Maja Nikolić

Čekaonica za migrante

Tuzla je jedna od stanica gdje svakodnevno dolazi više od stotinu migranata. Svi su u teškom psihofizičkom stanju, ali ne odustaju od želje da se domognu zemalja EU. Iz Vlade Tuzlanskog kantona su prije nekoliko mjeseci obećali da će obezbijediti privremeni prihvatni centar, ali se to nije desilo.

Frizeri iz Brčkog u Tuzli volonterski šišaju migrante

Pet frizera iz Brčkog su došli u Tuzlu kako bi šišali migrante, njih stotinjak koji već danima borave u tom gradu. Brčaci taj posao obavljaju dobrovoljno, jer ni jedan frizer iz Tuzle nije pokazao zainteresovanost da šiša izbjeglice i migrante koji prolaze kroz taj grad.

Fotogalerija: Kolodvor Tuzla, red vožnje nepoznat

Oko stotinu migranata iz Alžira, Maroka, Irana, Afganistana, Sirije i drugih bliskoistočnih zemalja, u prolasku kroz Bosnu i Hercegovinu, zadržava se i u Tuzli.

Ministarstvo odbrane Srbije i promocija negiranja zločina u Tuzli

Zašto je u prostorijama Ministarstva odbrane u Beogradu organizovana promocija knjige koja negira istinu o zločinu u Tuzli?

Špijunaža u online prostoru

Život u 21. stoljeću nezamisliv je bez pametnih telefona. Sve se, međutim, češće govori o tome kako nas neko, ko nema dobre namjere, može putem tih uređaja i špijunirati.

Samir Mehanović: Fašizam nas tjera iz BiH

Želja reditelja Samira Mehanovića je da nakon filma o srebreničkoj tragediji, kroz film ispriča priču o Prijedoru i bijelim trakama.

Gdje god odeš, manjina si

U Bosni i Hercegovini se još uvijek govori o procesu povratka ljudi koji su protjerani sa svojih ognjišta u posljednjem ratu. Za pravo povratka mnogi od njih se još uvijek bore, a drugi žive sami u napuštenim selima bez ičije pomoći.

Obrok dnevno migrantima u Tuzli

U Tuzlu svakodnevno stiže stotine izbjeglica i migranata. U ovom gradu nema organizovanog prihvatnog centra, tako da su ovi ljudi, nakon registracije u Uredu za strance, prepušteni sami sebi. Jedini obrok, na autobuskoj stanici obezbijedili su im tuzlanski volonteri.

Migranti u Tuzli, na putu za Bihać

Alić: Erdoan je u autokratsku politiku uvukao BiH

U otvorenom pismu ugledni bosanskohercegovački intelektualci, aktivisti i univerzitetski profesorinavode zašto su protiv izručenja i upozoravaju da se te ljude uhićuje samo zato jer su Erdoanovi neistomišljenici.

Salihović: Migrantima je potrebno da ih vidimo kao ljude

Nije tim ljudima isključivo potrebno da ih nahranite, da ih napojite i da im date da spavaju u toplom. Puno potrebnije je da ih prepoznate kao ljude, da ih pogledate oči - kaže Munever Salihović, tuzlanski umjetnik i fotograf.

Dječija javna kuhinja hrani odrasle

U jedinoj dječijoj javnoj kuhinji u Evropi obroke dijele svim uzrastima, uprkos tome što obećani novac iz budžeta opštine još nisu dobili.

Smiraj za još 33 žrtve genocida u Srebrenici

U Memorijalnom centru Potočari klanjana je dženaza i obavljen ukop 33 žrtve genocida koji je nad Bošnjacima počinjen 1995. godine u "zaštićenoj zoni UN-a" Srebrenici. Uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi i brojnih zvaničnika, 24. godine nakon ubistva ove nevine žrtve pronašle su konačni smiraj.

Porodice žrtava: Nismo se sa njima ni oprostili

U Srebrenici će danas biti ukopane 33 žrtve srebreničkog genocida iz 1995.godine. Najmlađa žrtva imala je tek 16 godina.

Nije imao ko da nam dođe

Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla u ratu je bio jedino utočište i spas za djecu bez roditelja koja su dolazila kao izbjeglice iz Podrinja. Danas, 24 godine kasnije, neki od njih kažu kako su u to ratno vrijeme od odgajatelja naučili kako da vole i da prepoznaju dobro u ljudima.

Fatimina dva rata

Doktorica Fatima Klempić ispratila je svoju djecu na Marš mira. Doktorica Fatima i njen suprug Smail prolazili su 1995. godine kroz marš smrti dok su bježali iz Srebrenice. Tada je kao mlada liječnica pomagala ranjenicima i komšijama.

Hiljade ljudi na Maršu mira ka Srebrenici

Oko 6.000 ljudi krenulo je u ponedjeljak iz Nerzuka, kraj Sapne, prema Srebrenici Maršom mira, putem kojim su u julu 1995. hiljade Srebreničana pokušale pronaći spas od genocida.

Vrtić i učitelji umjesto teta

Kada pomislite na vrtić vjerovatno zamišljate tete koje brinu o djeci. One se pamte za cijeli život. No u ovom poslu su rijetki muškarci, a mi vam donosimo priču o dvojici učitelja u Tuzli.

Priče o odlasku: Idemo iz BiH u sigurniji sistem

Ključni razlog za odlazak mladih iz BiH politička nesigurnost u zemlji, ali i potpuni poremećaj sustava vrijednosti.

Mirisna bašta različitosti

Tuzla je u posljednjih 30 godina uspjela sačuvati svoj multietnički karakter. Tome su doprinijeli i sami građani, ali i zaslužni pojedinci koji su se ponekad morali izboriti vlastitim autoritetima za dobrobit svih. Slijedi priča o fratru i hodži, legendama ovog grada.