Evropska unija(EU) saopštila je da će ovog mjeseca početi ukidati sankcije koje su Kosovu uvedene u ljeto 2023. godine, kada je Priština sprovela rezultate spornih izbora na sjeveru zemlje, naseljenom Srbima, uprkos upozorenjima iz Brisela.
Ovaj potez mogao bi ponovo oživjeti nade balkanske zemlje za članstvo u EU, omogućavajući da ove godine Evropska komisija konačno razmotri njen zahtjev za članstvo, podnesen krajem 2022. To bi moglo otvoriti i prostor za nastavak dijaloga sa Srbijom uz posredovanje Brisela, nakon dvogodišnje pauze.
Sankcije su izazvale iznenađenje budući da takav potez nije zabilježen u dosadašnjim odnosima EU s državama kandidatima. Zapravo, to nisu bile sankcije u pravom smislu, već mjere, kako ih naziva Brisel.
Za uvođenje pravih sankcija EU potreban je formalni pravni akt i jednoglasna saglasnost svih 27 članica. Tako je, na primjer, bilo 2019. kada je Brisel uveo zamrzavanje imovine i zabranu viza pojedincima iz Turske zbog neovlaštenog bušenja gasa u istočnom Mediteranu. Sa Kosovom, ništa slično nije urađeno.
Umjesto toga, tadašnji šef evropske diplomatije Josep Borrell poslao je pismo državama članicama u kojem je izložio mjere i preporučio da ih primijene, iako to nije bila obaveza. Direktorat za proširenje, odjel EU koji se bavi zemljama kandidatima, zatim je obavijestio Kosovo šta ih očekuje.
Mjere su se uglavnom odnosile na EU – zamrzavanje sredstava iz zajedničkog budžeta, obustavu posjeta na visokom nivou i odlaganje sastanaka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, glavnog političkog kanala između Brisela i Prištine.
Zanimljivo je da, iako nije bilo formalne jednoglasnosti za uvođenje mjera, države članice su kasnije tražile jednoglasnost za njihovo ukidanje. U jednom od posljednjih poteza prije odlaska 2024. godine, Borrell je tražio da se mjere ukinu, ali nije postignut konsenzus i odluka je ostala na snazi.
Pomak u korist Kosova desio se s novim timom Evropske komisije krajem 2024, jer su diplomate primijetile da je odlazeći komesar za proširenje Oliver Varhelji "imao slabost" prema Srbiji i kočio napredak Prištine.
Najavljen je pristup "postepenog ukidanja" mjera, iako nije precizirano šta to podrazumijeva. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i nova šefica evropske diplomatije Kaja Kallas posjetile su zemlju 2025. godine, odbacujući ideju o zabrani posjeta na visokom nivou, iako nijedan kosovski zvaničnik nije otišao u Brisel na bilateralni susret te godine.
Politički napredak dogodio se na samitu EU-Zapadni Balkan u Briselu 17. decembra, kada je Von der Leyen najavila ukidanje mjera. To je uslijedilo nakon lokalnih izbora na sjeveru Kosova u oktobru, koje je Brisel ocijenio kao "mirne i uredne", čime je poništen potez iz 2023.
Al, time se priča ne završava.
Uoči samita, Francuska, Mađarska, Italija, Slovačka i Španija zagovarale su dvostepeno ukidanje mjera, prema kojem bi otprilike polovina zamrznutih sredstava – 216 miliona eura – bila odmah oslobođena za Prištinu. Preostali dio, oko 205 miliona eura, trebao bi biti raspoređen tek nakon parlamentarnih izbora 28. decembra; tvrdili su da bi aktuelni premijer Albin Kurti mogao previše profitirati na izborima ako bi sav novac bio odjednom oslobođen.
Nova uslovljavanja postavila je uglavnom ista grupa zemalja koja je bila ključna u tome da Srbija izbjegne slične mjere EU kasnije 2023. godine, nakon što su srpski militanti, navodno uz podršku Beograda, napali kosovsku policiju u selu Banjska na sjeveru, pri čemu je poginuo jedan policajac.
Dok su druge članice EU izražavale nezadovoljstvo zbog toga što su zemlje naklonjene Srbiji ponovo forsirale poteze protiv Kosova, na kraju su pristale kako bi se izbjegla nova politička blokada.
Na kraju, Kurti je povećao svoj izborni rezultat, a EU je odmah objavila da će drugi dio zamrznutih sredstava biti oslobođen početkom 2026. godine.
Problem sada leži u tome što, iako su političke odluke donesene, tehnički proces ukidanja mjera još nije počeo. Prva tranša novca je "programirana" – što znači da je namijenjena određenim kosovskim korisnicima – ali još nije isplaćena.
Prema riječima zvaničnika EU s kojima je razgovarao RSE, Brisel još nije formalno "programirao" drugu tranšu, iako se očekuje da će to biti formalno učinjeno kasnije u januaru.
S obzirom na to da su mjere uvedene na neuobičajen način 2023. godine, u Briselu se raspravlja šta je tehnički potrebno za njihovo ukidanje. Na primjer, da li je potrebno ponovo konsultovati države članice pismenim putem ili na nekoj radnoj grupi Savjeta, ili Komisija može jednostavno nastaviti bez toga?
Ono što je jasno jeste da Evropska komisija želi ponovo angažovati Kosovo.
Malo ko vjeruje da će Srbija i Kosovo uskoro biti spremni učestvovati u dijalogu o normalizaciji odnosa, ali briselski izaslanik za pregovore, danski diplomata Peter Sorensen, nedavno je dobio produženje mandata za još dvije godine.
Vjeruje se da Kaja Kallas, koja još nije organizovala nijedan dijalog na najvišem političkom nivou, želi postići napredak na Zapadnom Balkanu nakon teškog početka mandata kao šefica evropske diplomatije.
S obzirom na to da se Brisel sve više izbjegava po pitanju mirovnih pregovora o Ukrajini, rata u Gazi i situacije u Iranu, zvaničnici EU u polušali primjećuju da bi postizanje dogovora između Srbije i Kosova moglo biti "najlakše rješenje" koje je bloku dostupno u ovom trenutku.
Postoji i mogućnost da se države članice EU konačno dogovore da proslijede zahtjev Kosova za članstvo Evropskoj komisiji kako bi izvršni organ EU procijenio da li Priština može ući u klub u budućnosti.
Posljednja zemlja koja je ozbiljno pokušala pokrenuti ovo pitanje bila je Češka, koja je primila zahtjev tokom svog šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom u drugoj polovini 2022. godine.
Pet zemalja koje ne priznaju Kosovo – Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija – blokirale su svaki pomak i jasno stavile do znanja da neće razmatrati ovo pitanje dok predsjedavaju Savjetom.
Može se očekivati da se ništa neće dogoditi u prvoj polovini 2026. dok je Kipar na čelu, ali bi moglo doći do promjene kada Irska preuzme predsjedavanje u julu.
Dublin je nagovijestio da se snažno zalaže za završetak pregovora o pristupanju Crne Gore do kraja godine i želi približiti Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu EU.
S obzirom na to da je proširenje jedan od ključnih prioriteta Irske, moguće je da će pokušati otvoriti pitanje Kosova.
U Briselu se špekuliše da će Španija – često najuporniji protivnik među državama koje ne priznaju Kosovo – konačno dopustiti Komisiji da da procjenu, pod uslovom da proces ne prisili države članice da odmah rješavaju pitanje državnosti Kosova.
Priredila Elvisa Tatlić