Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U regiji se krši pravo na pristup informacijama


Ilustrativna fotografija
Nevladine organizacije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore uključene u projekt „Upalite svjetlo!“, koji se bavi povećanjem transparentnosti rada vlasti, predstavile su prve rezultate svog projekta. Evidento je kršenje prava na pristup informacijama u svim zemljama regije, rečeno je na konferenciji za novinare u srijedu u Zagrebu.

U svim zemljama regije krši se pravo na pristup informacijama, zakoni se neadekvatno provode, a tijela javne vlasti vrlo često ne odgovaraju na upite, posebice kada se oni odnose na informacije koje bi mogle ukazati na korupciju, upozorili su predstavnici Transparency International Hrvatske.

Marina Lasić, Foto: Enis Zebić
Transparency International Bosne i Hercegovine i crnogorske Mreže za afirmaciju nevladinog sektora. Voditeljica projekta u Hrvatskoj Marina Lasić upozorila je da niti nakon mjesec dana Transparency International Hrvatske nije od Hrvatskog fonda za privatizaciju dobio odgovor ni na jedno od 67 pitanja iz sfere privatizacije, što je po njenoj ocjeni poražavajuće u usporedbi sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

Aktualno su u Saboru izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama, na čijoj izradi u sudjelovale nevladine udruge GONG i Transparency International Hrvatske.

„Mi smo predloćili da u novi zakon bude ugrađena institucija povjerenika za informiranje kao drugostupanjskog tijela. Nažalost, u nekim naknadnim procedurama došlo je do toga da je povjerenik potpuno izbačen iz prijedloga i da se u saborskoj proceduri trenutačno nalazi tekst koji ne uključuje instituciju povjerenika,“
kaže Lasić.

"Šutnja administracije"


Koordinatorica projekta Transparency International Bosne i Hercegovine Nina Stevanović upozorila je na kompliciranost sustava u toj državi, odnosno da postoje tri zakona o pravu na pristup informacijama koji nisu međusobno usklađeni.

„Dok državni zakon predviđa prekršajni postupak, dakle novčane kazne zbog 'šutnje administracije', entitetski zakoni tu proceduru ne predviđaju, i jedan od najvećih problema s kojima se susreću građani i nevladine organizacije pri traženju pristupa informacijama u Republici Srpskoj je to što zakon ne daje pravo na žalbeni postupak, time što ne obavezuje instituciju da dostavi rješenje po zahtjevu,“
rekla je Stevanović.
Nina Stevanović, Foto: Enis Zebić

Dio institucija je na vrijeme odgovorio na postavljena pitanja, a velik je problem odluka Vijeća ministara BiH da se dostava neke informacije veće od 10 stranica naplaćuje 25 centi po dodatnoj stranici, dodala je Stevanović.

Asistent ovog projekta u Crnoj Gori Filip Ivanović kazao je kako u Crnoj Gori „šutnja administracije“ iznosi 20 posto oko privatizacije, što je bolje nego ranije, a oko javne nabave odnos je pola – pola.

„Kod nas, iako su nadležne institucije objavile neke ugovore o privatizaciji, to su najčešće ugovori bez aneksa, koji su možda i najbitniji dio, jer institucije tvrde da bi se objavljivanjem tih aneksa ugrozili poslovni interesi ugovornih strana. Oni su objavljeni u veoma malom broju slučajeva, a kako oni predstavljaju socijalni, investicioni i ekološki program, značajno se smanjuje obaveze definisane ugovorom o privatizaciji,“
kaže Filipović.

Na naše pitanje zašto u ovom projektu što ga financira Europska komisija nisu svoje mjesto našle Srbija i Kosovo, odgovoreno je kako Srbija ima osjetno drugačiju i kvalitetniju legislativu u području prava na pristup informacijama, a da na Kosovu nisu našli partnera u nevladinom sektoru.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG