Pregovori Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori okončani su 21. jula bez dogovora o promjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Dvodnevni sastanak ekspertskih timova Vlade Crne Gore i SPC završen je neuspjehom jer su predstavnici srpske crkve odbili da registruju mitropoliju SPC u Crnoj Gori.
Zahtjev Vlade za Episkopski savjet SPC, kako su naveli, predstavlja ultimatum i poniženje.
Ponuda Vlade
Kako je nakon propalih pregovora saopštio crnogorski premijer Duško Marković u video poruci javnosti, Vlada Crne Gore je ponudila velike ustupke Srpskoj pravoslavnoj crkvi, od kojih tri značajno mijenjaju aktuelni Zakon o slobodi vjeroispovijesti:
- da se utvrđivanje vlasničkih upisa iz upravnog postupka premjesti u redovni sudski postupak gdje teret dokazivanja vlasništva pada na državu a ne crkvu;
- da Srpska pravoslavna crkva nastavi sa korišćenjem svih crkvenih i manastirskih objekata, imanja i drugih nepokretnosti koje su državno vlasništvo ili se u sudskom postupku utvrdi da su državno, vjersko i kulturno dobro;
- u ponudi je jasno isključena mogućnost da vjerske objekte može korisiti bilo koja vjerska zajednica osim Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Ponuđeno je da ove izmjene budu usvojene već u četvrtak (23. jul) na sjednici Vlade i da budu proslijeđene Parlamentu na izjašnjavanje u hitnoj proceduri do kraja mjeseca.
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković saopštio je da su razgovori pravnih eksperata Vlade i eparhija Srpske pravoslavne crkve okončani bez rezultata uprkos brojnim ustupcima koje je juče i danas napravio Vladin pregovarački tim.
"Ovo bi značilo da svetinje više nijesu napadnute kako to Crkva predstavlja, odnosno da bi izmjenama i dopunama Zakona bile u potpunosti i trajno zaštićene", kazao je Marković u obraćanju javnosti.
Ocjenjujući da je cilj ustupaka prevazilaženje nesuglasica i podjela u pravoslavnom biću Crne Gore i izgradnja povjerenja između Države i Crkve, Vlada sa svoje strane nije postavila bilo kakve uslove, već samo zahtjev za registraciju svih crkava i vjerskih zajednica, pa i Srpske pravoslavne crkve i njenih eparhija, po slovu zakona.
"Registracija, koja je bila obaveza i po ranijem Zakonu i na način kako to uređuju sva civilizovana i demokratska društva. Nažalost, crkva je to odbila", kazao je predsjednik Vlade, konstatujući da je SPC "ostala pri ustaljenoj praksi da funkcioniše izvan pravnog sistema, izvan pravila i procedura".
Ne propustite da pročitate i poslušate:
Odgovor i odbijanje SPC
Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve je saopštio da Vladin zahtjev o registraciji, za Crkvu predstavlja ultimatum Vlade Crne Gore koji je postavljen "uprkos činjenici da kao crkvene ustanove postoje na prostoru Crne Gore punih osam vjekova".
"Episkopski savjet konstatuje da Vlada nije imala iskrene namjere da se kroz dijalog dođe do zajednički prihvatljivog i održivog rješenja, već je poziv za dijalog služio za nove ucjene crkve i aktuelni politički marketing", piše u saopštenju SPC.
Dalje se navodi da su eksperti SPC razmatrali Vladine predloge koji se odnose na crkvenu imovinu i konstatovali da su ti oni obesmišljeni jer se crkvena imovina proglašava za državnu, iako to ona nikada nije bila u istoriji Crne Gore.
„Namjera i cilj Vlade je pokazao i pokazuje višemjesečni progon sveštenstva, monaštva i vjernog naroda počev od učešća na mirnim litijamja, preko neodobravanja privremenih boravaka sveštenstvu i monaštvu do rušenja svetinja. Imajući u vidu složenost situacije u Crnoj Gori, Episkopski savjet smatra da bi prihvatanje našeg prijedloga izmjena i dopuna Zakona predstavljalo puno poštovanje Ustava i pravnog poretka Crne Gore i presudno doprinijelo smirivanju tenzija i napetosti u društvu“, kaže se u saopštenju.
Dijalog je služio za politički marketing i nove ucjene Crkve zaključio je Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Na drugoj strani premijer Marković je pojasnio optužbu da je SPC ostala pri ustaljenoj praksi da funkcioniše izvan pravnog sistema Crne Gore, navodeći primjere:
- neregulisan boravišni status za sveštenstvo i monaštvo dovedeno sa strane;
- neregulisan radni i penzijski status stranog i domaćeg sveštvenstva;
- neplaćanje poreskih obaveza za prihode od crkvenih biznisa i poslova;
- nepoštovanje zakona i drugih propisa Crne Gore, te stavu crkvenih velikodostojnika i starješina da država treba da se registruje kod njih.
"Odbijanje registracije u demokratskom svijetu znači nepriznavanje samog sebe i svog subjektiviteta, neprihvatanje društva i države i nepriznavanje legitimnog društvenog i pravnog poretka", zaključio je Marković.
Kako se došlo dovde?
Otvoreni sukob između državnih institucija i SPC je nastao usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti (27. decembra 2019.) u Skupštini Crne Gore. SPC smatra da će zakon donesen kako bi im vlasti oduzele crkvenu imovinu.
Najsporniji dio Zakona, čije izmjene SPC traži, odnosi se na imovinu vjerskih zajednica. Naime, usvojenim zakonom je propisano "da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina".
Usvajanje Zakona izazvalo je u Crnoj Gori političke tenzije i sukobe između Srpske pravoslavne crkve i državnih institucija, koja se ogledala u višemjesečnim masovnim protestnim litijama vjernika SPC koje je više puta prekidala zdravstvena kriza izazvana širenjem korona virusa.
Prethodna tri mjeseca nije bilo dijaloga između Vlade Crne Gore i SPC u Crnoj Gori, već su na javnoj sceni dominirale oštre međusobne optužbe.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori je u prethodnom periodu, obraćajući se vjernicima, pozivao da se ne glasa za aktuelnu vlast i partije koje su podržale Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
Na drugoj strani, vladajuća Demokratska partija socijalista je optuživala mitropolita Amfilohija i SPC da rade protiv države Crne Gore i da su se politički svrstali uz dio opozicije pred predstojeće parlamentarne izbore (30. avgust).
Razgovori između Vlade i SPC prekinuti 11. marta zbog pandemije COVID-19, nastavljeni su u ponedjeljak, 20. jula nakon sto je SPC prihvatila poziv premijera Duška Markovića od prethodnog dana za nastavak razgovora.
Više sadržaja:
Facebook Forum