Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prosvjetari na određeno vrijeme


U Hercegovačko-neretvanskom kantonu/županiji (HNK/HNŽ) u Federaciji BiH, između 30 i 40 posto zaposlenih prosvjetnih radnika u pojedinim slučajevima i po deset godina rade po ugovoru na određeno vrijeme, podaci su strukovnih sindikata.

"Svake godine budu primljeni prvi devetoga, rade do šestoga mjeseca, onda se šalju na Biro (za nezaposlene, prim. RSE). Preko ljeta nemaju nikakva prava, znači, ne samo plaću, nego nemaju ni osnovna ljudska prava i onda opet na jesen, hoće li biti primljeni, neće li biti primljeni", objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata Federacije BiH i Sindikata srednjih škola, koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu HNŽ.

Milić kaže kako je u pitanju i do 1.000 zaposlenih, te da, jedino u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nisu raspisani konkursi za prijem radnika u škole na određeno vrijeme.

"Znači, ravnateljima je dato na volju da oni prime dva mjeseca koga oni žele, zatim se ta dva mjeseca produžuju i evo, to produživanje ušlo je u drugo polugodište i sada već više ne bilo nikakva ni smisla raspisivati konkurse. Skoro evo da smo pri kraju školske godine", navodi Milić.

On dodaje kako zbog neizvjesnosti oko zaposlenja, prosvjetni radnici se ne mogu "ženiti ili udavati" niti planirati porodicu.

Kršenje Zakona o radu

Milić naglašava kako, prema Zakonu o radu, zaposlenog kojeg tri puta godišnje primi na određeno vrijeme poslodavac mora primiti na neodređeno.

RSE je kontaktirao više prosvjetnih radnika, koji već godinama rade po ugovori na određeno vrijeme, ali niko od njih nije htio govoriti o ovoj temi.

Iz nadležnog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a RSE nije dobio traženu izjavu na ovu temu, ali je Ministarstvo ovih dana reagiralo na zajedničko saopćenje sindikata osnovnih i srednjih škola u HNK o problemu zapošljavanja prosvjetnih radnika na određeno vrijeme.

U saopćenju objavljenom 21. januara na zvaničnoj internet stranici tog ministarstva navodi se kako je u prethodne tri godine počelo rješavanje problematike zapošljavanja, te da je od tada "u stalni radni odnos primljeno preko 320 prosvjetnih radnika".

Sindikat u prijem navedenih 320 radnika, o kojima govori Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, međutim, nije bio uključen kaže za RSE Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjih škola HNK-a, koje rade na bosanskom jeziku, odnosno po federalnom nastavnom planu i programu.

"Znači, nismo mi odredili koliko će oni ljudi primiti. To neko drugi odlučuje. Znači, može biti primljen neko ko je radio godinu-dvije, a neko ko je radio sedam, nije dobio na neodređeno, a sindikat ne odlučuje, to odlučuje ipak Vlada (HNK, op. RSE) i Ministarstvo ko i kada će biti primljen", dodala je Čomić.

Manje đaka i tehnološki višak prosvjetnih radnika

Drugi problem prosvjetnog sistema u ovom kantonu, kako to vide sindikati, je problema sa tehnološkim viškom radnika, te podsjećaju da je zbog odlazaka građana u inostranstvo sve manji broj učenika.

"Neki podatak kaže 26.000 srednjoškolaca u zadnjih pet godina imamo manje. Svaki august mi dočekujemo sa strepnjom da li će nam se odobriti šeme sa smanjenim brojem učenika. Kada bi se ovdje poštovali pedagoški standardi, kada bi bila odjeljenja kakva su bila prije deset godina, nas pola bi već ostalo bez posla", izjavila je Edina Čomić za RSE.

Ona kaže da upravo zato od Vlade HNK-a traže potpisivanje Pravilnika o tehnološkom višku, kojeg nema. Pravilnik bi omogućio da – kada dođe do proglašenja tehnološkog viška – taj višak bude "realan".

"Neka to bude neko ko je zadnji došao, a ne po volji opet nekoga u školi, da to može biti i čovjek koji radi 20 godina", navodi Čomić.

Obrazovni sistem "pojede" pola budžeta

Istovremeno, iz budžeta HNK-a godišnje se potroši skoro pola novca na obrazovni sistem, kaže za RSE zastupnik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini HNK-a Aner Žuljević. To se, međutim, tvrdi Žuljević, ne odražava i na kvalitet tog sistema.

Tako u Prijedlogu izmjena i dopuna Budžeta HNK za 2019. godinu, kojeg je RSE dobio na uvid, uz ostalo stoji da je od oko 242 miliona konvertibilnih maraka (oko 124 miliona eura), koliko iznosi budžet HNK za 2019. godinu, oko 92 miliona KM (oko 47 miliona eura) predviđeno za obrazovni sistem.

Žuljević kao problem koji guta novac navodi višegodišnju praksu "dvije škole po jednim krovom", sistem prema kojem djeca hrvatske i bošnjačke nacionalnosti u 13 gradova u Federaciji BiH, od čega su četiri u HNK, pohađaju nastavu odvojeno u istoj zgradi, prema dva nastavna plana i programa, hrvatskom i bosanskom.

Može vas zanimati i ovo: Istraživanje OSCE-a o "dvije škole pod jednim krovom"

Ovaj sistem do danas nije ukinut, iako je Vrhovni sud Federacije BiH, 2014. godine donio presudu koja kaže da "dvije škole pod jednim krovom" predstavljaju etničku segregaciju učenika i da takva praksa mora biti ukinuta.

Samo u Gradu Mostaru, koji prema zvaničnim podacima ima oko 100.0000 stanovnika, na internet stranici Gradske uprave se navodi da postoje 43 osnovne i srednje škole, koje uključuju, na primjer, dvije srednje medicinske škole, tri gimnazije, mašinsko-saobraćajnu s jedne i strojarsku školu s druge strane.

Aner Žuljević za RSE kaže kako su iz SDP-a godinama upozoravali kako će takvo "duplo obrazovanje" "izgubiti utakmicu sa ekonomijom", jer je nemoguće finansirati takav sistem obrazovanja, a cijenu plaćaju učenici, jer se ne obrazuju za savremeno tržište rada.

"Mi imamo jedan defekt uspostavljen u obrazovnom sistemu koji stvara podjele i koje faktički u implementaciji koštaju, jer mi imamo duple administracije u školama da bi se održavao taj sistem politički. Naravno, imamo politički imenovana lica u okviru nadzornih odbora i sve ono što se tiče administracije dodatno košta u tom obrazovnom sistemu i na kraju taj novac, koji je uvijek deficitaran, se otima od onih elementarnih uslova kojima bi se obrazovanje trebalo podići na nivo digitalizacije", objašnjava Žuljević u izjavi za RSE.

Premijer zna da je reforma potrebna, ali?

Da problema u obrazovanju HNK itekako ima, na određeni način nedavno je na novogodišnjem prijemu za novinare priznao i sam premijer HNK Nevenko Herceg (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ BiH).

"Reformu, da. A tko god napravi reformu u konačnici izgubi mandat. Zato kažem, novi ministar mora biti spreman na to. Toliko, kažem, imamo tehnološkog viška, toliko imamo problema, sa svim se problemima nosimo do sada", rekao je uz ostalo premijer HNK-a, Nevenko Herceg.

Modernizacija nastave
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:01 0:00

Problemi se, međutim, godinama "guraju pod tepih“, naglašava Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjih škola HNK koje rade na bosanskom jeziku, odnosno po nastavnom planu i programu Federacije.

"Mi svi znamo da je ovo preglomazan sistem i neće moći vječno tako, sigurno. Zato su ljudi u strahu", kazala je Čomić.

PISA istraživanje

Inače, BiH je kroz PISA istraživanje objavljeno 3. decembra 2019. prvi put nakon 25 godina dobila realne, međunarodno mjerljive pokazatelje koliko je kvalitetno obrazovanje u BiH, te kakvim znanjem, vještinama i kompetencijama raspolažu učenici iz BiH.

Rezultati, pored ostalog, pokazuju da svaki drugi 15-ogodišnjak ne može da funkcioniše niti u školskom sistemu, niti u privatnom životu ili u nastavku školovanja.

U BiH je rađeno na uzorku od 6.480 učenika, u 213 osnovnih i srednjih škola u kojima je testirano 46 petnaestogodišnjaka, a u fokusu je bila čitalačka pismenost. Rezultati pokazuju da minimalni nivo funkcionalne pismenosti ne dostiže 58 posto učenika u matematici, 54 u čitanju i 57 u prirodnim naukama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG