Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Smjenom stranih sudija mijenjao bi se i Ustav BiH?


Zajedno za protiv stranih sudija u Ustavnom sudu BiH: Lider HDZ (vodeća partija bosanskih Hrvata) Dragan Čović i član Predsjedništva BiH (lider vodeće partija bosanskih Srba - Stranke nezavisnih socijaldemokrata) Milorad Dodik, prilokom susreta 9. oktobar 2017

„Nisu slučajno trojica sudija stranci koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Ovo će se završiti tako što će državne institucije funkcionisati”, kazao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega je važno da međunarodne sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ostanu na tim pozicijama.

U Ustavnom sudu BiH se nalazi troje međunarodnih sudija.

Margarita Caca - Nikolovska je iz Sjeverne Makedonije, a za međunarodnog sudiju Ustavnog suda BiH imenovana je 2011. godine.

Drugi je Tudor Pantriu iz Moldavije, koji je na tu funkciju imenovan u junu 2002. godine, a treća Angelika Nussberger, bivša potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava koja je imenovana 14. februara 2020. umjesto Giovannija Grassa iz Italije.

Zbog čega su međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH?

Za međunarodne sudije postoji uslov da budu sudije u Ustavnom sudu BiH, a to je da ne smiju biti državljani BiH ili bilo koje od susjednih zemalja.

Angažman međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH propisan je Ustavom Bosne i Hercegovine koji predviđa da tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, četiri člana Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bira Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), a dva člana Narodna Skupština Republike Srpske.

Ovo troje stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine su definitivno napravili otklon spram političkih subjekata u BiH i mišljenja sam da oni predstavljaju jedan faktor stabilnosti unutar Ustavnog suda BiH
Dženeta Omerdić, profesorica na Pravnom fakultetu u Tuzli

Profesorica na Pravnom fakultetu u Tuzli, Dženeta Omerdić, za RSE kaže kako postavljenje međunarodnih sudija proizilazi iz nastojanja aktera međunarodne zajednice da u tu instituciju unesu veću dozu neutralnosti i objektivnosti, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995.).

„Ovo troje stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine su definitivno napravili otklon spram političkih subjekata u BiH i mišljenja sam da oni predstavljaju jedan faktor stabilnosti unutar Ustavnog suda BiH“, ocjenjuje Omerdić.

Ko traži odlazak sudija?

Odlazak stranih sudija i postavljanje domaćih na njihovo mjesto traže političke stranke iz Republike Srpske i Hrvatska demokratska zajednica BiH.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) najavio je ovo danas (19. februar), nakon sjednice Predsjedništva BiH. Na pitanje RSE zbog čega to zahtijeva, Dodik je odgovorio:

„Zato što su dio koncepta razgradnje Dejtonskog sporazuma i razgradnje Republike Srpske i konstitutivnosti naroda, zato što rade isključivo za interese Bošnjaka“, pojasnio je Dodik.

Povod za odlazak stranih sudija, kako je kazao Dodik, je posljednja odluka Ustavnog suda BiH, donesena početkom februara, po kojoj se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Nakon toga je Skupština RS, u ponedjeljak (17. februar), na posebnoj sjednici, donijela je zaključke, u kojima, između ostalog, je proklamovana obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

Istovremeno, Dodik je optužio predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da je 'prešutio' imenovanje Angelike Nussberger, nove strane sutkinje u Ustavni sud BiH, koju je, podsjetimo, imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Kako Komšić odgovara na optužbe?

"Ja ne bih učestvovao u tome, jer se ja ništa ne pitam. On je nas samo obavijestio, jer se mi ništa tu ne pitamo", kazao je Komšić.

Insistiranje na odlasku stranih sudija, njemački politikolog i ekspert za Balkan Bodo Weber, vidi u svjetlu nastojanja da se izdejstvuje izmjena najvišeg akta BiH, koji je postignut na kraju tro i po godišnjeg rata u toj državi potpisivanjem sporazuma u Dejtonu.

„Mislim da je poprilično jasno da se radi o namjeri da se dođe do neke de facto posredne promjene ustavnog poretka u BiH po modelu kojeg vidimo dugi niz godina na tapeti na strani srpske i hrvatske politike, pogotovo SNSD i HDZ BiH“, smatra Weber.

Mislim da je poprilično jasno da se radi o namjeri da se dođe do neke de facto posredne promjene ustavnog poretka u BiH po modelu kojeg vidimo dugi niz godina na tapeti na strani srpske i hrvatske politike, pogotovo SNSD i HDZ BiH
Bodo Weber

O tome zašto su oni potrebni Weber kaže:

„Slučaj Ljubić je pokazao da, što se tiče nacionalno škakljivih predmeta koji diraju ustavni poredak BiH, u presudama se pojavi određeni tandem dvoje srpskih i dvoje hrvatskih sudija i da zasada branu za odbranu sistema predstavlja to troje stranih sudija“, ocjenjuje Weber.

Podsjetimo, Božo Ljubić je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona pred Ustavnim sudom BiH o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ustavni sud BiH je 2016. godine ocijenio da je dosadašnji način izbora delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, kako je propisano Izbornim zakonom BiH, diskriminatoran i da ga treba mijenjati.

Kako je Ustavni sud od presudnog značaja za pravosudni sistem svake zemlje, njegova je uloga s transformacijom Ureda visokog predstavnika, odnosno s približavanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebala prerasti u jedinog arbitra u sporovima između različitih razina vlasti, podsjeća Weber.

Međutim, i u EU svjesni da za to nije vrijeme, te to ne može predstavljati prijetnju, a ni opravdanje za tolike političke udare.

„Nismo vidjeli nikakav korak u tom pravcu ispunjavanja preduslova koji je predvidjela Evropska unija da bi se mogao završiti mandat stranih sudija. Upravo je taj politički potez iz Banjaluke i iz Mostara ide obrnutim pravcem od onoga što je zamislila Evropska komisija. Odlazak stranih sudija u fazi kada vlada politizacija bi značio dominaciju četiri nad ostala dva i zaista bi došlo do podrivanja ustavnog poretka i te prvobitne dejtonske institucije Ustavnog suda koji bi, zapravo, trebao redefinisati ustavni poredak i čije su presude konačne“, kaže Weber.

I profesorica na Pravnom fakultetu u Tuzli Dženeta Omerdić smatra da se ne može govoriti o odlasku stranih sudija, jer Bosna i Hercegovina nije toliko uznapredovala.

„Trenutno nismo politički zreli za dogovor i kompromis između ključnih subjekata u BiH, bez obzira o kojem se državnom organu vlasti radi“, ističe Omerdić i dodaje da je Ustavni sud BiH posljednji bedem u odbrani načela vladavine prava pravne države i demokratskih principa.

Milorad Dodik je inače najavio da će sutra ili petak (20. ili 21. februara) sa drugim predstavnicima političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) i HDZ podnijeti Prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH, Parlamentu BiH. Posle čega zahtjev odlazi u redovnu proceduru.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG