Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Stejt Department: Nastavlja se kršenje ljudskih prava na Balkanu


Ilustrativna fotografija

Kršenje ljudskih prava i dalje je rasprostranjeno u državama Zapadnog Balkana, počev od ograničavanja slobode izražavanja, nasilja nad novinarima, zatim pripadnicima manjinskih etničkih grupa i pripadnicima LGBTI populacije, preko korupcije, nekažnjivosti zvaničnika odgovornih za zloupotrebe, do izostanka procesuiranja ratnih zločina i antisemitizma, ocenjuje se u godišnjem izveštaju američkog Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svetu.

BiH: Korupcija, neprocesuiranje ratnih zločina

Bosnu i Hercegovinu opterećuje odsustvo nezavisnosti sudstva, ograničavanje slobode izražavanja, medija, uključujući i nasilje ili pretnje nasilja prema novinarima, zatim rasprostranjena korupcija u vlasti, trgovina ljudima, te krivična dela ili pretnja nasiljem prema pripadnicima nacionalnih manjina i LGBTI populacije, ocjenjuje se u izveštaju Stejt departmenta.

Dalje se navodi da su vlasti u oba entiteta kao i u Brčko distriktu istraživali tvrdnje o zloupotrebama policije, izrekavši administrativne kazne te prosledile neke od slučajeva tužilaštvu. Međutim, posmatrači ukazuju na rasprostranjenu nekažnjivost policije, te da i dalje postoji izveštaji o korupciji unutar bezbednosnih službi kako na državnom tako i na nivou entiteta.

Takođe, i dalje je problem neefikasno procesuiranje raztnih zločina počinjenih u periodu 1992-1995.

Pritisci na medije

Zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući i medija, ali poštivanje ovog prava od strane vlasti ostaje slabo tokom godine. Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući povećani broj prijetnji smrću, protiv novinara i medijskih kuća nastavili su se i tokom godine, dok je u većini medijskih izvještaja dominirala nacionalistička retorika i etnička i politička pristrasnost, često potičući netrpeljivost i ponekad mržnju. Izostanak transparentnosti u vlasništvu medija i dalje je problem.

Podaci Linije za pomoć slobodnim medijima (FMHL) pokazali su da sudovi i dalje ne uspijevaju razlikovati različite medijske žanrove (posebno vijesti i komentare), dok su dugi sudski postupci i pravne i finansijske bitke finansijski iscrpljivali novinare i izdavačke kuće. FMHL je zaključio da su godine pogrešne primjene zakona prouzrokovale direktan pritisak na novinare i medije i da je takav pritisak ugrozio pravo novinara na slobodu izražavanja.

Nastavljen je politički i financijski pritisak na medije. Pojedine medijske kuće primijetile su da navodi o utaji poreza i detaljnoj finansijskoj kontroli i dalje predstavljaju moćno sredstvo u pokušajima zastrašivanja i kontrole prodajnih mjesta. Broj fizičkih napada na novinare porastao je tokom godine.

Napadi na profesionalni integritet novinara i slobodu štampe nastavili su rasti tokom cijele godine. U više navrata, javni službenici opstruirali su rad novinara.

FMGL je do augusta zabilježio 37 slučajeva koji uključuju kršenja prava i sloboda novinara, pet prijetnji smrću i šest fizičkih napada.

Onemogućavanje javnog okupljanja u RS

Zakon predviđa slobodu mirnog okupljanja i vlada je uglavnom poštovala to pravo. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske zabranilo je grupi građana da održavaju mirne proteste u sklopu pokreta "Pravda za Davida" u Banjaluci u najmanje četiri slučaja. Policija Banjaluke je 7. juna obavijestila građane da se ne mogu više okupljati ispred pravoslavne crkve Hrista Spasitelja u Banjaluci, gdje su se svake večeri okupljali i zapalili svijeće.

Navode i da je prvi sarajevski Prajd, održan u septembru 2019. održan mirno i bez incidenata.

Ponosni na današnje Sarajevo
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:45 0:00

Problem smeštaja migranata

U dijelu o kojem se govori o migrantima u izvještaju piše da je "osiguravanje adekvatnog smještaja ostao jedan od najvećih izazova od početka 2018. godine zbog povećanih dolazaka tražilaca azila."

