Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Aktuelno
- Novi snimci svjedoče o brutalnosti iranskih snaga sigurnosti
- Stotine hiljada ljudi bez struje u Ukrajini posle novog ruskog napada
- Takozvana Islamska država tvrdi da su kineski državljani bili meta smrtonosne eksplozije u Kabulu
- U Severnoj Makedoniji 350.000 evra pronađeno u zidu, sudija pod istragom
CCTV snimak sigurnosnih snaga u Teheranu od 8. januara 2026.
Balkan na RSE
Kakva je sudbina bh. državljanina koji je kao ruski plaćenik zarobljen u Ukrajini? - Državljanin BiH Selver Hrustić zarobljen je u Ukrajini nakon što je, prema vlastitom svjedočenju, ratovao za rusku vojsku, dok njegovo ime nije bilo poznato Tužilaštvu BiH. Ovaj slučaj otvara pitanje pravnog statusa i odgovornosti bh. državljana koji se pridružuju stranim oružanim snagama.
Hrustić je ratovao za rusku vojsku od septembra 2025., prije nego je zarobljen u Ukrajini. Sada se ovaj bh. državljanin može naći u pravnom vakuumu između statusa ratnog zarobljenika i stranog plaćenika, što nosi različite posljedice prema međunarodnom i domaćem pravu. Moguće je da bude procesuiran u Ukrajini, manje vjerovatno razmijenjen i vraćen u Rusiju, jer Moskva, uglavnom, ne traži strane borce, a mogao bi biti i vraćen u BiH, gdje je pridruživanje stranim vojskama krivično djelo.
Lažni Instagram profili gase kritičke glasove u Srbiji - Instragram stranice više od dvadeset medija, organizacija i pojedinaca u Srbiji suspendovane su ili ugašene 18. januara nakon što je u kratkom vremenskom periodu došlo do naglog povećanja broja njihovih pratilaca. Kompanija Meta, koja je vlasnik Instagram i Fejsbuk platforme, to tumači kao sumnjive aktivnosti, što za posljedicu ima suspenziju ili trajno gašenje naloga. Analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da je riječ o lažnim pratiocima, a udruženja novinara i civilne organizacije sumnjaju da je u pitanju planirana akcija, s namjerom da ograniči domet medija koji nisu pod kontrolom vlasti.
Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je zašto je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću bio potreban Ćacilend. Sagovornici su bili Rade Veljanovski, dugogodišnji profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, i Dejan Bursać, naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Bilo je riječi o tome kako su nastali kampovi Vučićevih pristalica u najužem centru Beograda, najprije u Pionirskom parku, a zatim ispred Narodne skupštine, da li je to bila Vučićeva ideja ili njegovih marketinških savjetnika, zašto su u Ćacilend dovedeni ljudi sumnjive prošlosti, neki od njih i osuđivani, da li se Vučić bojao prevrata, pa je vjerovao da će ga ti ljudi zaštiti pošto nije imao povjerenja u policiju i vojsku iako su na njihovom čelu ljudi koje je on postavio. Vjeruje li Vučić policiji i vojsci?
Dogovor MOL-a i Gaspromnjefta o NIS-u, ostaje pitanje kako do isplate - Mađarski MOL na putu je preuzimanja većinskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od Rusije. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su MOL i ruski Gaspromnjeft dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS. Međutim, ako američka administracija odobri tu prodaju, ostaje pod znakom pitanja način isplate ruskog udjela. Ruski vlasnici imaju 56,15 odsto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu.
Koridor Vc u BiH: Četvrt vijeka gradnje, izmjena ugovora i istraga - Gradnja Koridora Vc, najvažnije saobraćajnice koju bi Bosnu i Hercegovinu trebala povezati s Evropskom unijom, traje već 25 godina, uz teret kreditnih zaduženja, probijanja rokova, i sve češćih istraga zbog sumnji u kriminal i korupciju.
Milionski 'dar' Vlade RS pred ponavljanje izbora u četiri opštine - Vlada RS 13. januara dodijelila je 24 miliona evra opštinama gdje se 8. februara ponavljaju izbori zbog izbornih nepravilnosti u novembru prošle godine na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Doboj dobija najveći iznos, Bratunac trećinu svog budžeta, Laktaši i Zvornik između petine i četvrtine budžeta. Iz Vlade RS nisu odgovorili po kojim kriterijumima je donijeta odluka o raspodjeli novca, dok opozicija tvrdi da se radi o 'kupovini' glasova, uoči ponovljenih izbora. Centralna izborna komisija BiH je, također, bez odgovora oko dodjele milionskih sredstava.
Na Kosovu ponovno brojanje glasova, manje vremena za formiranje institucija - U trenutku kada je izgledalo da Kosovo ide ka formiranju novih institucija poslije vanrednih parlamentarnih izbora 28. decembra, izborni proces se vratio nekoliko koraka unazad. Otkriće ozbiljnih neslaganja u glasovima kandidata za zastupnike primoralo je Centralnu izbornu komisiju (CIK) da donese odluku o potpunom ponovnom prebrojavanju svih glasova na redovnim biračkim mjestima. Odluka od 19. januara uslijedila je poslije djelimičnog ponovnog prebrojavanja prošle nedelje, tokom kojeg su uočene nepravilnosti i značajne razlike, kao i kontinuirani pozivi političkih stranaka i organizacija civilnog društva za sveobuhvatno ponovno prebrojavanje glasova. Za posmatrače izbornih procesa i političkih dešavanja na Kosovu, ta odluka je neophodna da bi se zaštitio integritet glasanja, ali istovremeno otvara rizik od dugih proceduralnih kašnjenja i moguće institucionalne krize.
Ne postoje jasni podaci o broju ljudi koji žive na ulici u Srbiji, pa tako ni u glavnom gradu. Oni se razlikuju u odnosu na to da li ih iznose gradski čelnici ili nevladine organizacije. Prema podacima koje iznose gradske institucije, na beogradskim ulicama je oko 200 ljudi bez krova nad glavom, dok nevladine organizacije navode da su pomagali više od hiljadu ljudi koji žive na ulici. Više čitajte u tekstu - 'Spavam na železničkoj stanici': Ljudi bez krova na udaru zime u Beogradu
RSE intervju
Alex Vatanka: Khameneijev Iran je 'brod koji tone' i mora praviti kompromise da bi preživio - Iranski vjerski lideri posegnuli su za dosad nezapamćenom brutalnom silom kako bi ugušili višesedmične antirežimske proteste koji su predstavljali najveću prijetnju njihovoj vlasti u posljednjih nekoliko decenija. Iako se čini da je klerikalni establišment preživio najnoviji talas masovnih protesta, mnogi posmatrači tvrde da su mu dani odbrojani.
Američki predsjednik Donald Trump, koji je zaprijetio vojnom akcijom protiv Irana zbog smrtonosnog gušenja protesta, pozvao je na novo rukovodstvo u Islamskoj Republici.
Radio Slobodna Evropa razgovarao je s Alexom Vatankom, direktorom Iranskog programa na Institutu za Bliski istok u Washingtonu, o mogućim potezima SAD-a prema Teheranu i izgledima za promjene u Iranu.
Teheran 19. januara, nakon višesedmičnih, do sada nezabilježenih, antivladinih protesta širom Irana.
Svijet
Iranci žive pod gotovo potpunom virtuelnom blokadom nakon smrtonosnih protesta - Ulice glavnog grada Irana, koje su inače pune ljudi, uglavnom su puste dok snage sigurnosti ponovo uspostavljaju kontrolu nakon gušenja dosad neviđenih protesta protiv klerikalne vlasti u zemlji. Stanovnici Teherana opisuju grad kao mjesto pod ratnim stanjem, sa sigurnosnim snagama raspoređenim na ulicama i građanima koji uglavnom ostaju u svojim domovima. Mnoge prodavnice i restorani zatvaraju se u večernjim satima.
"Osjećaj ratnog stanja noću je u potpunosti prisutan", rekao je muškarac u sedamdesetim godinama koji je 17. januara napustio Iran u razgovoru za Radio Farda Radija Slobodna Evropa.
"Jedan od razloga za to", dodao je, "jeste što oružane snage nasumično zaustavljaju automobile. Provjeravaju cijelo vozilo, kao i mobilne telefone. Traže od ljudi da otključaju svoje telefone." Od kada su vlasti pokrenule krvavi obračun s antivladinim protestima koji su izbili 28. decembra, širom Irana je uvedeno snažno vojno i policijsko prisustvo — kao i prekid interneta i komunikacija.
Bolest oca, povreda sina: Saobraćajna nesreća dodatno zamutila budućnost Čečenije - Izvori navode da je u saobraćajnoj nesreći pri velikoj brzini u Groznom, glavnom gradu Čečenije, povrijeđen Adam Kadirov, 18‑godišnji sin regionalnog lidera Ramzana Kadirova. Vlasti i državni mediji u Čečeniji i Rusiji nisu se oglašavali o incidentu, dok se istovremeno pojavljuju navodi o pokušajima zataškavanja informacija o nesreći. Nesreća je dodatno pojačala neizvjesnost u vezi s budućim rukovodstvom Čečenije, usred višemjesečnog nagađanja o zdravstvenom stanju Ramzana Kadirova i mogućim planovima mogućeg nasljeđivanja vlasti.
Ramzan Kadirov (desno), čelnik ruske regije Čečenije, i njegov sin Adam, u avgustu 2025. godine.
Za kraj poslušajte podkast Glasom mladih - Punoljetstvo bez podrške: Šta čeka mlade koji napuštaju domove bez roditeljskog staranja? Šta čeka mlade koji izlaze iz sistema brige? Ko im pomaže da naprave prve korake ka samostalnom životu? Gdje sistem, najčešće, puca? Osamostaljenje nije lako ni onima koji odlaze iz roditeljskog gnijezda a kamoli mladima koji su odrasli bez njega.
***
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!