Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zapadni Balkan i mogući novi migrantski talas


Migranti na graničnom prelazu Kastanies kojeg su grčke vlasti zatvorile za migrante, 2. mart

Severna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina te Hrvatska sa pažnjom prate dešavanja na tursko-grčkoj granici nakon što je Turska donela odluku da ne zaustavlja migrante koji idu ka Grčkoj ili Bugarskoj.

Mada se ni u jednoj od zemalja Zapadnog Balkana ne očekuje talas migranata poput onog iz 2015. i 2016. godine, ove države se pripremaju i istovremeno prate kakav će biti odgovor Evropske unije (EU) na krizu.

Poslednja vest glasi da će predsednici tri evropske institucije – Komisije, Saveta i Parlamenta – Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), Šarl Mišel (Charles Michel) i David Sasoli (Sassoli), 3. marta otići u Grčku, na granicu sa Turskom.

Ministar sigurnosti BiH: Novi talas bio bi humanitarna katastrofa

"Bosna i Hercegovina ne može primiti nove migrante, jer je već na njenoj teritoriji između šest i sedam hiljada migranata, a njeni kapaciteti su duplo manji", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH.

Prema rečima Radončića, ukoliko bi novi talas migranata krenuo u zemlje regiona, bila bi to humanitarna katastrofa.

"Bosna i Hercegovina je četiri godine spavala. Nama nedostaje 1.200 graničnih policajaca da bismo zaštitili granicu, nedostaju nam ljudi u Službi za poslove sa strancima, u Obavještajno-sigurnosnoj službi. Mi nemamo humanitarne kapacitete za smještaj novih migranata i naši prijatelji iz Evropske unije to znaju. Migrantska kriza u BiH je tretirana kao humanitarna, a ne sigurnosna kriza i to se mora promijeniti", ističe Radončić.

Milorad Dodik, član Predsedništva Bosne i Hercegovine, protivi se da pripadnici Evropske agencije za zaštitu granica (Frontex) budu angažovani na granici Bosne i Hercegovine sa susednim zemljama.

Bosanskohercegovački ministar sigurnosti najavljuje da će još ove sedmice o tome razgovarati sa Dodikom.

"Moja je procjena da je gospodin Dodik napravio nedržavnički potez zabranom da Frontex pošalje svoje policajce i rasplet krize sa Turskom pokazuje koliko nije bio u pravu. Ja ću ove ili naredne sedmice razgovarati sa gospodinom Dodikom i sa Draganom Lukačem, ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske da što hitnije nađemo rješenje za Frontex, jer to nije samo povećani broj evropskih policajaca, nego i mnoge druge finansijske pogodnosti. Gospodin Dodik je rekao da mu smeta da Frontex izađe na granicu između BiH i Srbije, a zaboravio je da Frontex normalno egzistira u Srbiji i da će te iste policajce dobiti sa druge strane granice", kaže Radončić za RSE.

Frontex je već sklopio slične sporazume s Crnom Gorom i Srbijom.

U Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine za RSE kažu da prate situaciju, kada je riječ o mogućem novom valu migranata.

"Raste pritisak državljana zemalja visokog migracijskog rizika, posebno iz smjera Srbije i Crne Gore na granicu Bosne i Hercegovine, zbog čega se stanje usložnjava. Da bismo učinkovito pokrili oko 600 kilometara granice Bosne i Hercegovine prema Srbiji i Crnoj Gori, nama nedostaje preko 1200 policijskih službenika", kaže za RSE Franka Vican, portparolka Granične policije BiH.

Na području Bosne i Hercegovine, najviše migranata je u Unsko-sanskom kantonu (na zapadu BiH).

Prema podacima vlasti u tom kantonu, u prvih dvadeset dana 2020. godine na ovo područje došlo je blizu 1.800 migranata.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK), migranti su smešteni u četiri prihvatna centra - "Bira" u Bihaću u kojem se nalazi oko 2.000 migranata, "Miral" u Velikoj Kladuši gde je smešteno oko 600, "Sedra" kod Cazina, u kojem borave porodice sa decom i maloletnici bez pratnje sa oko 400 i Borići u Bihaću, sa oko 300, također porodica sa decom i maloletnici bez pratnje.

Ima li rješenja za migrante u BiH?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:48 0:00

IOM: BiH nije spremna

Koordinator za humanitarni odgovor na migrantsku krizu ispred IOM (Međunarodna organizacija za migracije) u Bosni i Hercegovini Dražan Rozić, za Radio Slobodna Evropa ističe da se preko ureda te organizacije prati situacija, te da trenutno nema jasnih pretpostavki da li će migranti iz Turske, odnosno Grčke, krenuti prema Bosni i Hercegovini. Ističe i kako Bosna i Hercegovina nije spremna za povećan priliv migranata.

"Problem koji trenutno imamo je da nemamo dovoljno kapaciteta za smještaj svih trenutno u Bosni i Hercegovini. Oko šest hiljada, nešto manje je smješteno u centrima postojećim, a imamo trenutno oko hiljadu i po njih (migranata) koji su van centara. Najveći broj ih je u Unsko sanskom kantonu, na području Tuzle i Sarajeva. Sada ako dođe do povećanja, to opet ovisi od toga koliko će njih izaći iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj ili ostalim rutama. Da smo posebno spremni, nismo, jer ova situacija traje već od 12. mjeseca prošle godine, taj broj ljudi koji nismo bili u mogućnosti da smjestimo, tako da i sada nemamo kapacitete gdje bi taj povećani broj ljudi mogli da smjestimo", rekao je Rozić.

Severna Makedonija na granici sa Grčkom rasporedila dodatne snage

Severna Makedonija je na granici sa Grčkom povećala broj policajaca i vojnika zbog potencijalnog novog talasa migranata, saopštila je danas vlada u Skoplju.

Nije navedeno koliko je novih policajaca i vojnika raspoređeno na južnoj granici, ali je istaknuto da je moguće dodatno povećavanje u slučaju daljeg porasta broja migranta.

"Sve se prati pažljivo i ako zatreba, biće preduzete sve potrebne mere. Za sada nemamo toliki priliv kod nas, ali mi moramo biti spremni u slučaju da imamo veći broj", rekao je za RSE direktor Centra za upravljanje krizama Agron Budžaku.

'Neće biti nove Balkanske rute'

"Isključujemo ono što se događalo 2015. godine kada je bila otvorena Balkanska ruta. Balkanska ruta se neće otvoriti. Kako će se postupati dalje zavisi od politike EU i od turskog predsednika, a mi u svakom slučaju trebamo biti spremni", istakao je Budžaku za RSE.

I premijer Oliver Spasovski, koji je prethodno bio i prvi čovek MUP-a Severne Makedonije, izjavio je da ne očekuje povećani migrantski talas, jer je, kako navodi, Severna Makedonija samo tranzitna zemlja.

"Za sada nema očekivanja da se možemo naći u situaciji povećanog talasa, ali ako dođe do bilo kakvog otvaranja rute, izbeglice mogu samo da tranzitiraju ili da budu sa privremenim boravkom do 72 časa", rekao je Spasovski.

Jasmin Redžepi iz nevladine organizacije "Legis", koja ima svoje kancelarije u prihvatnim kampovima na granicama sa Grčkom i Srbijom, kaže da ono što se događa na granici Turske i Grčke još nije došlo do Severne Makedonije i da u poslednje vreme registruju po oko 100 migranata dnevno koji pokušavaju da uđu iz Grčke.

Makedonska policija je prošle godine sprečila preko 24 hiljada pokušaja ilegalnog prelaska granica sa susednim zemljama. Od ovog broja, oko 89 odsto su na granici sa Grčkom, rečeno je u MUP-u. Kako su saopštili, redovno otkrivaju i krijumčare.

Srbija prati situaciju, ne očekuje talas iz 2015.

Srbija je pojačala nadzor svoje državne granice, a Ministarstvo unutrašnjih poslova prati dešavanja na grčko-turskoj granici, rekao je ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović, dodavši da je situacija trenutno stabilna.