Prema izvještaju agencije AP 24. oktobra, Međunarodni crveni križ izdao je saopćenje upozoravajući na moguću "humanitarnu katastrofu" na jednom određenom mjestu, pretrpanom improviziranom migrantskom kampu blizu granice zemlje s Hrvatskom. Radi se o kampu Vučjak, koji je kasnije rasformiran.

U gradu Mostaru nisu održani općinski izbori od 2008. zbog neuspjeha vodećih bošnjačkih i hrvatskih političara oko provođenja odluke Ustavnog suda iz 2010. godine koja zahtijeva reformu Izbornog zakona.

Rasprostranjena korupcija

State Department ističe i da vlasti nisu postavile javnu korupciju kao prioritetan i ozbiljan problem.

"Sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokom nivou, a u većini okončanih slučajeva izrečene su uslovne kazne. Službenici su često nekažnjeno učestvovali u korupciji koja je i dalje rasprostranjena u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je posebno rasprostranjena u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i zapošljavanju u javnoj upravi."

Romi najugroženiji

Romi, a posebno Romkinje, i dalje su najugroženija i diskriminirana grupa u zemlji. Doživljavaju diskriminaciju u rješavanju stambenog pitanja, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja, a skoro 95 posto ih je bez posla.

Svakom Romu treba jedno jutro
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:31 0:00

Srbija: napadi na medije, korupcija, nasilje nad LGBTI

Srbija se u 2019. godini suočavala s brojnim izazovima u oblasti ljudskih prava – od optužbi za policijsku torturu, najtežih oblika ograničavanja slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje i pretnju nasiljem nad novinarima, zatim brojnih slučajeva korupcije u vladi, do krivična dela, uključujući nad pripadnicima LGBTI populacije, ocenjuje se u izveštaju Stejt departmenta.

U ovom dokumentu se dodaje da su vlasti u Srbiji preduzele korake u cilju procesuiranja zvaničnika koji su kršili ljudska prava (i kaznila ih je, ako je utvrđena njihova krivica) – kako unutar policije tako i drugim segmentima vlade. Međutim, mnogi posmatrači veruju da su brojni slučajevi korupcije i društvenog i nasilja u porodici ostali neprijavljeni i nekažnjeni.

"Iako Ustav Srbije zabranjuje mučenje i surovo, nehumano ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, policija je povremeno tukla pritvorene osobe i maltretirala osumnjičene, uglavnom tokom hapšenja ili pritvora, kako bi iznudila priznanje, iako takvi dokazi nisu dozvoljeni pred sudom", navodi se u dokumentu.

Između ostalog se navodi da je Komitet UN za borbu protiv mučenja (CAT) utvrdio da je Vlada Srbije izručila Turskoj kurdskog političkog aktivistu u decembru 2017. godine, uprkos preporuci tog tela da to ne učini.

Povodom ubistva trojice američkih državljana, braće Bitići 1999. godine, Stejt department ukazuje da je srpske vlasti nastavile da javno govori o tom slučaju, ali da, uprkos izjavama da je istraga u toku, nije učinila značajan napredak koji bi omogućio pravdu žrtvama. Dodaje se da nije jasno u kojoj meri su vlasti zaista aktivno vodile istragu.

Opšta je ocena Stejt departmenta da su uglavnom u zastoju krivične istrage i procesi povezani s ratnim zločinima devedesetih godina.

Sve teža medijska situacija

Kada je reč o stanju u medijima, američko ministarstvo spoljnih poslova navodi da iako Ustav Srbije garantuje slobodu izražavanja, "pretnje i napadi na novinare, izostanak transparentnog vlasništva u medijima i ogromna uloga države u medijskom sektoru podrivaju te slobode".

U ovom dokumentu se ukazuje na stav nezavisnih posmatrača da je nastavljen trend pogoršanja medijskih sloboda, "dok su Reporteri bez granica početkom godine istakli da je Srbija postala mesto gde bavljenje novinarstvom nije ni bezbedno ni podržano od države".

Stejt department podseća da je prema izveštaju Fridom haus 2019. godine Srbija pala na lestvici našavši se u grupi zemalja sa delimično slobodnim medijima, dok je ranije bila u grupi zemalja sa slobodnim medijima.

"Neuravnoteženo medijsko izveštavanje i veliki obim lažnih, obmanjujućih ili neproverenih vesti i dalje onemogućavaju građane da suštinski učestvuju u demokratskom procesu", stoji u izveštaju.

Navodi se da su nezavisni mediji bili aktivni, ali ograničenih mogućnosti da predstave drugačije poglede kako zbog prevelikog broja medija na tržištu tako i podrške vlasti provladinim medijima.

"Nezavisni novinari i medijske kuće nastavili su da izdaju nekoliko nezavisnih novina, iako su sve manje čitane. Tabloidi su ostali popularni i redovno su objavljivali netačne ili nepotvrđene informacije, a mnoge od tih priča prikazivale su lidere opozicionih partija u najcrnjem svetlu. Takvi tekstovi često su imali lažni ili obmanjujući naslov na naslovnoj strani", dodaje Stejt department.

Od januara do avgusta Nezavisno udruženje novinara Srbije prijavilo je, kako se navodi, 85 slučajeva u kojima su novinari "bili napadnuti ili im je prećeno ili su bili izloženi političkom pritisku", a napadi su uključivali "vandalizam, zastrašivanje i fizičke napade".

Milan Jovanović: 'Neće me naterati da prestanem sa istraživanjem'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Kad je reč o cenzuri, u dokumentu se navodi da je bilo izveštaja da je vlada "aktivno nastojala da usmerava medijsko izveštavanje o brojnim temama".

"Predstavnici medijskih udruženja navode da je ekonomski pritisak ponekad dovodio do autocenzure u medijskim kućama, koje su se uzdržavale od objavljivanja sadržaja kritičkog prema vladi, strahujući od maltretiranja ili ekonomskih posledica", piše u izveštaju.

Dodaje se da su predstavnici vlasti nastavili da dobijaju znatno više prostora u medijima od opozicionih političara i da je nekoliko medija objavljivalo članke u kojima su brojni novinari, aktivisti nevladinih organizacija ili predstavnici nezavisnih institucija optuživani da su izdajnici i da pokušavaju da sruše ustavni poredak.

Crna Gora: Nerešeni napadi na novinare, odsustvo političkog dijaloga

Crnoj Gori su problem nerešeni slučajevi napada na novinare, pritisci na medije, uključujući nasilje ili pretnje nasiljem, zatim korupcija, trgovina ljudima, te nasilje protiv pripadnika LGBTI populacije, ocenjuje Stejt department.

Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlasti, ali je došlo do kašnjenja u sudskom postupku. Nevladine organizacije primijetile su da je jedan broj policajaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila svoje službe, uključujući slučajeve pretjerane upotrebe sile, ostao na dužnosti.

Nerazriješeni napadi na novinare, političko miješanje u javni RTV servis, nejasne kampanje koje su vršili vladini tabloidi i nepravedno postupanje i ekonomski pritisak vladinih ministarstava i agencija na neovisne i pro-opozicione medije ostaju značajan problem.

"Policija je 19. februara objavila da je riješila slučaj pucnjave na novinarku Vijesti Oliveru Lakić iz maja 2018. ispred njene kuće u Podgorici i da je za počinioce označila poznatog kriminalca i njegovu bandu. Policija je uhapsila devet osoba zbog napada na Lakićevu, ali su nezavisni mediji doveli u pitanje policijske nalaze jer tužioci još nisu podigli formalne optužnice protiv osumnjičenih."

Visoki sud u Podgorici 9. maja osudio je 13 osoba zbog neuspjelog državnog udara namijenjenog narušavanju parlamentarnih izbora u zemlji 2016. godine. Osobe osuđene uključuju dvojicu čelnika opozicionog Demokratskog fronta (DF), Andriju Mandića i Milana Kneževića, te dva navodna ruska obavještajca. Branitelji Mandića i Kneževića uložili su žalbu tražeći oslobađajuću presudu ili novo suđenje novim sudijama.

Crna Gora: Državni udar, tri godine kasnije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:45 0:00

Polarizovana politička scena

U izvještaju se navodi i da devet članova opozicije u parlamentu koji osporavaju rezultate parlamentarnih izbora 2016. nastavljaju bojkot parlamenta. "Politička scena ostala je fragmentirana, polarizirana i bez konstruktivnog političkog dijaloga", piše u Izvještaju.

Dječji brak i dalje je problem u romskim zajednicama. Iako je ilegalna, u mnogim romskim zajednicama praksa plaćanja tradicionalne "cijene za mladenku“ od nekoliko stotina do nekoliko hiljada eura za djevojčice i žene koje se prodaju ili kupuju od porodica sa Kosova ili u Albanije dovela je do zabrinutosti zbog trgovine ljudima.

"Policija je u augustu podnijela krivične prijave za trgovinu ljudima protiv 40-godišnjaka iz Podgorice koji je navodno ugovarao međunarodni brak za svoju dvanaestogodišnju kćerku u zamjenu za 5.000 eura. Tu optužnicu je pokrenula nova radna grupa za trgovinu ljudima koja je formirana u decembru 2018. godine."

Albanci i Bošnjaci u južnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje često su se žalili na diskriminaciju države i ekonomsko zanemarivanje. Etnički srpski političari tvrdili su da vlada diskriminiše srpski nacionalni identitet, jezik i religiju.

Kosovo: Nekažnjivost, korupcija, napadi na pripadnike manjina

I Kosovo se suočava sa ozbiljnim izazovima u domenu ljudskih prava, počev od restriktivnog odnosa prema medijima, uključujući nasilje ili pretnju nasiljem prema novinarima, korupcija u vlasti, nekažnjivost i napadi na pripadnike etničkih manjina ili drugih marginalizovanih grupa, koji su dolazili i od pripadnika Kosovske policije (KP), ocenjuje se u izveštaju Stejt departmenta.

Mnogi u vladi, opoziciji, civilnom društvu i medijima prijavljivali su slučajeve u kojima su visoki zvaničnici bili umešani u korupciju i nekažnjeno činili zloupotrebe.

Vlada i pravosudni sistem povremeno su preduzimali korake u cilju kažnjavanja zvaničnika, koji su počinili prekršaje i krivična dela, ali su mnogi ostali na javnim funkcijama.

Inpektorat policije Kosova (PIK) preduzeo je korake da istraži zloupotrebe i krivično goni odgovorne. Istovremeno, snage bezbednosti su učestvovale u obuci kako bi se podigao nivo poštovanja ljudskih prava.

Hrvatska: Nasilje nad migrantima, manjinama i antisemitizam

U Hrvatskoj je problem zastrašivanje i izolovani slučajevi cenzurisanja medija, zatim izveštaji od neoprvdanoj upotrebi sile protiv migranata koji su ilegalno prešli granicu, od kojih su neki bili tražioci azila. Stejt department navodi da Hrvatsku opterećuju i korupcija, te diskriminacija i nasilje prema pripadnicima manjinskih grupa, uključujući Srbe i Rome, navodi američko Ministarstvo inostranih poslova i ocenjuje da su vlasti u Zagrebu preduzele značajne korake u istrazi i kažnjavanju onih koji su kršili ljudska prava.

Zlostavljanje migranata

Domaće i međunarodne nevladine organizacije, kao i UNHCR, ukazivali su na problem policijskokg zlostavljanja migranata koji su iz BiH pokušavali da ilegalno uđu u Hrvatsku.

Takođe, da su ponižavani, uključujući i krađu i uništenje njihove imovine od strane hrvatske policije u trenutku kada ih potiskivala. Stejt department navodi da je ministar unutrašnjih dela Davor Božinović negirao ove navode, dodajući da je bilo više od 200 pritužbi, da su sve istražene, ali da nijedna nije bila osnovana.

Antisemitizam

U Hrvatskoj živi 1.700 Jevreja, prema podacima Svetskog jevrejskog kongresa. Pojedini lideri jevrejske zajednice u Hrvatskoj i dalje upozoravaju na retoriku antisemitizma, uključujući upotrebu simbola koji podsećaju na ustaški režim, i istorijski revizionizam. U januarskom Izveštaju o revizionizmu holokausta, ukazuje se da se i danas u Hrvatskoj koristi ustaški pozdrav “Za Dom Spremni”, kao i na nespremnost hrvatskih vlasti i tamošnje Katoličke crkve da se odredi prema ulogama države i crkve tokom holokausta.

U izveštaju Stejt departmenta se takođe navodi da u Hrvatskoj nema konsenzusa o događajima u koncentracionom logoru Jasenovac tokom Drugog svetskog rata.

S. Makedonija: Korupcija i nekažnjivost

Visok nivo korupcije i nasilje protiv pripadnika LGBTI populacije je i problem u Severnoj Makedoniji, ocenjuje Stejt department.

U izveštaju se ističe da je vlada preduzela korake da identifikuje, istraži i kazni zvaničnike odgovorne za zloupotrebe. Međutim, ombdusman smatra da je nekažnjivost policije i dalje problem.

XS
SM
MD
LG