Dostupni linkovi

'U aprilu gubici bili veliki, isto će se nastaviti i u maju'


Centrotrans, najveći autobuski prevoznik u BiH potpuno je obustavio saobraćaj

Oko 30.000 radnika u Bosni i Hercegovini je ostalo bez posla nakon što su uvedene krizne mjere u vrijeme pandemije korona virusa, prema podacima Sindikata Bosne i Hercegovine.

Od izbijanja korona virusa, posao u drvnoj industriji u BiH se prepolovio. Nekoliko fabrika koje proizvode palete za tržište zemalja zapadne Evrope, kao što su Italija i Njemačka, ali i one koje se bave proizvodnjom namještaja, suočavaju se sa velikim problemima.

Suvad Ećo, predsjednik Asocijacije drvoprerađivača BiH i vlasnik firme za proizvodnju i prodaju namještaja "Ećo Company", kaže da je posao u martu i aprilu opao za više od 60 posto, naročito proizvodnja koja se bazira na izvozu u zemlje Zapadne Evrope.

"Njemačka, Italija, Luksemburg, Austrija. To su sve zemlje sa kojima smo imali ugovorene poslove i koje zbog pandemije i problema sa isporukom robe nismo uspjeli realizovati. U aprilu su nam gubici bili veliki, s tim što ja očekujem da će se ovaj trend nastaviti i u maju. Ugovorene poslove takođe nismo uspjeli da realizujemo, jer uglavnom sve što smo planirali, u ovom trenutku je ‘na čekanju’", objašnjava Ećo.

Može li se izbjeći recesija?

Ono što je neminovno je recesija što će se, dodaje Ećo, dugoročno odraziti na izvoz koji je 2019. godine u sektoru drvoprerađivačke industrije imao rekordan uspjeh.

"Recesija se već osjeća kod njemačkih potrošača, kupaca i naravno da će se odraziti i na nas. Sa druge strane, mi smo imali sreću zbog ranije ugovorenih poslova, tako da nama proizvodnja nije stala. Poduzeli smo sve zaštitne mjere sa aspekta sigurnosti i svi smo dolazili na posao", kaže Ećo, te dodaje da otkaza neće biti, već da će ovaj mjesec zbog rada u vrijeme pandemije korona virusa, svi radnici dobiti bonus na platu.

Turizam najviše pretrpio

Radnici koji za ovaj mjesec neće primiti bonus su oni koji rade u sektoru turizma. Zbog pandemije korona virusa, turistička sezona u BiH je pred kolapsom. Od polovine marta zatvorene su sve radnje, ugostiteljski objekti i hoteli. Skoro sto posto popunjenog turističkog kapaciteta za ovu sezonu, sada je u potpunosti otkazan.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je do maja mjeseca ostala bez skoro milion rezervisanih noćenja. Iz turističkih zajednica navode da će se prave štete od turizma vidjeti tek za par mjeseci.

"Više od 40 godina dovodim turiste i vjerujte nikada u istoriji mog posla se ovo njije dogodilo. Turističke radnike sve ovo nije moglo da snađe u nezgodnije vrijeme. Nama već u aprilu kreće sezona i mi sad u ovom periodu punimo budžet. Ko će nama pomoći, kad nam je gubitak već sada veći od 90 posto?”, pita Mili Bijavica, direktor agencije Fortuna tours iz Mostara.

Isto pitanje postavlja i Safudin Čengić, direktor Centrotransa iz Sarajeva.

Pomoć Centrotransu, ali i ostalim privrednicima od države još uvijek nije stigla
Pomoć Centrotransu, ali i ostalim privrednicima od države još uvijek nije stigla

Saobraćaj potpuno zaustavljen

Firma na čijem je čelu, kao i svi drugi prevoznici u BiH, zbog pandemije korona virusa zaustavila je sva gradska, međugradska i međunarodna putovanja. Najveći autobuski prevoznik u BiH potpuno je obustavio saobraćaj.

"Trenutno nema naznaka kad bi moglo doći do uspostave linija na kojima smo saobraćali. Obzirom da su naše aktivnosti u potpunosti obustavljene svakako da navedena situacija utiče negativno na poslovanje Centrotransa. Iako trenutno radimo na planu oporavka, jasno je da neće biti moguće opstati bez konkretne pomoći države”, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centrotransa Safudin Čengić.

Pomoć Centrotransu, ali i ostalim privrednicima od države još uvijek nije stigla.

Da li mjere stižu na vrijeme?

Parlament Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica ili "korona zakon”, ali dosadašnjim pristupom vlasti, mnogi privrednici nisu zadovoljni.

"Nismo zadovoljni brzinom donošenja odluka. Predugo se čeka na konkretne zaključke, a privrednicima je potrebno rješenje problema juče, a ne sutra”, upozorava Safudin Čengić iz Centrotransa, te dodaje da se od Vlade očekuju konkretni i značajni poticaji i za očuvanje svih radnih mjesta.

"Nikakve mjere mi ne vidimo, to je zakašnjela reakcija. Ono što nas privrednike brine je ta neizvjesnost i neodlučnost vlasti da uradi bilo šta. Evo, u Sloveniji je usvojen drugi set mjera ekonomske pomoći, a mi nismo ni na početku prvog”, ističe Suvad Ećo, predsjednik Asocijacije drvoprerađivača BiH i vlasnik firme Eco Company.

Upozorava da je osim problema uvoza i izvoza, veliki problem broj otkaza u BiH, za koje misli da će se narednih mjeseci nastaviti.

Izvoz bosansko hercegovačkih firmi u prva tri mjeseca 2020. godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, manji je za oko 150 miliona KM (oko 75 miliona eura), u odnosu na isti period prošle godine. Dok su januar i februar bili u sličnim vrijednostima kao u 2019. godini, pad je uslijedio u martu, kada je pandemija korona virusa zahvatila skoro cijelu planetu.

I u slučaju uvoza drastičan pad se dogodio u martu.

Kada očekivati oporavak?

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i analitičar Željko Šain smatra da će se stopa pada produžiti i u drugom kvartalu, dok će se na početak oporavka čekati najmanje do polovine 2020. godine.

"Evidentno je da će se ekonomska strana mnogo više odraziti na zdravlje ljudi, nego što je to bila pandemija. Ekonomski oporavak će biti dug, ne samo u BiH, već i u cijelom svijetu", kaže profesor Šain i dodaje da će posljedice po svjetsku ekonomiju biti veće nego u vrijeme recesije 2007. odnosno 2012. godine.

"Tih godina je bila kriza na jednom dijelu planete, a sada je kriza zahvatila čitav svijet. I one bogate, ali i one siromašne. To je ono što do sada nismo imali i to će sigurno situaciju učiniti težom. Potreban je dobar i ozbiljan plan, koji će vjerovatno dosta toga u dosadašnjoj ekonomiji promijeniti", navodi Šain.

Kada je u pitanju BiH smatra da će najveći problem biti opstanak radnih mjesta, jer će sigurno doći i do smanjenja državne administracije.

"Naša jedina šansa je da isključivo naučimo da kupujemo domaće, da to više ne bude parola, nego da zaista imamo takvu kulturu potrošača. Moramo da naučimo i da tražimo fiskalni račun pri svakoj kupovini, ali i da redovno plaćamo poreze. Ako bi samo ovo usvojili, tvrdim vam da bi naši budžeti za više od sto posto imali veće prihode, a samim tim bi i nezaposlenost bila manja", zaključuje Šain.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata, najugroženiji su uslužni poslovi, a posebno su stradali ugostiteljstvo, trgovina, ali i prerađivačka industrija. Na udaru su se uglavnom našli radnici malih i srednjih preduzeća.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG