Je li Srbija bolje razumjela Washington od Kosova?

Washington 2020. godine obilježavali su optimizam i inicijativa, dok Washington 2026. Zapadnom Balkanu posvećuje znatno manje pozornosti.

Američki poznavatelji regije ističu da je sadašnja administracija više usmjerena na konkretne interese i gospodarsku korist te da se Srbija tom pristupu prilagodila uspješnije od Kosova.

Prije šest godina američki predsjednik Donald Trump pokušao je učiniti ono što europska diplomacija nije uspjela: približiti Kosovo i Srbiju kroz gospodarsku suradnju.

Sporazum postignut uz posredovanje njegove administracije potpisan je 4. rujna 2020. godine u Bijeloj kući.

Čitajte:

Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije?

Sadržavao je obveze vezane uz infrastrukturno povezivanje, energetiku, ulaganja i gospodarsku suradnju, ali i pitanja koja su nadilazila okvire odnosa Kosova i Srbije.

Kosovo se, među ostalim, obvezalo uspostaviti diplomatske odnose s Izraelom, nakon čega je otvorilo veleposlanstvo u Jeruzalemu.

Trump je sporazum predstavio kao povijesnu prekretnicu, a gospodarsku normalizaciju kao put prema rješavanju političkih problema između Kosova i Srbije.

"Mislim da će imati odlične odnose. Gospodarstvo može zbližiti ljude i upravo se to ovdje događa. Moji su ljudi obavili izvanredan posao", rekao je Trump tadašnjem kosovskom premijeru Avdullahu Hotiju i srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Bijela kuća: Potpisan sporazum Srbija - Kosovo

Ipak, gospodarstvo nije približilo dvije zemlje.

Odnose Kosova i Srbije obilježile su uzastopne krize, osobito na sjeveru Kosova, koje su kulminirale oružanim napadom skupine Srba u Banjskoj 2023. godine.

Ni novi sporazumi nisu promijenili taj smjer.

Uz posredovanje Europske unije, Kosovo i Srbija su 2023. postigli Sporazum o putu prema normalizaciji i aneks koji je definirao korake za njegovu provedbu, no realizacija je ostala blokirana.

Sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kosovskog premijera Albina Kurtija te predstavnika EU-a Miroslava Lajčaka i Josepa Borrella u Ohridu, 18. ožujka 2023.

Dijalog je izgubio zamah, a sastanci na visokoj razini su prekinuti.

Promijenila se i uloga koju je Washington odlučio igrati.

Samo nekoliko mjeseci nakon Washingtonskog sporazuma, Trump je napustio Bijelu kuću, a predsjednik je postao Joe Biden.

Njegova administracija vodila je usklađeniji pristup s europskim saveznicima i prepustila Europskoj uniji veću ulogu u nastojanjima da normalizira odnose Kosova i Srbije.

Prema Richardu Kraemeru, predsjedniku Američko-europskog saveza, to je bio pogrešan pristup.

Kaže da je Bidenova želja da Europa preuzme više odgovornosti bila razumljiva, ali da nije donijela rezultate.

Richard Kraemer: Biden je nastojao poboljšati odnose s europskim saveznicima, ali prepuštanje tog pitanja Europi očito nije funkcioniralo

"Bio sam impresioniran činjenicom da je Trumpova administracija tijekom svojega prvog mandata preuzela inicijativu i izravno se angažirala, zaobilazeći Europsku uniju, koja unatoč dobrim namjerama nije uspjela postići željene rezultate u rješavanju sukoba. Razumijem da je predsjednik Biden želio poboljšati odnose s europskim saveznicima nakon često oštrog pristupa Trumpove administracije. No, ponovno prepuštanje tog pitanja Europi očito nije funkcioniralo", rekao je Kraemer za Radio Slobodna Europa.

Tijekom Bidenova mandata došlo je do zatezanja odnosa između Kosova i Sjedinjenih Država.

Razlog su bili potezi vlade Albina Kurtija na sjeveru Kosova, koje je Washington ocijenio nekoordiniranima i potencijalno štetnima za srpsku zajednicu.

Po prvi put Sjedinjene Države otvoreno su upozorile na moguće posljedice za odnose s Kosovom.

Čitajte:

'Sve je moglo biti drugačije': Koja je cena paralelizma na Kosovu?

U odgovoru Radiju Slobodna Europa, šest godina nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, američki State Department priopćio je da je sporazum bio povijesni korak prema normalizaciji odnosa Kosova i Srbije te jačanju mira i stabilnosti u regiji.

"Ponavljamo da normalizacija između Srbije i Kosova ostaje ključna za očuvanje regionalnog mira i stabilnosti", rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Kosovski premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nisu se sastali u okviru dijaloga od rujna 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj.

Kurti tvrdi da se razgovori ne mogu nastaviti dok ne budu izručeni osumnjičeni za napad, za čije planiranje optužuje Srbiju.

Čitajte:

'Voz je otišao': Da li Kosovo i dalje ima put ka EU?

Europska unija nije odgovorila na pitanja Radija Slobodna Europa o budućnosti dijaloga, no šefica europske diplomacije Kaja Kallas ranije je izjavila da radi na organizaciji sastanka na visokoj razini.

"Odvojeno radim s oba lidera kako bismo mogli napredovati u provedbi sporazuma koji su već na snazi", rekla je Kallas.

Danas je, međutim, situacija potpuno drukčija.

Kosovo je više od godinu i pol dana u političkoj krizi, dok se Srbija suočava s vlastitim unutarnjim problemima.

Bruxelles je usredotočen na rat u Ukrajini i europsku sigurnost, dok Washington ima niz drugih kriza i prioriteta.

"Došli smo do 2026. godine s američkom administracijom opterećenom brojnim krizama i širokim programom koji je željela provesti još u prvoj godini mandata. Sada smo u drugoj godini, dio tih pitanja je zastao, a jugoistočna Europa više nije prioritet", kaže Kraemer.

David Kanin, profesor europskih studija na Sveučilištu Johns Hopkins, smatra da je Kosovo dugo djelovalo pod pretpostavkom da će Washington "uvijek biti tu".

Prema njegovim riječima, zemlja danas nema jasan strateški smjer, zahvaćena je dubokom političkom krizom i nema dugoročan plan.

David Kanin: Srbi su bili mnogo uspješniji od Kosovara u upravljanju odnosima s Washingtonom

"Srbi su bili mnogo uspješniji od Kosovara u upravljanju odnosima s Washingtonom, posebno otkako je Kurti došao na vlast. U osnovi se slažem s njim kada je riječ o dijalogu s Europljanima, ali Kurti se ne slaže gotovo ni s kim. Ljudi ga ne vole, a Vučić je to uspio iskoristiti", rekao je Kanin za RSE.

Prema njegovim riječima, Kosovo je pogriješilo odbijajući projekte povezane s američkim ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

Smatra da Priština, za razliku od Beograda, nije ispravno procijenila politički značaj koji bi takav projekt mogao imati za odnose sa SAD-om.

"Srbija, Sjeverna Makedonija i druge zemlje sklopile su sporazume o opskrbi američkim plinom. Kosovo je pogriješilo po tom pitanju", kaže Kanin.

Kraemer se slaže da je Srbija bila znatno uspješnija od Kosova u izgradnji utjecaja u Washingtonu, posebno kroz lobiranje i veze s ljudima bliskima Trumpu.

Kao primjer navodi uklanjanje bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegove obitelji s američkog popisa sankcioniranih osoba 2025. godine.

Srbija je u srpnju pokrenula i Strateški dijalog sa Sjedinjenim Državama, dok je isti proces s Kosovom već godinu dana zamrznut.

Washington je njegov nastavak uvjetovao ispunjavanjem određenih obveza, uključujući one prema srpskoj manjini.

Šta SAD očekuju pre nego što pokrenu Strateški dijalog sa Kosovom?

Kraemer smatra da Kosovo u transakcijskoj logici američke administracije nema mnogo gospodarskih ni strateških aduta.

Ipak, vjeruje da to može nadoknaditi izlaskom iz političke krize, dokazivanjem da je ozbiljan i pouzdan partner te donošenjem teških odluka u dijalogu, uključujući osnivanje Zajednice općina sa srpskom većinom.

"Morate pokazati da ste ozbiljni i spremni sjesti za stol, pregovarati i razgovarati i o pitanjima koja možda nisu popularna, ali se moraju riješiti. Potrebno je usmjereno vodstvo koje zna kojim putem Kosovo treba ići. Politički sukobi ne donose ništa dobro građanima", kaže Kraemer.

Kanin smatra da je ovakav status quo opasan, iako trenutačno djeluje mirno.

"Nema neposredne prijetnje ni hitne krize. Ali, kada bi se iznenada dogodilo nešto poput nove Banjske ili čak ozbiljnijeg incidenta, svi bi bili zatečeni. Odnosi Kosova i SAD-a trenutačno su gurnuti u drugi plan u Washingtonu i nisam siguran što Kurti namjerava učiniti s njima", kaže on.

Čitajte:

Američka administracija produžila vanredno stanje za Zapadni Balkan

Od povratka u Bijelu kuću u siječnju 2025. godine Trump je više puta tvrdio da je spriječio rat između Kosova i Srbije.

Govorio je da se Srbija pripremala za "veliki rat", ali da ga je on zaustavio trgovinskim pritiskom.

Bijela kuća danas Kosovo i Srbiju ubraja među sukobe za koje Trump tvrdi da ih je okončao.

U prosincu 2025. godine potpisao je i zakon kojim se potvrđuje američka politika prema Kosovu i Srbiji.

Zakon podržava konačni sporazum temeljen na međusobnom priznanju i traži napredak u provedbi sporazuma iz 2023. godine, povezujući ga i s jačanjem odnosa SAD-a s objema zemljama.

Na terenu taj cilj djeluje dalje nego ikad.

Kanin smatra da bi stranci trebali prestati tvrditi da mogu riješiti problem te prepustiti Kosovu i Srbiji odgovornost za pronalaženje rješenja.

No, čekanje nosi vlastite rizike.

Uz Washington zaokupljen drugim pitanjima i Beograd koji bi se mogao osjećati ohrabrenijim, Kraemer upozorava da bi Srbija mogla biti u iskušenju promijeniti stanje na sjeveru Kosova mimo pravnih i političkih procesa.

Ipak, u jednom se slažu oba sugovornika: Washingtonski sporazum, koji je prije šest godina proglašen povijesnim, danas je gotovo u potpunosti nestao iz političke stvarnosti.