U jeku protesta poznatih pod nazivom "Flamingo revolucija" u Albaniji, koji su izbili zbog luksuznog turističkog projekta i prerasli u širi antivladin pokret, spor se proširio i na diplomatski teren, zaoštravajući retoriku između Tirane i Teherana.
S jedne strane, albanski premijer Edi Rama tvrdi da iza dijela narativa koji prati proteste stoji organizovana kampanja dezinformacija povezana s Iranom, koju dovodi u vezu i s ranijim cyber napadima na Albaniju.
Iranske vlasti i njima bliski mediji, s druge strane, predstavljaju Albaniju kao bazu iranske opozicije i dio šire međunarodne kampanje režima u Teheranu.
Ovi sukobi se odvijaju dok hiljade građana već danima protestuju na ulicama Tirane, kao i u nekoliko svjetskih metropola u kojima živi albanska dijaspora, protiv projekta izgradnje luksuznog rizorta.
Ovaj projekat na izolovanom dijelu albanske obale planira Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Protivnici projekta traže njegovo zaustavljanje, tvrdeći da ugrožava zaštićeno područje koje predstavlja stanište flamingosa, sredozemnih medvjedica i morskih kornjača.
Pogled iz drona na zaliv Zvernec u zaštićenom području Vjosa–Narta, gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog kompleksa kompanije povezane sa zetom Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom, u blizini Vlore, Albanija, 31. maja 2026.
Optužbe za 'hibridni rat' i diplomatski sukob
Rama, koji ne odustaje od projekta, tvrdi da se Iran uključio u "hibridni rat" dezinformacija protiv investicije čija bi vrijednost mogla dostići četiri milijarde eura.
"On [Iran] je dio ovoga jer niko drugi nema interes podsticati antisemitski narativ zasnovan na lažnoj, nevjerovatnoj i gnusnoj vijesti", izjavio je Rama za američki list Politico, aludirajući na teorije zavjere da bi projekat mogao uključivati preseljenje Palestinaca iz Gaze na teritoriju Albanije.
Za Iran, koji se nalazi u stalnim tenzijama sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, ove tvrdnje su "smiješne".
Portparol Ministarstva inostranih poslova Esmail Baghaei izjavio je da albanske vlasti izbjegavaju odgovoriti na zahtjeve svojih građana i da pokušavaju zatvoriti ovo pitanje optužujući Teheran.
"Albanski narod je dovoljno oštrouman da ne povjeruje u ove tvrdnje", rekao je Baghaei na pres-konferenciji.
Pogled iz drona na zaliv Zvernec, Albanija, 31. maja 2026.
Rama s mještanima Zverneca: Sudski sporovi oko zemljišta i protesti neće zaustaviti investiciju
Rama je reagovao direktnim političkim odgovorom, ponovo skrećući pažnju na cyber napade na albanske institucije, koje Tirana pripisuje akterima iza kojih stoji Iran.
Prema njegovim riječima, Albanija je u kontinuitetu meta namjerne kampanje dezinformisanja i pokušaja destabilizacije.
Edi Rama: Režim u Iranu ne može zauvijek bježati od stvarnosti
"Vaš režim može hakovati mreže, zatvarati kritičare, cenzurisati glasove, prijetiti protivnicima, vršiti pritisak na susjede i proizvoditi beskonačne izgovore za vlastite neuspjehe. Ali ne može zauvijek bježati od stvarnosti", napisao je Rama na platformi X.
On je naveo da je napetost uglavnom povezana s prisustvom iranskih opozicionara u Albaniji, kojima je ova zemlja pružila utočište od režima u Teheranu.
"Ne opraštate Albaniji što je pružila utočište iranskim muškarcima i ženama koje ste pokušali ućutkati strahom, zatvorom i smrću, samo zato što se usuđuju razmišljati, govoriti ili sanjati drugačije", napisao je Rama.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto je turistički projekat u Zvernecu pokrenuo proteste u Albaniji?
Prisustvo MEK-a i stalne tenzije
Albanija je dom za oko 3.000 članova Organizacije narodnih mudžahedina Irana (MEK), opozicionog pokreta u egzilu koji se bori protiv režima u Teheranu.
Oni su 2013. godine iz humanitarnih razloga i uz podršku Sjedinjenih Američkih Država preseljeni iz Iraka, te od tada žive u kampu u blizini Drača.
Njihovo prisustvo je u nekoliko navrata bilo praćeno tenzijama.
Kamp Manza u Draču, gdje je smješteno oko 3.000 pripadnika iranske opozicije.
U junu 2023. godine, Državna policija je intervenisala u kampu MEK-a zbog sumnji za "provokaciju rata" i "cyber napade", ali je grupa odbacila te optužbe, nazivajući operaciju nepravednom i represivnom.
U isto vrijeme, albanske vlasti su optužile Iran za seriju cyber napada na državne institucije koji traju od 2022. godine. Ovi napadi su u više navrata pogodili digitalne sisteme i javne usluge, što je na kraju dovelo do prekida diplomatskih odnosa između dvije zemlje.
Zbog toga, prema Raminim riječima, posljednja dešavanja nisu nepoznanica za Albaniju. Vlasti, kako je naveo, "poznaju tragove, metode i prijetnje" koje dolaze od ovih napada.
'Albanija ostaje meta pokušaja uticaja'
Stručnjak za međunarodne odnose u Albaniji, Dritan Hoti, procjenjuje da ova debata ne predstavlja nikakvu opasnost po nacionalnu sigurnost Albanije.
Prema njegovim riječima, ona ostaje zagarantovana članstvom u NATO-u i perspektivom integracije u Evropsku uniju.
"Ne vidim opasnost od ugrožavanja nacionalne sigurnosti Albanije", naglašava Hoti za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Međutim, on upozorava na moguće pokušaje uticaja i instrumentalizacije od strane vanjskih aktera, posebno putem dezinformacija.
U tom kontekstu, kaže on, narativ o preseljenju Palestinaca iz Gaze na albansku obalu mogao bi biti dio jedne takve kampanje, za koju bi Iran mogao imati interes.
"Postoji interes za korištenje diverzionih metoda, kao što je širenje vijesti o naseljavanju Palestinaca u Zvernecu [u Albaniji], ali je na demonstrantima da naprave razliku između pokušaja manipulacije i stvarnih ciljeva protesta", navodi Hoti.
Podsjećajući da se Albanija doživljava kao snažan saveznik SAD-a i zemlja s dobrim odnosima s Izraelom, on kaže da je to čini povremenom metom pokušaja uticaja od strane Irana.
Šta je zapravo 'Flamingo revolucija'?
Protesti poznati kao "Flamingo revolucija" dobili su ovo ime zbog velike prisutnosti flamingosa na području gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog rizorta.
Protest protiv gradnje luksuznog turističkog kompleksa, Tirana, 8. juni 2026.
Počeli su 30. aprila nakon što je dio obale u Zvernecu, u blizini Vlore, ograđen i stavljen pod kontrolu privatnog osiguranja.
Ovo područje, koje je imalo status zaštićenog sve do zakonskih izmjena 2024. godine, zajedno s ostrvom Sazan, dio je investicionog projekta koji ima za cilj njegovo pretvaranje u elitnu turističku destinaciju.
Projekat će realizovati Kushnerova investiciona kompanija Affinity Partners u saradnji s drugim investitorima.
Američki predsjednik Donald Trump i njegov zet, Jared Kushner (foto-arhiv)
Iz ove kompanije za RSE je rečeno da poštuju "tekuće javne i institucionalne procese" te da su "spremni krenuti naprijed kako se oni budu odvijali".
Protivnici projekta tvrde da se zemljište daje ili prodaje stranim investitorima bez javne rasprave i bez potpune procjene uticaja na životnu sredinu.
Paralelno s tim, Specijalna struktura za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) provodi istragu o načinu prenosa vlasništva i statusu tog zemljišta.
Pozivi na poštovanje zakona i veću transparentnost
Albanski politolog Ermal Hasimja smatra da se pitanje Zverneca mora rješavati isključivo kroz provođenje zakona i potpunu transparentnost, bez obzira na to što su, kako ističe, zakonske izmjene stvorile prostor za zloupotrebe.
"Ako bude postojala potpuna transparentnost o tome kako je imovina stečena, o investitorima i ekološkim dozvolama, uz poštovanje zakona u svakom koraku, vjerujem da se može naći pravi put. Šta će se desiti na kraju, drugo je pitanje, ali suština ostaje provođenje zakona i potpuna transparentnost", rekao je Hasimja za RSE.
Sličnog je mišljenja i drugi albanski novinar i analitičar Ben Andoni. On smatra da veliki projekti ne smiju ostati u rukama uskog političkog kruga, već moraju biti praćeni transparentnošću i javnim konsultacijama.
Prema njegovim riječima, slučaj Zverneca poslužio je kao "detektor" starih problema, posebno pitanja imovine i načina upravljanja njome, čime je podignuta i svijest javnosti o tom području i planiranim projektima.
"Ovo pitanje je ogolilo ogroman problem u našoj zemlji – problem imovine, koji je postao gotovo 'rak-rana' za razvoj Albanije", rekao je Andoni za RSE.
Protest protiv gradnje luksuznog turističkog kompleksa, Tirana, 8. juni 2026.
S druge strane, albanska vlada negira bilo kakav nedostatak transparentnosti ili kršenje zakona u ovom procesu.
U intervjuu za televizijsku mrežu CNN, Rama je odbacio optužbe protivnika da projekat ima za cilj stvaranje "privatnog ostrva porodice Trump" ili preuzimanje kontrole nad zaštićenim područjima.
"Ne postoji nikakvo 'ostrvo porodice Trump'. Ne postoji ni ideja da porodica američkog predsjednika preuzima kontrolu nad zaštićenim područjima s flamingosima", izjavio je Rama, dok se suočava s rastućim pritiskom i na drugom frontu.
EU izražava zabrinutost zbog projekta u zaštićenoj zoni
Evropska komisija je upozorila ove sedmice da planirani projekat u zaštićenom području može imati ozbiljne ekološke posljedice i ugroziti proces pridruživanja Albanije Evropskoj uniji.
Albanija ostaje zemlja kandidat s perspektivom za članstvo, ali napredak u pregovorima uslovljen je ispunjavanjem evropskih standarda.
Portparol Evropske komisije Guillaume Mercier podsjetio je da u okviru pregovora, posebno za Poglavlje 27 (koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene), Albanija mora u potpunosti uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU.
To, prema njegovim riječima, uključuje primjenu Direktive o pticama i Direktive o staništima, kao i reviziju zakonskih izmjena koje bi mogle biti u suprotnosti s tim standardima.
Rama je minimizirao ove zabrinutosti, navodeći da procjena uticaja na životnu sredinu još nije završena i da će se raditi paralelno s razvojem projekta.
"Evropska komisija nema razloga da sumnja u našu snažnu volju da zaštitimo sve što treba zaštititi kada su u pitanju fauna i priroda", izjavio je albanski premijer za Reuters.
Veliko jato flamingosa u zaštićenom području Vjosa-Narte, Albanija, 10. maja 2026.
Rama, koji je na vlasti od 2013. godine, svoj politički diskurs gradi i na promociji turizma kao jednog od glavnih pokretača ekonomije.
Prema zvaničnim podacima, Albanija – koja ima oko 2,7 miliona stanovnika – posljednjih godina bilježi više od 11 miliona posjetilaca godišnje.
U objavi na svom Instagram profilu prije dva dana, Rama tvrdi da se zaštićena područja često pogrešno shvataju kao prostori koje treba izolovati od ekonomije, navodeći park Camargue u Francuskoj kao primjer suživota biodiverziteta i ekonomskog razvoja.
"Bavite se mnom koliko hoćete, jer vaše uvrede i kletve donose mi samo zdravlje i čvršću volju...", napisao je premijer na ovoj društvenoj mreži.