Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je u službenoj posjeti Hrvatskoj. Pohvalio je hrvatsko sudjelovanje u NATO-ovim misijama i povećanje izdataka za obranu. U razgovorima sa hrvatskim dužnosnicima razgovaralo se i o stanju u regiji jugoistoka Europe, gdje su i NATO i Hrvatska zainteresirani za stabilnost i prosperitet.
Čestitke povodom hrvatskog Dana nezavisnosti i pohvala Hrvatskoj zbog sudjelovanja u NATO-vim misijama u Afganistanu, na Kosovu, u Poljskoj, na Baltiku i na Mediteranu, i na povećanju izdataka za obranu – naglasak je obraćanja glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga nakon susreta sa hrvatskim državnim vrhom. „Hrvatska je cijenjeni saveznik koji daje svoj doprinos,“ kazao je.
„Jugoistok Europe ostvario je značajan napredak u proteklim decenijama, a Hrvatska kao neovisna zemlja i članica Europske unije i NATO-a i kao zemlja čiji se stav čuje u međunarodnoj zajednici dobar je primjer tog napretka. U regiji ima mnogo problema, izazova i neizvjesnosti, ali kada se osvrnete na situaciju devedesetih, ostvaren je velik napredak i Hrvatska je dobar primjer za to,“ kazao je glavni tajnik NATO-a.
Premijer Andrej Plenković naglasio je ono oko čega je u NATO-u posljednjih godina najviše prijepora – postupno, ali konstantno povećavanje izdvajanja za obranu:
„Kada je riječ o izdvajanjima za obranu – jednom od temeljnih pitanja takozvanog 'dijeljenja tereta', to jest troškova unutar Saveza – kada smo pred 2 godine preuzeli odgovornost, tada je iznos troškova za obranu bio 1,15 posto. Sada je više od 1,30 posto. Kontinuirano ulažemo u sposobnosti Hrvatske vojske.“
Stoltenberg je kazao kako je Hrvatska dio najveće prilagodbe NATO-a nakon hladnog rata na nove sigurnosne izazove, među kojima je i rusko korištenje hibridnih taktika, među kojima i kibernetičkih napada, kako bi intervenirala u demokratske procese u pojedinim zemljama i napadala međunarodne institucije. Najnoviji slučaj je ruski kibernetički napad na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja (OPCW).
„Napad na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja je ozbiljan, jer potvrđuje već viđeni ruski obrazac.“
Tijekom razgovora i Stoltenberg i hrvatski dužnosnici naglasili su zajednički interes za stabilnošću jugoistoka Europe – kako u Makedoniji nakon referenduma i Bosni i Hercegovini nakon izbora, tako i drugdje.
„Kosovo je isto tako razlog za zabrinutost. Usporena normalizacija odnosa sa Srbijom polako uzima svoj danak, čak i u našem Savezu. Svi mi, posebno u Europskoj uniji, moramo zadržati Srbiju i Kosovo na putu pregovora u pravcu – naprijed na svom europskom putu. Puno međunarodno priznanje Kosova od strane njegovih susjeda i ostatka svijeta preduvjet je dugom procesu unutarnjih reformi na Kosovu i regionalnoj stabilizaciji“, kazala je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
Povodom najave novoizabranog člana BH Predsjedništva Željka Komšića da je moguća tužba protiv Republike Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu zbog Pelješkog mosta, Plenković kaže da teze o tome da postoji neki problem ili da Hrvatska izgradnjom mosta sprečava BiH u korištenju luke Neum – ne stoje:
„Hrvatska uopće ne krši međunarodno pravo kad je riječ o granici između dviju zemalja. (…) Hrvatska je prošle godine, kad se unutar Europske unije odlučivalo o konačnoj odluci o sufinanciranju tog projekta s 357 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskog proračuna, vrlo temeljito i detaljno pojasnila službama Europske komisije cijeli meritum.“
Tijekom posjete Ministarstvu obrane Stoltenberg je sa ministrom Damirom Krstičevićem među ostalim razgovarao o skorom otvaranju NATO-vog Multinacionalnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga u Zadru.
Facebook Forum