Dostupni linkovi

Za i protiv učešća Srba u Skupštini Kosova nakon ostavke Srpske liste


Zgrada Skupštine Kosova. Deset poslanika Srpske liste podnelo je ostavke ovoj instituciji.
Zgrada Skupštine Kosova. Deset poslanika Srpske liste podnelo je ostavke ovoj instituciji.

Predstavnici dva politička subjekta iz redova srpske zajednice - Građanska inicijativa za slobodu, pravdu i opstanak i Srpski demokratski savez (SDS) - koji su učestvovali na poslednjim parlamentarnim izborima na Kosovu, u načelu su spremni da preuzmu rezervisana mesta za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova, nakon što su poslanici iz redova Srpske liste podneli ostavke.

Deset poslanika Srpske liste – vodeće partije Srba na Kosovu – su 7. novembra podneli ostavke u znak protesta protiv odluke Vlade Kosova oko preregistracije vozila sa tablicama koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija.

Skupština Kosova ima 120 poslanika od čega je deset mandata rezervisano za srpsku zajednicu. Na februarskim izborima 2021. godine Srpska lista, koja ima podršku zvaničnog Beograda, osvojila je svih deset mandata.

U skladu sa zakonima Kosova, poslanici u ostavci sada bi trebali da budu zamenjeni osobama sa liste kojom se kandidovala Srpska lista na poslednjim parlamentarnim izborima.

Međutim, Srpska lista ima na raspolaganju još devet kandidata koji bi mogli da preuzmu poslaničke mandate svojih partijskih kolega i to bi bili: Milan Kostić, Zoran Maksimović, Olivera Zdravković, Milan Joksimović, Ksenija Božović, Radoš Mihajllović, Nenad Radenković, Svetislav Gjokić i Biljana Makšić.

Centralna izborna komisija Kosova je je u četvrtak, 10. novembra, predložila da oni zamene poslanike u ostavci, a kao zamenu za desetog poslanika predložen je Cvetko Veljković iz Građanske inicijative za Slobodu, pravdu i opstanak.

RSE je pokušao da stupi u kontakt sa predstavnicima Srpske liste kako bi saznao da li će drugi kandidati iz njihovih redova prihvatiti da preuzmu poslaničke mandate, ali bezuspešno.

Imajući u vidu da su dosadašnji politički predstavnici Srba iz Srske liste podneli ostavku u Skupštini i Vladi, te izašli iz lokalnih institucija na severu, postoje realne mogućnosti da ponovo odbiju učešće u kosovskim isntitucijama.

U tom slučaju, kako je ranije za RSE objasnila bivša predsednica CIK-a i sutkinja Valjdete (Valdete) Daka, za poslanike mogu biti predloženi i Srbi koji su učestvovali na izborima iz drugih političkih subjekata.

Trajković: Ne možemo pobeći jedni od drugih

Predstavnici Građanske inicijative (GI) Za slobodu, pravdu i opstanak i Srpskog demokratskog saveza poručuju da su na poslednjim parlamentarnim izborima učestvovali kako bi bili u centralnim kosovskim institucijama, te dodaju da bi u tom kontekstu prihvatili da zamene predstavnike Srpske liste u Skupštini Kosova, ukoliko to zakoni dozvoljavaju.

GI Za slobodu, pravdu i opstanak je imala tri kandidata na listi a jedna od njih je bila Rada Trajković. Ona za RSE ocenjuje da Srba treba da ima u kosovskim institucijama kako bi one bile multietničke.

"Mislim da je prisustvo u centralnim institucijama od vrlo velike važnosti. Ne samo zbog severa, nego i zbog juga – mislim na Srbe ispod Ibra koji su bili potpuno zanemareni i nepredstavljeni na jedan adekvatan način – da nekako pokušamo ponovo da radimo na nečemu što su zajednički projekti sa poslanicima Albancima. Mi ne možemo pobeći jedni od drugih, ma kakvo god rešenje da se napravi", smatra Trajković.

Otvorena vrata i prazne institucije na severu Kosova
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:21 0:00

Petković: Nećemo biti dekor u kosovskim institucijama

Slaviša Petković iz Srpskog demokratskog saveza takođe navodi da bi kandidati iz tog političkog subjekta bili spremni da zamene psolanike iz Srpske liste. Ova stranka je na poslednjim izborima imala pet kandidata za poslanike u Skupštini Kosova.

Ipak, Petković podvlači da bi pre ulaska u Skupštinu trebao da bude postignut neki dogovor sa liderima vladajuće stranke, Pokretom Samoopredeljenje.

"Mi smo u principu za ali ne kao dekor, nego da budemo aktivni u svemu. Šta to znači u svemu, pa čak i u pregovorima u Briselu, jer ako smo mi deo zakonodavne vlasti u Skupštini Kosova, nećemo ući u Skupštinu ako budemo isključeni iz pregovora u Briselu. Da damo samo da Vučić odlučuje o tome, a mi sedimo u Skupštini ili Vladi i da dozvolimo da on odlučuje u naše ime, to ne dolazi u obzir", rekao je Petković.


Milićević: Sutacija je krajnje alarmantna

Direktor nevladine organizacije "Aktiv" iz Severne Mitrovice, Miodrag Milićević, smatra da je izlaskom Srpske liste iz kosovskih institucija, proces o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda vraćen u 2013. godinu, kada pripadnici srpske zajednice nisu bili integrisani.

Po njemu bi zamena poslanika iz redova Srpske liste bila "kozmetičkog karaktera", te dodaje da bi tako nešto samo dovelo do podele između Srba severno i južno od Ibra.

"Ono što znam sasvim sigurno jeste da smo u ovom momentu zaista u jednoj krajnje alarmantnoj poziciji, koja zahteva neizostavno pokretanje dijaloga na nivou Beograda i Prištine, koji će, pre svega, da ublaži potencijalno bezbednosnu krizu sa kojom se mi suočavamo na severu. Ali, s druge strane, da uspostavi neki okvir dalje komunikacije na nivou Beograda i Prištine, koji će siguran sam u jednoj meri da utiče na smirivanje mogućih tenzija, koje bi mogle negativno da eskaliraju u narednom periodu", kaže Milićević.

Ukoliko kandidati iz redova Srpske liste odbiju da preuzmu mandate svojih kolega u Skupštini Kosova ili ako ih private i ponovo podnesu ostavke, druge dve srpske političke opcije zajedno imaju osam kandidata, a Ustav Kosova srpskoj zajednici garantuje deset poslaničkih mesta.

Onda se postavlja pitanje koliko bi Skupština Kosova bila funkcionalna.

Iz Demokratskog kosovskog instituta navode da bi u tom slučaju predsednica Kosova trebala da se obrati Ustavnom sudu o daljim koracima.


Miftaraj: Ustavni standardi zahtevaju legitimitet predstavljanja

Ehat Miftaraj, izvršni direktor Kosovskog instituta za pravdu, navodi da rad Skupštine Kosova nije ugrožen time što je deset poslanika iz redova srpske zajednice podnelo ostavku, te dodaje da funkcionalnost neće biti ugrožena ni ako ostali odbiju da preuzmu mandate namenjene srpskoj zajednici.

Međutim, ukazuje da u tom slučaju Skupština Kosova ne bi mogla da usvaja odluke ili zakone za koje je potrebna dvotrećinska većina, što uključuje glasove poslanika iz redova manjinskih zajednica.

Takođe Miftaraj smatra da bi zamena poslanika Srpske liste kandidatima iz Građanske inicijative Za slobodu, pravdu i opstanak i Srpskog demokratskog saveza, bila bi u suprotnosti sa standardima koje je utvrdio Ustavni sud Kosova.

"Ustavni sud nalaže da legitimitet predstavljanja nevećinskih zajednica na Kosovu dolazi od strane naroda. U konkretnom slučaju, ako su građani iz redova srpske zajednice dali preko 90 odsto glasova Srpskoj listi, onda ostali iz drugih političkih partija predstavljaju samo onaj deo koji nije glasao za njih – što je zanemarljiv deo, ne prelazi pet odsto. Time se onda gubi legitimitet, gubi osnova zastupanja volje građana srpske zajednice, izražene na izborima 14. februara prošle godine", navodi Miftaraj.

Pored deset poslanika u Skupštini Kosova, ostavku je podneo i ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova Goran Rakić, te gradonačelnici četiri opštine na severu Kosova – Severne Mitrovice, Leposavića, Zubinog Potoka i Zvečana

Ostavke su podneli i zaposleni u pravosudnom sistemu na severu Kosova, te policiji.

Takva odluka je doneta nakon što je suspendovan direktor policije za region sever Nenad Đurić jer je odbio da realizuje odluku Vlade o preregistraciji automobila.

Vlada Kosova je od 1. novembra počela da sprovodi plan o preregistraciji vozila koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija. Radi se uglavnom o KM (Kosovska Mitrovica) tablicama i plan je da se one prebace na RKS kroz tri faze, odnosno predviđeno je da od aprila naredne godine u upotrebi budu isključivo RKS (Republika Kosovo) tablice.

Priredila Sandra Cvetković

XS
SM
MD
LG