Iz State departmenta navode za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako strateški dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije "odražava novo doba odnosa dvije zemlje".
Ističe se i kako je "to znak predanosti obje zemlje proširenju i produbljivanju našeg partnerstva".
"Kroz dijalog, Sjedinjene Države i Srbija radiće na zajedničkim ciljevima, uključujući regionalni mir i stabilnost, proširene poslovne i obrazovne veze, te izgradnju prosperitetnije budućnosti", ističe se u odgovoru iz State departmenta za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaje se i kako je američki državni sekretar Marco Rubio najavio 6. augusta prošle godine da će Sjedinjene Države održati prvi strateški dijalog između SAD-a i Srbije.
Šta je rekao Đurić?
Kako je prethodno najavio ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić, strateški dijalog bi trebao biti održan 17. jula.
"Ovo što se dešava u petak je zaista diplomatska, a i, rekao bih, politička istorija u odnosima Srbije i SAD", naglasio je Đurić za RTS, 14. jula.
Rekao je i da će ova odluka "osnažiti" ekonomsku situaciju i međuanarodni položaj Srbije.
Takođe je naglasio da Srbiju to dovodi u "u krug zemalja sa kojima SAD imaju najviši nivo institucionalne saradnje".
RTS je prenio da je Đurić kazao da je to važno i zbog "ključnih državnih i nacionalnih pitanja, prije svega Kosova i Metohije, Republike Srpske, kao i očuvanja unutrašnje stabilnosti Srbije".
"Važno nam je i zbog Kosova, gde se oslanjamo na zaštitu našeg naroda, za Republiku Srpsku, gde smo prošle godine imali ozbiljno razumevanje administracije predsednika Trampa za rešavanje problema u Bosni i Hercegovini", rekao je.
Šta je prethodilo odluci SAD?
"Strateški dijalog", koji SAD vode sa desetinama država svijeta kako bi produbile saradnju, obuhvata niz oblasti – od ekonomije, preko sigurnosti, do vanjske politike.
O mogućem otpočinjanju strateškog dijaloga sa Srbijom govorilo se u augustu 2025. godine, ali do njega tada nije došlo.
Tada je opisano da bi dijalog trebalo da donese "novu eru" u odnosima – oživi političke veze, proširi poslovnu i odbrambenu saradnju, kao i saradnju na polju energetike i komunikacionih tehnologija.
Srbija od septembra 2024. sa SAD ima potpisan prvi strateški sporazum u oblasti energetike.
Zatim je u januaru ove godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je SAD dala Srbiji dva "formalna zahteva" kako bi se otpočeo strateški dijalog - jedan politički i drugi vezan za energetiku. Međutim, nije precizirao detalje u vezi sa tim zahtjevima.
Vašington kao jedan od ključnih interesa na Zapadnom Balkanu vidi suzbijanje kineskog i ruskog uticaja.
Smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije našlo se među ciljevima američkog Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane, usvojenog polovinom decembra.
U istom Zakonu se kao cilj navodi i smanjenje kineskog uticaja u ovoj regiji.
Takođe, SAD kao cilj vide i momentalni napredak u dijalogu Srbije i Kosova.
SAD, kako je navedeno, treba da podržavaju postizanje konačnog sporazuma Srbije i Kosova, koji će biti zasnovan na uzajamnom priznanju.
Još jedna od tema koja je obilježila odnose SAD i Srbije u posljednjih godinu i po dana jesu sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog većinskog ruskog udjela u vlasništvu.
Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
Više od godinu dana sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, licenca Američke Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) periodično se obnavlja.
Posljednji put je OFAC produžio licencu na još 30 dana 30. juna.
Pregovori o prodaji ruskog udela u jedinoj naftnoj rafineriji u Srbiji i dalje su u toku.
Ruski vlasnici imaju 56,15 odsto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu.
Mađarski MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije.