Skupština bosanskohercegovačkog (bh) entiteta Republika Srpska (RS) raspravaljaće o pitanju kontrole izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, i to dva mjeseca pred održavanje lokalnih izbora, zakazanih za 15. novembar u toj državi.
To je rezultat inicijative člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je zaključenje Memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije (CiK) BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES) označio kao štetno za vitalne interese RS.
O tome će se, na njegov zahtjev, raspravljati i na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS u ponedjeljak. 7. septembra.
On je na sjednici Predsjedništva BiH 27. avgusta povukao pitanje vitalnog interesa na pitanju angažmana strane agencije koja bi trebala pratiti izborni proces u BiH, uz ocjenu da 'postoji opasnost od direktnog miješanja u izborni proces', te da se radi o cyber sigurnosti.
„Jedna od prvih tačaka je da se omogući toj agenciji da navodno se bavi cyber bezbjednošću izbornog procesa, druga da se bavi finansiranjem političkih partija, treća da se bavi biračkim spiskovima, što je veoma teško prihvatiti“, rekao je Dodik je nakon sjednice Predsjedništva BiH.
Predsjedništvo BiH: Izmjestiti migrante iz naseljenih mjesta
Za druga dva člana bh Predsjedništva pomoć međunarodne agencije izbornom procesu nije sporna, oni su na sjednici Predsjedništva 27. avgusta podržali odluku o potpisivanju Memoranduma sa IFES-om.
„Želimo da imamo sigurnost u izbornom procesu, želimo da imamo vjerno iskazanu volju građana na izborima i ovaj angažman je predviđen upravo zbog toga“, kazao je nakon sjednice Predsjedništva predsjedavajići Šefik Džaferović.
Šta radi Međunarodna fondacija za praćenje izbora?
Bosna i Hercgovina sa Međunarodnom fondacijom za praćenje izbora (IFES) sarađuje još od 2001. godine i uspostave prve državne Izborne komisije.
“Saradnja je bazirana prije svega na edukaciji izborne administracije, ali i edukcaiji i informisanju birača sa posebnim akcentom na osjetljive kategorije“, objašnjava za Radio Slobodna Evropa Irena Hadžiabdić članica CIK BiH, ali i jedna od članova borda direktora ove međunarodne organizacije sa sjedištem u Vašingtonu.
Ona dodaje da nije riječ o organizaciji koja je nikada nije sistemski nadgledala izbore, te da su 2001. godine radili značajne izborne kurseve za tadašnje gradske i općinske komisije, edukaciju mladih birača, kako bi povećali njihovo učešće na izborima, te bili aktivni u procesima nakon usvajanja zakona iz oblasti sukoba interesa, kada je CIK bila nadležna za njegovu implementaciju.
„Trenutna aktivnost koju radimo sa Međunarodnom fondacijom za izborne sisteme je pomoć koju nam oni pružaju u oblikovanju elektronskog kursa za biračke odbore. Obzirom da mi za masu tih unaprjeđenja nemamo nikakva sredstva u budžetu onda od eminentnih organizacija koje imaju iskustva sa sličnim projektima u svijetu, a oni su sigurno broj jedan u svijetu za pomoć izbornim komisijama, obraćamo im se sa zahtjevom da nam se pomogne“, kaže Hadžiabdić.
Pomoć, prema njenim riječima, dolazi na taj način da IFES angažuje domaću kompaniju, u ovom slučaju je to kompanija iz BIH, koja treba u saradnji sa službenicima CIK-a, da razvije module za taj elektronski kurs.
„Našim podacima u CIK-u bilo da se radi o biračkim spiskovima, bilo da se radi o rezultatima niko nema pravo pristupa osim ovlaštenih osoba, a i te osobe moraju ostaviti svoj trag kada pristupaju. Prema tome naš sistem je jako dobro zaštićen i ova saradnja nije podrazumjevala da neko ulazi u naš sistem“, objašnjava Hadžiabdić.
Ona smatra da je reakcija člana Predsjedništva Milorada Dodika proizašla iz neshvatanja šta zapravo IFES radi.
„Imam dojam da se nije dobro shvatilo šta ova organizacija radi bar iz onog kako se ona trenutno predstavlja i iz onog da će ona voditi izbore umjesto CIK-a i da je strani posmatrač. To apsolutno nije tačno niti je to planirano u našem Memorandumu“, kaže Hadžiabdić i dodaje da slični memorandumi postoje i sa Vijećem Evrope, OSCE-om i sa još desetak izbornih komisija iz cijelog svijeta.
Međunarodna fondacija za izborne sisteme (IFES) osnovana je u Vašingtonu 1987. godine i dosada je u 145 zemalja radila isključivo na gradnji kapaciteta izborne administracije prije svega državnih izbornih komisija, te na edukciji i informisanju birača sa posebnim akcentom na osjetljive kategorije.
Šta je ‘vitalni interes’?
Članom 5 tačka 2. stav d) Ustava Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom Predsjedništva može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član", stoji u Ustavu.
Takođe se precizira da ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od deset dana po upućivanju Skupštine RS, "osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka".
Ima li osnova za pokretanje vitalnog interesa?
„Prije svega mislim da je čak i sama osnova, dakle pokretanje vitalnog interesa ili zaštite RS u principu pogrešna forma, što uopšte nije čini mi se bitno u cijeloj ovoj priči. Ono što je bitno jeste da Milorad Dodik u potpunosti kontroliše Narodnu skupštinu koja njemu služi onda kada mu služi ili mu je instrumnetalna u ostvarenju njegovih političkih ciljeva“, kaže profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Adnan Huskić.
Sigurno je, dodaje on, da nema mjesta tezi da se u slučaju Memoranduma sa IFES-om na neki način radi o ugrožavanju integriteta izbornog procesa.
„Ovdje se evidentno radi o tome da se uz pomoć kredibilnih međunarodnih institucja pokušava unaprijediti izborni proces za koji ponovljena istraživanja pokazuju da građani u BIH ne vjeruju da je kredibilan ni vjerodostojan. Dakle, građani BIH nemaju povjerenja i ne smatraju da je integritet izbornog procesa sačuvan barem do sada bio“, dodaje Huskić.
Kako se tumači Dodikov potez?
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako ovakvi Dodikovi zahtjevi prolaze kod dela javnosti koja nema informacije, ili podržava autokraciju.
„A nažalost to je većina ljudi u BiH. Upadaju u njegovu zamku od izbora do izbora i negdje naprosto zanemaruju realnost svoje svakodnevne ekonomske egzistencije koja vodi u propast. Ne pamtim da je u posljednjih nekoliko decenija jedan čovjek, rekao bih vrlo često bezrazložno, intezivno prisutan u medijima koji mu omogućavaju da spin svoje sopstvene političke dekadencije prosipa svakodnevno“, dodaje on.
I direktor Transparency Internationala u BiH Srđan Blagovčanin smatra da je riječ o predstavi za javnost i traženju problema tamo gdje ga nema.
“Saradnja koju ova fondacija ima sa Centralnom izbornom komisijom zapravo seže daleko u prošlost i riječ je o tehničkoj podršci CIK-u i zaista je teško vidjeti neki specifičan razlog osim toga da se predstavi to u javnosti na način da neko radi na narušavanju izbora“, kaže Blagovčanin i dodaje kako je jasno da je riječ o revanšizmu Milorada Dodika prema CIK-u.
Parlament BiH u martu ove godine imenovao je nove članove Centralne izborne komisije BiH. Zbog uvrštavanja te tačke u dnevni red, poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider Milorad Dodik, Srpskog kluba i Hrvatske demokratske zajednice ratske zajednice (HDZ) napustili su sjednicu.
„Mislim da taj revanšizam koji Dodik sada ispoljava prema Centralnoj izbornoj komisiji proizilazi iz toga da on smatra da je ostao bez svojih članova i CIK-u“, kaže Blagovčanin i dodaje da je vitalni interes svih u Bosni i Hercgovini da se izbori održe na način koji će zaista odražavati volju birača, te da je u tom smislu uspostavljena i saradnja sa IFES-om.
Facebook Forum