Dostupni linkovi

Fondacija protiv koje je glasala Skupština RS ostaje na drugim projektima


Glasački listići za izbore u BiH, arhivska fotografija

Bosna i Hercegovina neće prekinuti saradnju sa Međunarodnom fondacijom za praćenje izbora (IFES), bez obzira na odluku koju je u ponedeljak, 7. septembra izglasala Narodna Skupština bh. entiteta Republike Srpske.

Na to ukazuje, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE), članica Centralne izborne komisije (CIK) Irena Hadžiabdić, pojašnjavajući da otkazivanje saradnje organizaciji koja, inače, sarađuje sa Vijećem Evrope i OSCE-om, ne znači da neće biti drugih projekata. Neki od tih projekata već su u fazi realizacije, poput oblikovanja elektronskog kursa za biračke odbore.

Riječ je o projektu koji podrazumijeva organizovanje elektronske obuke za potencijalne članove biračkih odbora na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini koji su raspisani za 15. novembar 2020.

“Na ovaj način će se u vrijeme epidemije COVID-19, olakšati treninzi za Opštinske izborne komisije, jer će dobiti korisnu alatku koja može služiti kao dopunska vrsta treninga koji su oni u obavezi da urade za sve članove biračkih odbora”, kaže sagorovnica RSE.

Prethodna saradnja BiH i IFES

Bosna i Hercegovina sa IFES-om sarađuje još od 2001. godine i uspostave prve državne Izborne komisije. Memorandum koji je trebao biti potpisan, a što je onemogućeno odlukom parlamenta RS, realizuje se kroz različite vidove tehničke pomoći i nema veze sa nadgledanjem izbora.

Izborni proces u BiH nadgledaju, podsjeća Suad Arnautović, član CIK-a, posmatrači koji dolaze iz političkih partija, nevladinog sektora i međunarodni posmatrači.

“Kad su lokalni izbori u pitanju, onda to najviše prati Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope. Kad su opšti izbori u pitanju, to radi isključivo Misija OSCE-a, odnosno Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)”, objašnjava Arnautović

Zašto je saradnja dovedena u pitanje?

Narodna Skupština RS odlučila je da je Memorandum o saradnji između CIK-a BiH i IFES-a, zapravo, ugrožavanje vitalnog interesa tog bosanskohercegovačkog entiteta. Vitalni interes je, inače, ustavna mogućnost koju pokreće onaj član bh. Predsjedništva kada procijeni da je nekom odlukom doveden u pitanje interes nekog od dva entiteta.

Po ovom pitanju vitalni interes je potegnuo srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji se na sjednici tog tijela, 27. avgusta, pozvao na vitalni interes, uz ocjenu da 'postoji opasnost od direktnog miješanja u izborni proces', te da se radi o cyber sigurnosti.

Druga dva člana Predsjedništva nisu se složila sa takvim stavom i dali su saglasnost za zaključivanje Memoranduma.

U finalu Dodikov veto je usvojila Skupština RS, čime, po Ustavu BiH, saradnja u dijelu koji je definisan Memorandumom ne može biti ostvarena.

Šta je do sada bilo sporno u izbornoj kontroli u BiH?

Joeri Maas (Juri Mas) šef političkog odjela Misije OSCE u BiH, podsjeća da je ODIHR (Office for Democratic Institutions and Human Rights – Ured za demoratske institucije i ljudska prava) odgovorna za sve aktivnosti posmatranja izbora koje obavlja OSCE.

“Uopšteno govoreći, ODIHR ne vrši posmatranje lokalnih izbora, već posmatra opšte izbore i, nakon opštih izbora, objavljuje izvještaj u kome se analiziraju izbori koji su održani, ali se njime također daju preporuke vlastima BiH kako da poboljšaju izbore”, kaže Mas, za RSE.

ODIHR je, nakon opštih izbora 2018. godine, ukazala na konkretne probleme koje treba rješavati, podsjeća Juri Mas, šef političkog odjela Misije OSCE u BiH.

“Pitanje obuke biračkih odbora predstavlja jedan od problema za koji je ODIHR dobio pouzdane prijave koje ukazuju na manjkavosti koje bi mogle imati utjecaja na način na koji birački odbori obavljaju svoje dužnosti tokom dana, ali bi mogao imati utjecaja i na postupak brojanja glasova”, dodaje on.

Najslabija 'izborna karika'

Jedna od “najpopularnijih” navodnih nepravilnosti tokom izbornih procesa u BiH odnose se na navode o trgovini ili razmjeni u biračkim odborima.

Tvrdnje o tome bilježi i RSE.

Naime, sagovornik koji je želio ostati anoniman, a čiji je identitet poznat redakciji, navodi kako je bio član biračkog odbora u dva izborna ciklusa ispred dvije različite političke partije.

“Da se kupuju birački odbori, znam u Goraždu, lično, da su kupovali za 500 maraka (250 eura) biračke odbore da bi imali većinu. I onda, kad ostanu ljudi sami, pet ljudi ostane, mogu šta hoće raditi”, kaže i dodaje da je više puta policiji prijavljivao nezakonitosti.

Na pitanje, kako funkcioniše navodna trgovina ili zamjena, ističe kako političke stranke, koje na određenom biračkom mjestu nemaju svoje liste i znaju da na njemu nemaju glasača, a imaju člana biračkog odbora, to mjesto prodaju ili zamjene sa nekom drugom partijom.

Na taj način određena politička partija dobija više mjesta u biračkom odboru, a samim tim i veće mogućnosti za netransparantnost.

Nije zabilježeno da je zbog ovoga pokrenut pravosudni postupak.

Suad Arnautović, član CIK-a BiH kaže da Izborni zakon ne predviđa mogućnost da se zabrani zamjena u biračkim odborima.

“Očito je to jedna nepravilnost koju zakonodavac mora do kraja istražiti i promijeniti. Predstavnici političkih stranaka u biračkim odborima bi trebali biti samo tamo gdje imaju svoje kandidatske liste”, kaže Arnautovć, uz napomenu da je bez obzira što zakon to ne predviđa riječ o zloupotrebi.

Da li je CIK ukazivao na trgovinu?

Na pitanje da li se i koliko često dešava navodna trgovina ili zamjena mjesta u biračkim odborima, Suad Arnautović, član CIK-a, kaže kako do sada nije bio u situaciji da dobije dokument koji bi ukazivao na to.

“Ali je faktički i vrapcima na grani jasno da se političke stranke domišljaju od izbornog procesa do izbornog procesa kako da manipuliraju nekim stvarima. Ovdje se radi o stopostotnoj kontroli na biračkom mjestu”, kaže on.

Izborni zakon propisuje da jedna politička stranka ili jedna koalicija može imati samo jednog predstavnika u biračkom odboru.

“Ali tom, nazovimo je trgovinom, zamjenom itd, dolazi se do toga da jedan politički subjekt, jedna politička stranka ima sva tri člana ili čak svih pet članova biračkog odbora. E, to treba promijeniti”, kategoričan je Arnautović.

Kako se sastavljaju birački odbori?

Birački odbori sastavljaju se žrijebanjem u Gradskoj izbornoj komisiji, koja dodjeljuje mjesta predsjednika, potpredsjednika i članova biračkog odbora. Oni broje od tri do pet članova, što zavisi od broja glasača na određenom biračkom mjestu.

Birački odbori su najniži nivo izborne administracije koju čine još opštinske ili gradske izborne komisije, te Centralna izborna komisija.

Odbori su ad hoc tijela koja se formiraju prije svakih izbora, i oni rukovode svim procesima na biračkim mjestima tokom izbornog dana. Upravo zbog toga je sa Međunarodnom fondacijom za praćenje izbora organizovana posebna obuka kako bi birački odbori mogli da rade u uslovima pandemije COVID-19.

Zašto je CIK tražio izmjenu Izbornog zakona?

Suad Arnautović iz CiK-a BiH navodi da je Centralna izborna komisija u više navrata zahtijevala izmjene Izbornog zakona, koje sada daju monopol političkim strankama da imenuju članove biračkih odbora.

“Političke stranke predlažu članove biračkih odbora, a onda ih educiraju na svoj način, politički, ideološki usmjeren, da manipulišu izbornim procesom”, kaže Arnautović i podsjeća da se zaboravlja na činjenicu da članovi izbornih odbora, na izborni dan, faktički rade kao državni službenici.

“Oni nisu više predstavnici političkih stranaka, i to mnogi zaboravljaju. Dakle, političke stranke imaju taj monopol u skladu sa zakonom da predlože članove biračkih odbora, ali onda kada su oni prihvaćeni, kada su imenovani, oni ulaze u proces edukacije kao državni činovnici, oni tog dana ne bi smjeli biti politički obojeni”, kaže on i dodaje da je u praksi sasvim drugačije.

Uočen višak nevažećih listića

Juri Mas iz OSCE-a dodaje kako je, u opsegu pitanja vezanih za izborne sumnje, uočeno da u nekim biračkim odborima postoji neobično visok procenat nevažećih listića, mnogo viši od bilo čega što bi se moglo očekivati na osnovu brojčanih pokazatelja zabilježenih bilo gdje na teritoriji evropskog kontinenta.

“Postoje problemi vezani za tajnost glasanja, problemi vezani za glasanje uz pomoć drugog lica, postoji pojava da ljudi dolaze u namjeri da pomognu drugima da glasaju, što ima utjecaja na način na koji lica koja koriste njihovu pomoć glasaju, postoji nešto što je prilično začuđujuće, nešto što je uočeno za vrijeme prethodnog izbornog ciklusa, a to je mnogo snažniji pritisak na birače da glasaju na određeni način”, objašnjava on.

Čekajući izbore u BiH
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:20 0:00

Prema njegovim riječima takvu pojavu treba otkloniti, kroz angažman nadležnih organa koji trebaju donijeti mjere kojima se sprječava ta vrsta prakse.

“Očito je i da političke stranke i politički kandidati igraju ključnu ulogu u tome, te da su i oni dužni pridržavati se preporuka i doprinijeti stvaranju pravednog i transparentnog izbornog procesa”, dodaje Mas.

Kako otkloniti probleme?

Juri Mas, šef političkog odjela Misije OSCE u BiH, navodi kako postoji veoma jasna mapa puta koju treba slijediti, a riječ je o preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

“A spomenuo bih i preporuke Grupe država u borbi protiv korupcije, poznate pod skraćenim nazivom GRECO. Ta grupa djeluje u sastavu Vijeća Evrope”, kaže on.

Objašnjava da je riječ o mjerama koje su sveobhvatne - od uvođenja novih tehnologija, revidiranja biračkog spiska, uvođenja boljih programa obrazovanja birača, izmjene načina imenovanja biračkih odbora, izmjene sastava biračkih odbora, da bi oni bili nestranačka tijela.

“Provođenjem tih preporuka, BiH može mnogo napredovati prema vraćanju povjerenja u izborni proces i stvaranja uvjerenja među građanima da je glasanje važno i da su oni glasali u procesu koji je transparentan, pravičan, koji ima svoj integritet i koji je siguran. U ovom trenutku građani ne vjeruju u to”, zaključuje Mas.

Predstoje lokalni izbori

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine 7. maja donijela je Odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora 2020. godine, koji su prvobitno trebali biti održani 4. oktobra, ali su zbog neusvajanja budžeta pomjereni za 15. novembar.

Za učešće na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 15.novembar, (izuzev Mostara) prijavilo se 136 političkih stranka i 379 nezavisnih kandidata.

Lokalni izbori u Mostaru održaće se 20. decembra, nakon 12 godina čekanja. Održavanje izbora omogućeno je sporazumom kojeg su 17. juna u Mostaru potpisali predsjednici HDZ-a BiH i SDA, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

XS
SM
MD
LG