Dostupni linkovi

Potrošačka korpa skoro dvije prosječne plate


Supermarket u Sarajevu, fotoarhiv

Tridesetosmogodišnji Banjalučanin Mirko radi kao konobar u lokalnom kafiću u Banjaluci. Njegova mjesečna primanja su 425 eura. Od tog iznosa živi njegova tročlana porodica.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za oktobar 2019. godine iznosila je 1.978,91 KM (989 eura).

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu, prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske u tom bosanskohercegovačkom entitetu je 956 eura.

Ima li boljitka?

"Ne znam šta bih vam rekao. Ekstremno je teško preživjeti, pogotovo kad čovjek ima porodicu. Stanje je svakim danom sve teže i teže, jer vidimo da cijene idu gore, onako kao što bi se reklo, mic po mic, po fening ili više, ali u suštini cijene pogotovo prehrambenih proizvoda strašno rastu, ali i cijena goriva je u ravnini sa cijenama na Zapadu gdje su primanja puno veća", kaže Mirko u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U posljednjih dvadeset godina u Bosni i Hercegovini, život je postao, kaže Mirko, borba za preživljavanje.

"Čovjek mora da se snalazi na više načina i na više strana, pa tako reći pored jednog posla mora da radi još jedan. Ovako još kad se pojavi nešto sa strane, opet mora ići raditi, samo da bi preživio. Mi ne živimo, takoreći, mi preživljavamo", smatra ovaj banjalučki konobar.

Potrebe djeteta su na prvom mjestu, priča Mirko za RSE, onda plaćanje računa za komunalne usluge, a onda tek kupovina hrane. Zbog teške ekonomske situacije, Mirko sa porodicom razmišlja da ode iz Bosne i Hercegovine.

"Ne vidi se nikakav boljitak ni napredak. Vidi se kod elite u vlasti, ali ne kod naroda. Neko čak kaže: 'Bolje smo živjeli u ratu'. Ovo nama nisu plate, ovo samo socijalna pomoć i plate i penzije, samo se zavaravamo da je to plata. Od plate se živi, a ne preživljava", ističe on.

Rastu i plate i cijene

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine prosječna neto plata u zemlji, zaključno sa oktobrom 2019. godine iznosila je 932 marke (466 eura).

"To znači da je u odnosu na prethodnu godinu, 2018. godine, plata nominalno viša za 4,2 posto", kaže Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH za RSE.

No, u odnosu na 2018. godinu rasle su i cijene proizvoda, ali i usluga u Bosni i Hercegovini, napominje Adembegović.

"U oktobru 2019. godine zabilježen je rast nivoa cijena proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini. Taj rast je u odnosu na oktobar prethodne godine (2018) iznosio 0,1 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napitci, zatim alkoholna pića i duhan, stanovanje i režijski troškovi, zdravstvo, rekreacija, kultura, obrazovanje i ostala dobra i usluge", navodi za RSE Adembegović.

Mirsada Adembegović je ukazala i na cijene koje su i niže u odnosu na ranije godine.

"Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća i to za 10, 8 posto, zatim namještaja, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće i ono što je interesantno, čak je zabilježen i prosječan pad cijena prevoza. Inače je cijena prevoza uvijek bila u porastu", kaže Adembegović.

Sa druge strane sindikalna potrošačka korpa, koju je za novembar izračunao Savez sindikata Republike Srpske, za četvoročlanu porodicu iznosila je 1912 KM (956 eura).

Najviše se troši na hranu

Prema ovim podacima domaćinstva najviše troše na prehranu, te stanovanje i režije, skoro 70 posto vrijednosti potrošačke korpe.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, kaže za RSE da ovi podaci pokazuju da od 22 radna dana, prosječan radnik 17 dana radi samo da bi platio hranu, za koju u prosjeku mjesečno treba 700 maraka (350 eura). Ako na to dodamo i ostale troškove života onda je sve jasno o kakvom životnom standardu građana se radi, ističe ona.

"Znači imamo penzionere koji nisu ni na nekom minimalnom primanju od 450 maraka (225 eura), a sa druge strane imamo i veliki broj građana da rade za minimalac, a svjedoci smo da se tek sad sindikati bore da minimalna plata bude 500 maraka (250 eura), što je opet jako malo novca da bi se uz sva poskupljenja preživio mjesec", ističe Marić.

Osnovne namirnice
Osnovne namirnice

Penzije samo za najnužnije

Penzionerka iz Tuzle Slobodanka Nikolić kaže za RSE da ona kupuje samo osnovne potrepštine, jer ima penziju 300 KM (150 eura).

"Svi mi nekako gledamo da uštedimo. Nemaš da se rasipaš, da bi uzeo da pojedeš ono što ti hoćeš, nego ono sa čime raspolažeš, to i kupuješ", priča Slobodanka.

Godine 2009. prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosila je 790 KM (395 eura), podaci su Agencije za statistiku BiH koji se nalaze na njihovoj web stranici. To znači da je u proteklom periodu prosječna plata porasla za 142 marke (71 euro), odnosno 14 maraka (sedam eura) godišnje.

Koliko 'košta' život u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:42 0:00

Sa druge strane, sindikalna potrošačka korpa prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, kako se navodi na a njihovoj web stranici,2009. godine iznosila je 1617 KM (808 eura) i bila je manja za 295 maraka (147,5 eura) nego danas, što opet pokazuje da su troškovi života rasli skoro 30 maraka (15 eura) godišnje.

Sindikati u potrošačku korpu računaju troškove stanovanja i komunalnih usluga, ishrane, tekućeg održavanja domaćinstva, odjeće i obuće, higijene i njege zdravlja, prevoza te obrazovanja i kulture.

Da li je ranije bilo bolje?

Da rast troškova života nije pratio i rast plata smatraju i anketirani građani Banjaluke, koji kažu da su prije 10 godina živjeli bolje nego danas.

Banjalučani o troškovima života
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:26 0:00

Kada bi se u troškove života uračunalo i ono što ne ulazi u sindikalnu potrošačku korpu, raskorak između primanja i mjesečnih troškova bi bio još veći, smatra Rade Šegrt, urednik portala Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT.

"Naprimjer, tu bi bilo vrlo interesantno vidjeti koliko su poskupile režije, koliko je poskupilo gorivo, cigarete i neke druge akcizne robe na šta građani de facto troše mnogo veće količine novca nego na hranu", ističe Šegrt.

Zašto troškovi života rastu brže od plata

Ekonomista Željko Šajin također konstatuje da troškovi života rastu brže nego zarade. Razlog za ovakvo stanje on vidi u tome da svake godine raste broj budžetskih korisnika i onih koji zavise od budžeta, što uslovljava i veći rast fiskalnih izdataka po raznim osnovama, a da to ne prati porast produktivnosti rada.

"Zahvaljujući tim porezima i doprinosima koji su rasli u proteklih desetak godina, jednostavno nismo mogli nadomjestiti to niti produktivnošću rada niti novom dodatnom vrijednošću. Imamo malo proizvoda i usluga koji daju takvu mogućnost da se isplaćuju veće plate, a zbog velike administrativne potrebe i raznih budžeta na svim nivoima imamo stalno povećanje poreza i doprinosa i to je ono što je najznačajnije uticalo da plate sporije rastu u odnosu na potrošačku korpu", smatra Šajin.

Na Ekonomskom forumu održanom u februaru 2019. u Sarajevu je konstatovano kako je Bosna i Hercegovina, imajući u vidu komplikovanu strukturu, preglomaznu administraciju, loš poslovni ambijent i visok stepen korupcije, dosegla ekonomski maksimum, te da može napredovati jedino ukoliko napravi dramatičan preokret i sve resurse usmjeri ka poboljšanju ekonomije.

Vijeće stranih investitora BiH, koje već godinama kroz svoju "Bijelu knjigu" analizira stanje i daje preporuke vlastima kako da unaprijede poslovno okruženje u BiH, je konstatovalo da nije urađena nijedna reforma koja bi rasteretila privredu, te potakla vladavinu prava.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG