Dostupni linkovi

Sve više oboljelih kao posljedica zagađenog zraka


Sve više ljudi sa maskama na ulicama
Sve više ljudi sa maskama na ulicama

Visoka koncentracija otrovnih čestica ugrožava ljudske živote, na što posebno upozoravaju stručnjaci, ugledni liječnici i znanstvenici te nevladin sektor u Bosni i Hercegovini. U Tuzli se sa štetnim PM česticama danima bore građani, a one su i do deset puta više od dozvoljenih. Takođe na protestima traže pravo na zdravu okolinu i čist zrak.

Iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla strahuju da se o Bosni i Hercegovini, koju sve više građana napušta, neće samo govoriti kao zemlji koju je pogodila ekonomska kriza nego kao zemlji koja se napušta zbog zdravstvenih razloga, odnosno nepoštivanja ekološkoh standarda.

"Već dugi niz godina pratim situaciju i mogu tvrditi da i zagađenje zraka prelazi granične vrijednosti. Drago mi je da građani izlaze na proteste a ne samo da kritikuju na svojim facebook profilima. Postoje pozitivni pomaci, ali ono što radi gradska uprava i Vlada Tuzlanskog kantona nije dovoljno. Poduzimaju se određeni koraci ali to nije dovoljno, sudeći prema podacima o broju oboljelih.

Građani traže da se napravi jedan provodiv program mjera kako bi se došlo do smanjena štetnih čestica u zraku. Nije lako riješiti problem koji se nagomilavao godinama. Trebalo bi ozbiljno pristupiti ovom problemu, trebala bi grupa stručnih ljudi napraviti plan, naprimjer za narednih pet godina. Posebno na smanjenju loženja uglja, kako u industriji tako i u domaćinstvima“, ističe Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Zakon o zaštiti zraka u oba entiteta, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, nije usklađen s europskim propisima što praktično i nije moguće u ovom trenutku, jer je velika koncentracija industrijskih postrojenja i termoelektrana koje bi u slučaju prihvaćanja europskih normi morale biti zatvorene.

Nadina Nuhbegović iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, iznosi alarmantne podatke o posljedicama za zdravlje ljudi.

"Zagađen zrak je u 2018. godini u Tuzli uzrokovao 29 posto smrti od moždanih udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba te 23 posto bronhitisa kod djece. Smatram da je poboljšanje kvaliteta zraka preventivna intervencija koja bi dovela do smanjenja smrtnosti od mnogih hroničnih bolesti, kao što su moždani udari, kardiovaskularne i respiratorne bolesti“, ističe doktorica Nuhbegović.

Prosvjed zbog zagađenja zraka u Tuzli
Prosvjed zbog zagađenja zraka u Tuzli

Ne izlaziti vani

Ovih dana se u Tuzli izdaju stroge preporuke građanima da ne izlaze vani, posebice djeca i kronični bolesnici.

"Svjetska zdravstvena organizacija je 2012. godine izjavila da je Bosna i Hercegovina najprometaičnija po pitanju aerozagađenja, iako su prosječne koncentracije lebdećih čestica tada bile 55 mikrograma po metru kubnom, a normalno je da su 50. Već tada je rečeno da u BiH umire 131 čovjek na stotinu hiljada stanovnika. Situacija danas je još teža, nama se dobro ne piše. Imamo hospitalne incidence i svaki dan primamo malu djecu sa teškim bronhitisom“, kaže doktorica Nurka Pranjić iz Medicine rada Doma zdravlja Tuzla.

Jedan od najvećih problema s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, a vezano za zaštitu okoliša je činjenica da nije uspostavljena Agencija za zaštitu okoliša i Ministarstvo za zaštitu okoliša na državnoj razini. Zbog toga, Europska okolinska agencija ne želi surađivati u punoj mjeri s institucijama koje trenutačno upravljaju zaštitom okoliša, jer su formirane isključivo na entitetskim ili kantonalnim razinama. Posljedica toga je da ogromni novčani iznosi koje ova europska Agencija za zaštitu okoliša, odnosno EU ima, danas za BiH nisu dostupni. Zbog svega toga ispaštaju građani.

Prosvjed zbog zagađenja zraka u Tuzli, 12, januar 2020.
Prosvjed zbog zagađenja zraka u Tuzli, 12, januar 2020.

Život kraj termoelektrane

Admir Hasanović čija obitelj živi u blizini Termoelektrane Tuzla kaže:

"Ovdje se već zna od čega će čovjek umrijeti. Svi su bolesni. Generacije umiru i nestaju. Mnogo mojih bližih rođaka je umrlo od bolesti pluća a evo i otac mi boluje od plućne bolesti. Teško je, zaista teško. Živimo, ali nestajemo“, kaže Hasanović

Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti na Univerzitetu u Tuzli kaže da građani, ukoliko budu složni i ustrajni mogu dovesti do promjene kako bi se izvršila potpuna toplifikacija grada, za što Tuzla ima kapacitete budući da je u ovom gradu Termolektrana.

"Mi smo došli do jedne kritične tačke kada je život u ovom gradu postao neizdrživ. Problem je u tome što svakodnevno imamo prekomjerna zagađenja, imamo sve više individualnih ložišta i sve više ljudi koristi ugalj kao energent. Nažalost, dobio sam informaciju da ljudi danas lože sve do čega dođu, čak i smeće. Kao građani moramo napraviti pritisak na sve strukture i na svim nivoima kako bismo ubrzali procese modernizacije termoleketrana, jer su one naša nužnost i nećemo ih moći izbaciti iz upotrebe“, kaže Karadžin za RSE.

Načelnik Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla doktor Suvad Dedić upozorio je da je sve više pacijenata s bolestima respiratornog sistema, a raste i broj oboljelih od karcinoma pluća u tom kantonu, kao posljedica zagađenja zraka.

"Mi smo se popeli sa 214 slučajeva na 280 novootkivenih oboljelih slučajeva raka pluća godišnje, što je jako loše. Zagađenje okoliša je cjelogodišnji problem, ali nažalost mi ga samo sezonski razmatramo i analiziramo. U vrijeme jeseni i zime imamo porast određenih respiratornih oboljenja. Procentualno imamo 5.300 prijema. U odnosu na 2018. broj pacijenata je veći za 150. Također, u odnosu na prošlu godinu imamo porast broja oboljelih", kaže Dedić.

Dodao je da u januaru ove godine, prednjače upale gornjih disajnih puteva kod ljudi i pogoršanje opstruktivne plućne bolesti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG