Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković uputila je instrukciju svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH da su dužna obilježiti 27. godišnjicu genocida u Srebrenici.
Svi DKP-i i rezidencije BiH, prema toj instrukciji, moraju 11. jula spustiti zastavu BiH na svojim objektima na pola koplja.
Moraju poslati i cirkularnu notu (obavijest, svima na znanje) o obilježavanju 27. godišnjice genocida nadležnim ministarstvima vanjskih poslova u zemlji prijema i zemljama koje pokrivaju nerezidentno.
Istu notu su dužni poslati međunarodnim organizacijama pri kojima su akreditirane, te svim stranim DKP-ima u zemlji prijema i inostranim misijama akreditiranim pri spomenutim međunarodnim organizacijama.
Istovremeno su u obavezi da na prigodan i dostojanstven način, sa pijetetom, obilježe 11. juli 2022. godine, kao dan sjećanja na nevine žrtve genocida sa šireg područja Srebrenice i Podrinja, kao i na sve ostale nevine žrtve sa prostora BiH, regije te cijelog svijeta.
Ministrica Turković je ukazala na to da se u Rezoluciji Evropskog parlamenta od 9. januara 2009. poziva da se 11. juli cijeloj u Evropskoj uniji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Podsjetila je i na rezolucije i stavove drugih zemalja širom svijeta i presude međunarodnih sudova.
Turković je u utorak, 28. juna, predložila da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 11. juli proglasi danom žalosti u cijeloj BiH. Prijedlog nije razmatran kao ni prošle godine.
Vanjska politika je u direktnoj nadležnosti tročlanog Predsjedništva BiH koje imenuje i ambasadore.
Milorad Dodik je, kao član iz entiteta Republika Srpska, ranije davao vlastite instrukcije ambasadorima koji su imenovani na njegov prijedlog da "ne postupaju po instrukcijama nikoga iz BiH, a pogotovo Bisere Turković i da se obrate kabinetu srpskog člana predsjedništva BiH i da ćemo tako koordinisati aktivnosti".
Dan žalosti 11. jula je proglašen samo u entitetu Federacija BiH.
Posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici ispraćeni su u petak, 8. jula iz Sarajeva.
Prethodnih dana održane su komemorativne sjednice u Saboru Republike Hrvatske te Sobranju Republike Sjeverne Makedonije.
Jedinice tadašnje Vojske Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića koji je za genocid i druge ratne zločine u Haagu osuđen na doživotni zatvor, ubile su više od osam hiljada Bošnjaka na više lokacija na području Srebrenice.
Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Sud BiH je, prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega se 13 presuda odnosi na zločin genocida.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu izrečeno je pet doživotnih kazni zatvora, među kojima su presude Mladiću te bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
U Bosni i Hercegovini, gdje je nakon rata pronađeno više od 1.000 masovnih grobnica, još uvijek se traga za više od 7.000 osoba.
