Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bez dogovora o mandataru BiH, Dodik najavljuje izlazak iz sporazuma


Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine otkazalo je vanrednu sjednicu na kojoj se trebalo razgovarati o imenovanju novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije.

Sjednica je otkazana na zahtjev člana Predsjedništva Milorada Dodika koji je prošle sedmice podnio zahtjev za njeno održavanje. Dodik je od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića tražio sazivanje vanredne sjednice u petak (23. avgust).

Republika Srpska će se povući iz Oružanih snaga BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ukoliko se do 5. septembra ne primijeni Sporazum o principima za formiranje vlasti (inače sporazum za konačnu uspostavu Vijeća ministara BiH), koji su potpisali predsjednici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), najavio je Dodik.

Milorad Dodik je ponovio na pres-konferenciji u Istočnom Sarajevu da opstrukcije za izbor Vijeća ministara BiH traju već mjesecima te da je BiH isto toliko u političkoj krizi. Za trenutnu situaciju optužio je SDA, ocjenjujući kako sve pozicije u državi "drže muslimani".

Dodik je istakao da je zakonski uslov za imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara istekao te da su mu dvojica članova Predsjedništva BiH na današnjoj sjednici najavili kako neće glasati za Zorana Tegeltiju zbog čega je on povukao zahtjev za njegovo imenovanje.

"Rok važenja Sporazuma je 5. septembar i mi ćemo izučiti određene postupke. Nećemo dozvoliti da se Srbima i Republici Srpskoj uskraćuju politička prava, kako to zamišlja političko Sarajevo predvođeno SDA", kazao je Dodik.

Dodik: Opstrukcije za izbor Vijeća ministara BiH traju mjesecima
Dodik: Opstrukcije za izbor Vijeća ministara BiH traju mjesecima

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je nakon što je sjednica Predsjedništva otkazana da su sva tri člana kolektivnog šefa države bila saglasna u tome da sjednica ne treba da bude održana.

"Razlozi zbog kojih mislim da nije trebalo ni sazivati ovu sjednicu je jer se nisu stekli uvjeti, nisu se raščistile stvari o ANP-u (Nacionalni godišnji plan za NATO) i ostavljen je po mom mišljenju prostor za dogovor u narednih nekoliko dana, da se pokuša naći rješenje. Rješenje je usvajanje i slanje ANP-a i, naravno, imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara", kazao je Džaferović novinarima ispred Predsjedništva BIH u Sarajevu.

On je kazao, da je problem u tome, što ne postoji spremnost, kako je rekao prije svega kod Milorada Dodika da se poštuju svi zakoni BIH.

"Moraju se poštovati svi zakoni ove zemlje i Zakon o odbrani i Odluka Predsjedništva o MAP-u (Akcioni plan za članstvo u NATO) iz 2009. godine, i Zakon o Vijeću ministara. To sve skupa je jedan paket i iz njega nije moguće uzimati ono što vam odgovara a izbacivati ono što vam ne odgovara", naveo je Džaferović.

Džaferović: Moraju se poštovati svi zakoni ove zemlje
Džaferović: Moraju se poštovati svi zakoni ove zemlje

Šefik Džaferović je kratko prokomentarisao i najave člana Predsjedništva Milorada Dodika da će se Republika Srpska (RS) povući iz određenih državnih institucija, poput Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Tužilaštva BiH, Visokog tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV) i slično ukoliko i kada propadne sporazum.

"Niko nikome ne treba prijetiti, to ne bi bio dobar potez i ništa neće proizvesti. Nadležnosti na koje se žali Dodik ne može vratiti, to je gotova stvar. Da bi se to desilo i FBiH i državne institucije trebaju pristati na to. Potpisan je dobar sporazum i potpuno je jasno da smo opredijeljeni da poštujemo zakone i odluke institucija, te unapređenje integracijskih procesa. To je jasno da je u tome sadržan i ANP. Za mene nema dileme. Ja sam bio na tim pregovorima i znam o čemu pričam, i da nisam bio uvjeren da potpisani sporazum znači i ANP ne bih ni pristajali na potpisivanje", zaključio je Džaferović.

Dodik je u zahtjevu za sazivanje naveo da su članovi Predsjedništva na sjednici održanoj 20. avgusta postigli usmenu saglasnost o odgađanju 37. vanredne sjednice Predsjedništva s tačkom dnevnog reda "Imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara".

Rok ističe 5. septembra

On je podsjetio i na Principe za formiranje vlasti, koje su osim njega potpisali lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, 5. avgusta u kojima je, kako tvrdi, precizno utvrđen rok od 30 dana za formiranje vlasti.

Petog avgusta u Sarajevu su lideri SDA, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i HDZ-a potpisali Sporazum o principima za formiranje vlasti odnosno za konačnu uspostavu Vijeća ministara.

Nakon što je otkazana sjednica Željko Komšić je odgovorio na pitanje novinara šta može biti najgori scenario ukoliko ne bude ispoštovan rok za provođenje Sporazuma.

"Volio bih da imam toliki kapacitet kao drugi koji su učestvovali u sklapanju tog sporazuma. Ja nisam učestvovao u sklapanju tog sporazuma. Da sam učestvovao, ne bih sebi dozvolio da se on tumači na različite načine, kao što se to sada radi, ali šta je tu je", rekao je Komšić novinarima.

Dodao je da se Ustav i zakoni moraju poštovati.

"Kada to dovodite u pitanje i obarate te postulate funkcionisanja države, kao što su ustavnost i zakonitost, onda su svakakva čudesa moguća. Sve države, iole uređene, moderne države, demokratske države prije svega počivaju na provođenu Ustava i zakona. Ako krenete te temelje da rušite, onda udarate u temelje države", naveo je Komšić.

On podsjetio da je pokušao da napravi neki kompromis i da ponudi nešto što bi moglo da zadovolji i Dodika u političkom smislu, kada je riječ o ANP-u.

"Predložio sam da budući mandatar preuzme obavezu da dostavi ANP, a ako on ne dostavi u roku od 30 dana, da onda to uradi predsjedavajući Predsjedništva BiH", objašnjava Komšić.

Komšić: Pokušao sam da napravim neki kompromis
Komšić: Pokušao sam da napravim neki kompromis

Nekadašnji član Centralne izborne komisije BIH, danas politički analitičar Koalicije "Pod lupom" Vehid Šehić, nakon drugi put otkazane sjednice Predsjedništva na kojoj je trebalo biti razmatrano imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, kaže kako se postavlja logično pitanje, da li BIH ima odgovorne političare koji poštuju sporazume?

"Ako isti ne poštuju presude Ustavnog suda, Ustav, rokove predviđene Izbornim zakonom BiH za konstituisanje zakonodavne vlasti, onda ne treba nikoga čuditi zašto je i upitan rok za provedbu svih onih dijelova sporazuma koje su potpisala trojica lidera. Za očekivati je bio ovakav ishod iz jednog prostog razloga, jer ovdje postoje samo tri varijante , da izaberu, da ne izaberu ili da odlože. Po mom mišljenju je logičnije da će sjednica biti odložena, s obzirom da još uvijek suprotstavljene stavovedva člana Predsjedništva BiH u odnosu na jednog, kada je u pitanju kandidatura gospodina Tegeltije i slanje Akcionog godišnjeg plana za NATO", dodaje Šehić.

Zoran Tegeltija
Zoran Tegeltija

On podsjeća da budući da nema saglasnosti među tri člana Predsjedništva, otkazivanjem sjednice ostavila se i dalje mogućnost da kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Zoran Tegeltija, bude i dalje kandidat.

"U slučaju da je bilo glasanje, da nije dobio podršku, on bi bio sigurno eliminisan iz dalje kandidature. Simptomatično je da se dvije vanredne sjednice, koje su trebale biti posvećene prijedlogu za izbor novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, odlažu, znači da postoje neki razlozi zašto je to urađeno, ali na to odgovor mogu dati direktno učesnici, odnosno članovi Predsjedništva BiH", navodi Šehić.

Postoje i druge opcije: Denis Čarkadžić
Postoje i druge opcije: Denis Čarkadžić

Denis Čarkadžić, analitičar udruženja građana "Zašto ne", za RSE kaže kako, ukoliko se ovaj sporazum ne implementira, ostaju još dvije opcije.

“Prvo je da trenutni saziv Vijeća ministara nastavi raditi čak i do narednih izbora ili da neka nova većina predloži mandatara za saziv novog Vijeća ministara, ali ovaj put bez SNSD-a, zašto apsolutno postoji matematička mogućnost kada su entitetska i svaka druga većina u pitanju”, navodi Čarkadžić.

On dodaje da je važno istaći i da su odluke koje su u pravcu NATO integracija donesene od strane nadležnih institucija na državnom nivou ugrađene u pravnu stečevinu BiH i kao takve su obavezujuće.

“Formiranje vlasti na svim nivoima jeste obaveza nadležnih u BIH, ali je obaveza i poštivanje Ustava, zakona i usvojenih obavezujućih strategija, te potpisanih međunarodnih ugovornih odnosa koje BIH ima. Dakle, imamo jednu veoma specifičnu situaciju kakvu nismo imali ranije. Treba podsjetiti da BIH ima instituciju vanrednih izbora naša zemlja i njeni građani ne bi mogli doći u jednu ovakvu situaciju kada je neformiranje vlasti u pitanju”, objašnjava Čarkadžić.

Vehid Šehić podsjeća i da su problem u BIH višestruki.

"Nemamo Vijeće ministara BiH od Općih izbora održanih prošle godine. Nemamo ni rad Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BIH. On je apsolutno blokiran, jer niti jedna parlamentarna komisija nije formirana, a kada nemate parlamentarne komisije, onda nema one osnovne, zakonodavne uloge Predstavničkog doma. Imamo blokadu i zakonodavne vlasti. Imamo blokadu, donekle, i izvršne vlasti, premda, u sadašnjem sazivu Vijeće ministara nešto i radi, ali ne dovoljno i ne odgovorno prema građanima ove države", objašnjava on.

Prema njegovim riječima nije problem samo NATO i put BiH u NATO već činjenica da BIH ne ispunjava obaveze prema Evropskoj uniji.

"Ne ovih 14. tačaka koje smo mi dobili, odnosno što je vlast dobila da ih mora ispuniti, da bi se stekli uslovi za kandidatski status, nego mi nismo uradili ni ranije preuzete obaveze i najbolji je stav Direkcije za evropske integracije koji kažu da se apsolutno ništa nije uradilo na ispunjavanju svih uslova koji prethode eventualnom dobijanju statusa kandidata", zaključuje Šehić.

Tegelija ili ANP

Dvije sjednice Predsjedništva, jedna na kojoj je trebalo da se raspravlja o novom predsjedavajućem Vijeća ministara i druga na kojoj je trebalo biti riječi o Nacionalnom godišnjem planu za NATO (ANP), odgođene su 20. avgusta, nakon što tri člana bosanskohercegovačkog predsjedništva nisu mogla postići konsenzus potreban za donošenje odluka.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je, postupajući po zahtjevu Predsjedništva BiH, kao organa nadležnog za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, utvrdila da Zoran Tegeltija ispunjava sve potrebne uslove za imenovanje propisane Izbornim zakonom BIH.

Agencija za istrage i zaštitu BiH u petak 23. avgusta je završila provjeru istinitosti informacija koje je Tegeltija naveo na obrascu izjave CIK-a i izvještaj o tome uputila Predsjedništvu.

Ovim aktima potvrđeno je da ne postoje zakonske prepreke koje mogu uticatii na imenovanje Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara, odnosno da on ispunjava sve zakonske propise za obnašanje ove funkcije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG