Narodna Skupština Republike Srpske izglasala je da je ugovor o saradnji između Centralne izborne komisije (CIK) BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES) ugrožavanje vitalnog interesa tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Shodno Ustavu BiH time je ranija odluka državnog Predjsedništva stavljena van snage.
Poslanici su se zapravo podržali veto koji je na pitanje saradnje sa IFES-om, u godini lokalnih izbora koji su u BiH zakazani za 15. novembar, uložio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
On je u obraćanju poslanicima rekao da bi se prihvatanjem ove Odluke zadiralo u suverenitet izbora, navodeći da je IFES čisto američka organizacija koju finansira Nacionalni demokratski institu (National Democratic Institute - NDI) kao fondacija Demokratske stranke u Sjedinjenim Državama.
Odluka, o kojoj 27. avguta nije postignut konsenzus u Predsjedništvu BiH, uz Dodikove navode da se izbornim angažmanom inostrane agencije dovodi u pitanje zbog pitanja cyber sigurnosti, u Skupštini RS potvrđena je nužnom dvotrećinskom većinom glasova.
Koja je uloga IFES-a?
Bosna i Hercegovina sa Međunarodnom fondacijom za izborne sisteme sarađuje još od 2001. godine i uspostave prve državne Izborne komisije.
"Imam dojam da se nije dobro shvatilo šta ova organizacija radi bar iz onog kako se ona trenutno predstavlja i iz onog da će ona voditi izbore umjesto CIK-a i da je strani posmatrač. To apsolutno nije tačno, niti je to planirano u našem Memorandumu“, izjavila je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa (RSE) Irena Hadžiabdić članica CIK, ali i jedna od članova borda direktora ove međunarodne organizacije sa sjedištem u Vašingtonu.
Ona podsjeća da slični memorandumi postoje i sa Vijećem Evrope, OSCE-om i sa još desetak izbornih komisija iz cijelog svijeta.
Međunarodna fondacija za izborne sisteme (IFES) osnovana je u Vašingtonu 1987. godine i dosada je u 145 zemalja radila isključivo na gradnji kapaciteta izborne administracije prije svega državnih izbornih komisija, te na edukciji i informisanju birača sa posebnim akcentom na osjetljive kategorije.
Šta je Dodiku sporno?
"Prihvatajući ovaj memorandum značilo bi da smo izborni proces dali nekom drugom, od biračkih spiskova pa dalje. Priča o sajber zaštiti govori o tome da se to odnosi na neke buduće procese u BiH. To bi značilo kompletnu kontrolu biračkog procesa. Zašto bismo prihvatili da imamo strance u izbornom procesu? Ovo otvara vrata inovacijama za njihove favorite ovdje", naveo je Dodik i dodao:
"Kada tu dodate praćenje finansiranja političkih partija, to govori da su oni spremni da uđu u sve pore izbornog procesa, stvarajući uslove da se izbori održavaju kako oni žele", naveo je Dodik.
Dodik tvrdi da bi moglo doći do manipulacije izbornim pravilima, navodeći, na primjer, da se u Memorandumu govori o "upravljanju", a ne "nadgledanju" biračkih spiskova.
"Šta je u BiH govor mržnje? Hoće li onda da postoje i sankcije? Cilj je da se za dvije godine na opštim izborima napravi atmosfera koja bi diskvalifikovala nekoga. Cilj je da se kreira sistem koji bi disciplinovao sve faktore u izbornom sistemu i da se kreira njima podobna struktura. Posebno neprihvatljivo je na samom kraju memoranduma da IFES upravlja demokratskim izbornim procesom", poručio je Dodik.
On je dodao da se sporazum pokušava zaključiti mimo zakona o zaključenju međunarodnih sporazuma BiH.
"Smatrao sam da upravo ovakav memorandum zadire u interese i nadležnosti mnogih institucija i organa Republike Srpske koje imaju svoja prava i ovlaštenja i nakon upozorenja, tražio od Narodne skupštine da se izjasni o tome da je to od vitalnog nacionalnog i naravno državnog interesa Republike Srpske", poručio je Dodik poslanicima.
"Ova Narodna skupština", istakao je, "konačni je arbitar po mnogim sumnjivim, teškim, državnim i spoljno-političkim pitanjima".
"Zato sam i smatrao da to pravo Narodne skupštine treba razvijati i ojačati i ne oklijevati bilo kada se pokuša RS-u nametnuti ponašanje putem preglasavanja. Ovo je sjajna prilika da se pokaže da je Narodna skupština konačno mjesto odluke za spoljnopolitička pitanja", rekao je Dodik.
"Jedna od prvih tačaka je da se omogući toj agenciji da navodno se bavi cyber bezbjednošću izbornog procesa, druga da se bavi finansiranjem političkih partija, treća da se bavi biračkim spiskovima, što je veoma teško prihvatiti", rekao je Dodik je nakon sjednice Predsjedništva BiH.
Opozicija osporava Dodikovu inicijativu
U opozicionoj Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) i Partiji demokratskog progresa (PDP) poručili su da je Milorad Dodik upravo taj koji nastoji održati uticaj nad izbornim procesom, nedemokratsku atmosferu i izolaciju RS-u.
"Danas se predlaže jedna nevjerovatna odluka, da se odbije saradnja i podrška Centralnoj izbornoj komisiji BiH, znači domaćoj instituciji, za unapređenje i poboljšanje izbornog procesa. Danas kada cijeli region, zemlje u okruženju teže saradnji sa razvijenim svijetom, standardizaciji i jačanju vlastitih kapaciteta, upravljanju procesima na najbolji i najefikasniji način, vi hoćete da Republiku Srpsku primarno izolujete", rekao je lider opozicione PDP-a Branislav Borenović.
"Danas stopirate saradnju sa institucijom koja je u BiH već 20 godina. Sutra ćete isto uraditi sa OSCE-om (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju), sa Savjetom Evrope, Evropskom unijom, proglasićete ih nepoželjnim… Zašto to radite ljudi", upitao je u obraćanju poslanicima Borenović.
Zašto upozoravaju na moguće zloupotrebe?
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović najavio je na konferenciji za novinare u Banjaluci, uoči početka sjednice Skupštine RS-a, da će ta stranka učestvovati na sjednici, ali neće glasati za Dodikov zahtjev o povredi vitalnog interesa.
"Onaj ko želi poštene izbore, neće pokretati vitalni interes, a onaj ko to ne želi, to će uraditi. Milorad Dodik je koristio Međunarodnu organizaciju nekoliko puta. Radi se o memorandumu o tehničkoj pomoći koja se pruža samo na zahtjev lokalnih vlasti. Pružaju tehničku pomoć i to je odlična prilika da smanjimo izborne prevare u izbornom procesu. Ključni nosilac prevara je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokarata, čiji je Dodik predsjednik, prim. red.) i njegovi sateliti koji iza ovakvog benignog pitanja traže vitalne interese", kazao je danas Šarović.
Inače, Mirko Šarović je ranije istakao da je organizacija, koju SNSD sada spominje, prisutna u BiH od 1996. i da je najdužu saradnju imala je upravo sa SNSD-o.
"Onaj ko se buni taj vara, onaj ko želi da vara, ne želi nadgledanje izbora. Onaj koji koristi javne resurse za prevare najviše želi da izbjegne da se to spriječi", kazao je Šarović.
Šarović smatra da je pošteno smanjiti izbornu prevaru na najmanju moguću mjeru, dodajući da će SNDS sigurno tražiti i druge načine, kao što su radili i do sada.
"Podatak da je ove godine registrovano 100.000 više glasača za glasanje u odsustvu, što je duplo više registrovanih u odnosu na prošle izbore, budi sumnju na moguće zloupotrebe. Ima ozbiljnih indicija da se masovno rade zloupotrebe i pronevjere, posebno oko registracije u Srbiji", istakao je ranije Šarović.
Za druga dva člana bh. Predsjedništva pomoć međunarodne agencije izbornom procesu nije sporna. Željko Komšić i Šefik Džaferović su na sjednici Predsjedništva 27. avgusta podržali odluku o potpisivanju Memoranduma sa IFES-om.
"Želimo da imamo sigurnost u izbornom procesu, želimo da imamo vjerno iskazanu volju građana na izborima i ovaj angažman je predviđen upravo zbog toga", kazao je nakon sjednice Predsjedništva predsjedavajući Šefik Džaferović.
Šta je vitalni interes?
Članom V Ustava Bosne i Hercegovine definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose u pravilu konsenzusom. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu BiH.
Dodikovi zahtjevi za zaštitu vitalnog interesa
Skupština RS-a, 29. jula je u Banjaluci, na posebnoj sjednici, podržala veto koje je član Predsjedništva BIH, Milorad Dodik uložio na tri odluke Predsjedništva BiH od 22. jula.
Dodik je te odluke proglasio "veoma štetnim po vitalne interese Republike Srpske".
Za njega je bile sporna Odluka o odobravanju zaključivanja Memoranduma o saradnji između Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva unutrašnje sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o saradnji u vezi s upotrebom putničkih informacija, zatim Sporazum o učešću BiH u Programu za međunarodnog ocjenjivanje učenika (PISA) 2021. i Odluka o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021.
Dodik je tada izjavio na sjednici Narodne skupštine da sve tri odluke Predsjedništva BiH ugrožavaju interes Republike Srpske, tvrdeći da zadiru u ustavno pravni poredak.
"Sve ono što je mimo Ustava, sve ono što je mimo interesa Republike Srpske, mimo nadležnosti naših institucija, ne može da bude prihvaćeno taman na drugoj strani bile Sjedinjene Američke Države i sve druge zemlje zajedno", poručio je tada Dodik.
Dodik je prije toga još dva puta tražio zaštitu vitalnog entitetskog interesa, čak, i u slučaju izgradnje Pelješkog mosta koji se gradi u blizini granice Hrvatske i dijela teritorije BiH na kojem je entitet Federacija BiH.
Dodik je u obraćanju pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske, 18. jula 2019. godine rekao da je njegovo stavljanje veta o tome da li će BiH tužiti Hrvatsku zbog Pelješkog mosta zbog toga što 'ne stoje, tvrdnje da se time nanosi i šteta Bosni i Hercegovini'.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je tada o apsurdnosti Dodikovog veta.
"Zvuči jako čudno i nepromišljeno da jedan bosanskohercegovački entitet, u ovom slučaju Republika Srpska, nastoji razmatrati pitanje vitalnog entitetskog interesa u drugom bh. entitetu koji se zove Federacija BiH, i to u pitanju gdje entiteti nemaju nikakvu nadležnost, a tiču se utvrđivanje državnih granica između dvije susjedne zemlje", naveo je Komšić i dodao:
"Nadam se kako u NSRS-u ima dovoljno 'soli u glavi' kod onih zastupnika koji će ovakav apsurdan potez Milorada Dodika prepoznati kao politički nepromišljen i da će na to ukazati tokom zasjedanja u NSRS-u ili da će prilikom glasanja, jednostavno napustiti salu, kako se ne bi doveli o situaciju da radi jednog čovjeka upadnu u zamku da onda bh. entitet Federacija BiH počne sva pitanja iz RS-a proglašavati vlastitim entitetskim interesom, i time eventualno blokirati tamo neke njima važne stvari."
Dodik je zaštitu vitalnog nacionalnog interesa tražio i zbog najave dolaska predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića BiH.
Obrazlažući zbog čega nije vrijeme za posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini, koja je trebala biti 2. i 3. marta, Dodik je kazao kako 'nije najbolji trenutak da se Đukanoviću da medijski publicitet na političkoj pozornici u BiH u Sarajevu, s obzirom na njegov atak na imovinu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori'.
Skupština RS-a je 27. februara podržala Dodikovu izjavu o Đukanovićevoj posjeti, a na istoj sjednici poslanici su podržali i Dodikov veto u Predsjedništvu BiH na dozvolu za raspoređivanje pripadnika Agencije za evropsku za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) na teritoriji BiH.
Facebook Forum