Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zapadni Balkan u periodu 'priključenje bez priključenja'


Grafit u Beogradu

Odluka Evropske unije da ne otvori pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je velika greška Brisela, ali to ne smije da bude alibi Crnoj Gori i ostalim državama regiona da zastanu ili nazaduju u evropskim integracijama, upozorili su crnogorski zvaničnici.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin smatra da je aktuelni stav Brisela "duboko pogrešan" iz nekoliko razloga.

"Prije svega jer narušava povjerenje između partnera u integracionom procesu koje mora da postoji. Još više je pogrešan zbog toga što posljedica takvog pristupa neće biti više evropskih vrijednosti u regionu. Ako ovaj prostor ne budu ispunjavale evropske vrijednosti, ispunjavaće ga neke druge vrijednosti", ocijenio je ministar pravde.

Pažin je podsjetio do kakvih tendencija to može dovesti:

"Tragičan bilans tih vrijednosti imali smo priliku da vidimo tokom 90 tih godina prošlog vijeka na prostorima bivše Jugoslavije", kazao je Pažin na podgoričkom panelu o ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom.

Ta poglavlja se odnose na vladavinu prava, nastavak reformi u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Sjeverna Makedonija važna i za ostale zemlje

Pred zemljama regiona je period "priključenje bez priključenja", a nijedna država neće moći da se pridruži EU ukoliko taj proces ne budu "gurale" SAD (Sjedinjene Američke Države), ocjenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor Nerzuk Ćurak sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

"Mi smo bukvalno 'in between', odnosno 'u nečemu između', a to znači da nas čeka period koji nazivam strategijom priključenja bez priključenja. Pod tim podrazumijevam višedecenijsko ispunjavanje uslova i unutrašnju transformaciju naših zemalja, sa idejom da u bližem evropskom susjedstvu zemlje više ne proizvode onu količinu konflikata i napetosti koje bi mogle ugroziti samu EU", navodi profesor Ćurak.

Ćurak: Obeshrabrivanjem proevropskih snaga u Sjevernoj Makedoniji, mogle ojačati evroazijske proruske tendencije
Ćurak: Obeshrabrivanjem proevropskih snaga u Sjevernoj Makedoniji, mogle ojačati evroazijske proruske tendencije

Direktorica Balkanskog fonda za demokratiju Gordana Delić upozorava da postoje i drugi "igrači" na tlu Zapadnog Balkana koji nastoje da ostvare svoje interese, a posljednji negativni impulsi iz Brisela u vezi sa politikom proširenja samo im dodatno otvaraju prostor.

I profesor Nerzuk Ćurak ukazuje na mogućnost ozbiljnih geopolitičkih turbulencija, dodajući da bi obeshrabrivanjem proevropskih snaga u Sjevernoj Makedoniji, mogle ojačati evroazijske proruske tendencije.

"Zato je Sjeverna Makedonija važna i za druge zemlje, prije svega za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo, da pokaže da, bez obzira na ovakav udarac, ima u sebi snagu da se i dalje europeizira. Ako je ne bude imala, onda će to ojačati antievropske sile u regionu", očekuje Ćurak.

Direktor Građanske alijanse Boris poručuje da "ovako više ne ide".

"Problem je i u njima (EU), ali to neko treba otvoreno da kaže. Ovakvo ponašanje kakvo je bilo i prema Sjevernoj Makedoniji i prema Albaniji, ali i prema Crnoj Gori (da ne otvori posljednje pregovaračko poglavlje), mislim da nije dobronamjerno", primjećuje Raonić.

Šta škripi u pravosuđu?

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević smatra da Crna Gora ne smije da dozvoli zastoj ili stagnaciju u evropskim integracijama, bez obzira na stav pojedinih članica EU da treba sačekati sa proširenjem. Kaže da je svjestan koliko je sada teško u takvim okolnostima u Crnoj Gori ali i regionu raditi i razmišljati o evropskim integracijama.

"Ali sa druge strane, mi u Crnoj Gori smo tako duboko u ovom procesu i brojke su tu zaista neupitne i mi jednostavno ne možemo da budemo obeshrabreni jer smo do sada otvorili 32 pregovaračka poglavlja, tri poglavlja smo privremeno zatvorili i u očekivanju smo da i posljednje poglavlje bude otvoreno. Mi smo toliko zagazili u pregovarački proces da za nas nema dileme da treba da intenziviramo naše aktivnosti i da se krećemo u tom smjeru", navodi Drljević.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da država donosi zakone koje institucije i državni organi treba da primjenjuju.

"Nijesmo dobili završna mjerila za poglavlja 23 i 24, ali tu nema nikakve misterije. Nikakve enigme nema šta treba da se radi. Ne može Vlada da primjenjuje sve ove zakone, ne može Vlada da primjenjuje pravosudne zakone umjesto pravosuđa. Svako treba da snosi svoj dio odgovornosti", poručuje ministar Pažin.

Pažin je istakao da je povjerenja građana u tužilaštvo na nedopustivo niskom nivou i da treba raditi kako bi se to promijenilo.

I predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović iz opozicionog Demokratskog fronta ukazuje na odgovornost čelnika tužilaštva, ali iz ugla posljednje afere "Kurir", u kojoj odbjegli biznismen Duško Knežević tvrdi da je preko posrednika, sekretara u Državnom tužilaštvu Nenada Vujoševića, podmićivao glavnog tužioca Ivicu Stankovića.

"Došli smo u poziciju da snimljeni razgovor u kojem prvi saradnik i visoki javni funkcioner priznaje da je nosio novac vrhovnom državnom tužiocu, nije dovoljan ni za to da taj tužilac bude ispitan. Niko ga unaprijed ne optužuje da je uzeo novac ali država u kojoj se na osnovu takve informacije ne preduzima ništa, makar ni razgovor sa VDT-om kao građaninom, ne može da uđe u EU", smatra Radunović.

Da nešto "škripi" u pravosuđu ne spore ni oni koji su decenijama u tom sistemu, poput predsjednika Sudskog savjeta Mladena Vukčevića.

"To su sva ova dešavanja u i oko Tužilaštva. O tome se mora razgovarati jer ako se ne izađe iz tog konteksta dešavanja nama kod Brisela nije zagarantovana prelazna ocjena i to ne može nadomjestiti ono što mi nazivamo briselskim novogovorom - umjereni napredak, određeni napredak , ograničeni napredak", poručio je Vukčević.

Da nema mjerljivih rezultata u oblastima koje su sadržane u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 konstatovala je i Evropska komisija u Izvještaju o napretku Crne Gore u 2019. godini.

Crna Gora pristupne pregovore o članstvu u EU vodi duže od sedam godina (zvanično počela 29. juna 2012. godine). U tom periodu uspjela je da otvori 32 od 33 pregovaračka poglavlja, među kojima je i finansijski najzahtjevnije poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG