politički predstavnke iz Republike Srpske (RS), predvodi Milorad Dodik, članom Predsjedništva BiH i lider SNSD-a (Stranka nezavisnih socijaldemokrata).

Povod za takav zahtjev, kako je kazao Dodik, je posljednja odluka Ustavnog suda BiH, donesena početkom februara, po kojoj se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Narodna Skupština RS, krajem 2019. godine.

Kao odgovor na odluku Ustavnog suda, Skupština RS, 17. februara, na posebnoj sjednici, donijela je zaključke, u kojima je, između ostalog, proklamovana obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

„Napad na ustavni poredak znači napad na fundamentalne principe i vrijednosni okvir na kojem počiva moderna politička zajednica. Konkretno u ovom slučaju napad na ustavni poredak je napad na instituciju državne svojine. Ali je on parcijalan, jer oni koji prigovaraju jednoj strani, ne postavljaju pitanje tranzicije po kojoj je državna imovina na razne načine privatizirana. Dakle, patriotizam je kada treba braniti njivu u RS, a niko neće propitivati kako su državne firme ili slične transakcije sa zemljom rađene“, kaže profesor Mujkić.

Kakav je odnos entiteta prema Ustavnom sudu?

Profesor ustavnog prava iz Mostara Nurko Pobrić, smatra da odluka o opstruiranju državne vlasti predstavlja „ponašanje suprotno Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu“. Međunarodna zajednica, osim Rusije, prema njegovim riječima, ima čvrst stav da Dodik i predstavnici RS moraju učestvovati u radu institucija BiH.

„I sve što imaju predlagati, bilo da su to neki zakoni ili neki drugi akti, da to predlažu u institucijama, a ne da uslovljavaju da ako se ne donese taj i taj zakon, takve i takve sadržine, neće učestvovati u radu institucija, a istovremeno će za naše uvjete primati velike plaće“, dodaje Pobrić.

Odnos političara u BiH prema pravosudnim institucijama i sudskim odlukama, “inače je pravi cinizam”, dodaje on.

“Ne samo iz RS, već uopšte sa nivoa BiH, iz Federacije, koji nisu proveli više odluka Ustavnog suda BiH i više odluka Evropskog suda za ljudska prava i to godinama”, podsjeća Pobrić.

Uloga stranih sudija

Strane sudije u ovom trenutku sastavni su dio Ustavnog suda BiH, kaže profesor Asim Mujkić. Oni predstavljaju važan 'jezičak na vagi koji drži balans i ravnotežu između suprotstavljenih strana'.

“Jer nažalost svjedoci smo da i sudska vlast je, itekako, a to vidimo i kroz ove krize koje se dešavaju, svako malo vezano za sudsku vlast, da je i ona pod velikim uticajem politike”, navodi Mujkić.

Mehanizmi blokade

Milorad Dodik, ponovio je u četvrtak (20. februar) na sastanku sa političkim predstavnicima Srba, da će svi koji učestvuju u radu državnih institucija dolaziti na posao, no, da neće biti donošene odluke.

Time je nastavljena blokada državnih institucija u BiH, koju je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u srijedu ocijenio kao udar na ustavni poredak države.

Dodik, pak, tvrdi da predlog o isključenju stranih sudija može biti koristan i za Bošnjake.

Objašnjava da je predloženo da se troje sadašnjih međunarodnih (sudija) uklone iz Ustavnog suda i da se tri nove sudije biraju od predstavnika tri konstitutivna naroda, te da ih potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a ostale sudije biće birane kako je to i do sada bilo - četiri iz Federacije BiH i dva iz RS-a.

Blokada vlasti u praksi

Blokade vlasti na državnom nivou čest su metod kojim se uglavnom služe političke partije iz RS.

Bosna i Hercegovina bila je više od godinu bez vlasti, upravo zbog uslovljavanja iz različitih političkih partija. Tako je državni Parlament u novembru prošle godine (2019.), prvi put zasijedao, nakon više od godinu od izbora održanih u oktobru 2018. godine. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uslovljavao je deblokadu rada Parlamenta ulaskom te stranke u Vijeće ministara BiH, što je u finalu i ispunjeno.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG