Dostupni linkovi

Zašto Poljska podržava opoziciju u Bjelorusiji?


Okupljeni u Varšavi s transparentom na kojem piše "Narod Bjelorusije treba podršku", u znak solidarnosti s demonstrantima u Bjelorusiji nakon rezultata izbora, 14. august 2020.

Poljska vlada snažno podržava demonstrante u Bjelorusiji, pozivajući od početka Evropsku uniju da podrži proteste, štrajkove i politička previranja koji su kulminirali nakon što je predsjednik Aleksandar Lukašenko ponovno izabran na funkciju s više od 80 posto osvojenih glasova, kako je objavila Centralna izborna komisija te zemlje, s rezultatom koji opozicija, ali ni vlade nekih zemalja ne priznaju.

Vlasti Bjelorusije hapšenjima pokušavaju da uguše masovne proteste dok opozicijske skupine pozivaju na nove izbore, na puštanje političkih zatvorenika te na nezavisnu istragu u vezi policijskog nasilja prema demonstrantima nakon izbora.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija osudili su predsjedničke izbore kao neslobodne i nepoštene, pozivajući Lukašenkovu vladu da se angažira u dijalogu s opozicijom.

Također, zatražili su oslobađanje svih bjeloruskih aktivista, a najavljuju i moguće sankcije. Svjetlana Tihanovskaja, jedna od čelnica opozicije koja tvrdi da je pobijedila na izborima 9. augusta - tamošnja izborna komisija je saopćila da je osvojila oko devet posto glasova - izbjegla je u Litvaniju.

Autoritarni lider Lukašenko optužio je “SAD i njegove satelite” za poticanje masovnih demonstracija protiv njegove vladavine koja traje duže od četvrt stoljeća.

Lukašenko među “američke satelite” svrstava Litvaniju, Češku i Ukrajinu, a prije svih Poljsku za koje tvrdi da su pokušali organizirati “obojenu revoluciju s ciljem da se naruši suverenitet, pa čak i teritorijalni integritet Bjelorusije”.

Sjedište i utočište opozicije

Na stranu demonstranata stala je i tamošnja Katolička crkva, dok je pravoslavna crkva, koja je kanonsko odjeljenje Ruske pravoslavne crkve, uglavnom šutjela, iako je 2004. podržala referendum nakon kojeg je bjeloruski predsjedniku dobio pravo na neograničen broj mandata.

Poglavar bjeloruskih katolika nadbiskup Tadeuš Kondrusevič je po povratku iz Poljske u Bjelorusiju zaustavljen na granici, a Lukašenko je objavio da je Kondruseviču zabranjen ulazak u zemlju “jer je miješao crkvu i politiku” te “dobio određene zadatke iz Poljske”.

U međuvremenu je poglavar Bjeloruske pravoslavne crkve, mitropolit minski i zaglavski Pavle osudio brutalnu reakciju vlasti na proteste pa ga je Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve, čiji je poglavar patrijarh Kiril čestitao Lukašenku na pobjedi, smijenio.

Poljska je jedna od vodećih zemalja koje glasno traže od Evropske unije akcije protiv vlasti u Bjelorusiji. Namijenila je paket pomoći od oko 11,2 miliona eura Bjelorusima koji žele doći u Poljsku, raditi ili studirati. Godinama Poljska podržava i neovisne medije koji emitiraju program na bjeloruskom poput Radio Racja i Belsat TV. Sjedište Nexta TV koji emitira sadržaj na YouTube i Telegramu također je u Poljskoj, a u poljskim bolnicama liječe se povrijeđeni u protestima u Bjelorusiji.

Šefovi diplomacija zemalja članica EU saopćili su nakon sastanka u Berlinu 28. augusta da su se složili da se uvedu sankcije za 20 visokih zvaničnika Bjelorusije, koji se sumnjiče da su umiješani u izborne makinacije i policijsko nasilje protiv opozicijskih demonstranata nakon spornih predsjedničkih izbora u toj zemlji, ali ne i protiv Lukašenka, na čemu inzistiraju bjeloruske susjedne članice EU, a što je podržala i Njemačka.

Baltičke zemlje Litvanija, Latvija i Estonija uvele su zabrane putovanja u Lukašenku i 29 drugih bjeloruskih zvaničnika.

Lukašenko je kao odgovor najavio sankcije prema Poljskoj i Litvaniji, a Sjevernoatlantski savez (NATO) je u više navrata optužio za gomilanje vojnih snaga na poljsko-bjeloruskoj granici, što je NATO u više navrata demantirao. Lukašenko je pokrenuo i zajedničke bjelorusko-ruske vojne vježbe u tom području.

Dolazak na te vojne vježbe najavila je i Srbija, ali je svoj dolazak naknadno otkazala.

Lideri Višegradske skupine, premijer Mađarske Viktor Orban, Slovačke Igor Matovič, Češke Andrej Babiš i Poljske Mateuš Moravjecki najavili su da će predložiti režim bez viza za bjeloruske građane i ekonomski paket pomoći Bjelorusiji, ali da su temelj slobodni izbori.​

Velika povijesna i kulturna baština

Iz diplomatskih i drugih aktivnosti čini se da je u procesima prema Bjelorusiji najangažiranija Varšava koja je, kao i ostatak Evropske unije, oprezna da se ne ponovi situacija s protestima u Kijevu 2013. i 2014. godine, koje su EU i SAD podržavale, a Rusija ih onda iskoristila kao izgovor za aneksiju Krima od Ukrajine te potom podržala proruske separatiste na istoku te zemlje.

Poljski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Piotr Wilczek u intervjuu za Glas Amerike (VOA) pojasnio je kako Bjelorusija s Poljskom dijeli ne samo 400 kilometara granice, od koje je poljska prijestolnica Varšava udaljena 200-ak kilometara, već i veliku baštinu.

Dvije zemlje imaju zajedničku povijest i u Bjelorusiji živi između 300.000 i 1,2 miliona ljudi poljskog porijekla. Nekad su bile dio Poljsko-litvanske unije, a kasnije su prisiljene da budu pod dominacijom bivšeg Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) koji je raspušten 1991. godine. Poljska je također bila jedna od prvih zemalja koja je priznala bjelorusku neovisnost.

“Naši odnosi imali su uspona i padova tijekom posljednjih 29 godina, no Poljska je igrala važnu ulogu u jačanju veza između EU-a i Bjelorusije, uvodeći program Istočnog partnerstva sa Švedskom 2008. godine. Namijenjen je jačanju gospodarskih i političkih veza koje dijele EU i šest istočnoeuropskih zemalja, uključujući Bjelorusiju”, kazao je Wilczek za VOA-u.

Kao susjed Bjelorusije, Poljska je, kaže Wilczek uvijek bila najaktivniji pobornik demokratskih težnji zemlje, a poljski građani snažno podržavaju istočne susjede, što dokazuju demonstracije na ulicama poljskih gradova u znak solidarnosti s prosvjednicima u Bjelorusiji.

“Traženje mirnih rješenja za krizu mora se odvijati u okviru definiranom bjeloruskim ustavom. Predsjednički izbori moraju se ponoviti u skladu s primjenjivim postupcima i pod međunarodnim promatranjem. OESS ODIHR (Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju, Ured za demokratske institucije i ljudska prava) treba zatražiti da pošalje stručnu misiju koja će im pomoći u njihovoj pripremi. Rješenje krize s kojom se suočava Bjelorusija moguće je samo u samoj Bjelorusiji i samo istinskim, konstruktivnim dijalogom. Rezultat ovog unutar-bjeloruskog dijaloga trebao bi biti plan sistemske tranzicije”, kazao je Wilczek za VOA-u.

Nakon što je poljski pokret Solidarnost srušio komunistički režim 1989. godine, Varšava je iskoristila svoj kredibilitet kao zemlja koja je prošla uspješnu tranziciju podržavajući demokratske promjene u Ukrajini i Bjelorusiji, navodi britanski BBC.

Nakon što se Poljska pridružila EU 2004. godine, također je nastojala utjecati na politiku bloka prema toj regiji. No, prema profesorici Agnieszki Bienczyk-Missala s Ubiverziteta u Varšavi, kredibilitet Poljske kod bjeloruske opozicije ukaljan je 2016. godine kad je tadašnja Poljska vlada krenula u pregovore o poboljšanju ekonomskih odnosa s Lukašenkom. Dodaje kako je vjerodostojnost Poljske dodatno ukaljana zbog vlastitih problema s vladavinom zakona i s Evropskom komisijom.

XS
SM
MD
LG