On je o situaciji sa migrantima u Beogradu razgovarao sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom, koji je rekao da će Mađarska nastaviti sa upućivanjem svojih policijskih službenika na srpsko-makedonsku granicu u okviru projekta EU "Upravljanje migracionom situacijom".

Mađarska, severni sused Srbije, saopštila je istovremeno da je zbog virusa korona na neodređeno vreme suspendovala prijem migranata u tranzitne centre Tompa i Reske nadomak granice sa Srbijom, u kojima je trenutno 321 osoba.

U tranzitne centre je propuštana po jedna osoba dnevno.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je istovremeno da Srbija pruža punu podršku Grčkoj u zaštiti granica EU i suočavanju s novim izbegličkim talasom.

"U potpunosti podržavamo napore Grčke u zaštiti granica EU i rešavanju humanitarnih i bezbednosnih izazova izazvanih najnovijim talasom ilegalnih migranata", objavio je Vučić na Tviteru.

U Srbiji je, inače, u ponedeljak 2. marta bilo 5.628 izbeglica i migranata u ukupno 17 prihvatnih centara kojima rukovodi Komesarijat za izbeglice Republike Srbije (KIRS), rekla je za RSE zamenica komesara Svetlana Velimirović.

Još oko 600 do 800 ljudi nalazi se van njih, u područjima u blizini granica Srbije sa Mađarskom i Hrvatskom.

Migranti spavaju u šatorima na srpsko-mađarskoj granici kod mesta Kelebija u Srbiji, februar 2020.
Migranti spavaju u šatorima na srpsko-mađarskoj granici kod mesta Kelebija u Srbiji, februar 2020.

"Svi nadležni državni organi blisko komuniciraju, redovno pratimo dešavanja na terenu. U zavisnosti od scenarija, kako će se odvijati situacija, tako ćemo i reagovati", rekla je Velimirović.

Ona međutim ističe da u Komesarijatu, gledajući trenutno stanje na grčko-turskoj granici, ne očekuju masovan priliv migranata, poput onog iz 2015. i 2016. godine, tokom kojih je, prema podacima KIRS, kroz Srbiju, na svom putu ka zemljama Zapadne Evrope, prošlo preko 900.000 ljudi.

"Tako da, ne očekujemo da će se u nekom bliskom periodu tako naglo povećati broj smeštenih, odnosno prisutnih migranata u Republici Srbiji", rekla je Velimirović za RSE.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prethodno je, u petak 28. marta, rekao da situaciju "prate tajne službe" i da će dalje odluke biti donete u zavisnosti od broja ljudi koji budu krenuli ka granicama Srbije i okolnih zemalja.

Zaustavljeni na 'Balkanskoj ruti'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:34 0:00

'Sve zavisi od Bugarske i Grčke'

Direktor nevladinog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović, za RSE ocenjuje da trenutna situacija ne ukazuje da će se odjednom dramatično povećati broj ljudi na granicama Srbije, istakavši da ta situacija ipak zavisi od daljeg postupanja Bugarske i Grčke.

"Čini se da je Evropa rešena da migrante zaustavlja na granicama Turske i to je jedino logično teoretsko rešenje. Mada, isto tako je utisak i da se Evropa pripremala i za ovakav scenario, tako da vrlo verovatno da će se, u slučaju da Grčka i Bugarska ne budu zaustavljale ljude, da će se na Balkanskoj ruti očekivati od zemalja koje su u tom lancu da same pokušaju da ublaže i zaustave migracije, da bi se formirao sistem ’povezanih sudova’ kako ljudi ne bi mogli brzo i iznenada da se domognu Zapada. Za takav drugi scenario, potrebne su koordinacije koja se čini da manjka još uvek na nivou Evrope i čak i da EU ima teškoće da uspostavi jednu komunikaciju i koordinaciju takvu koja bi podrazumevala momentalne i jedinstvene reakcije svih činilaca na Balkanskoj ruti i šire", rekao je Đurović.

On ističe i da bi Grčka i Bugarska trebalo da osete podršku i solidarnost EU.

Hrvatska traži zajednički evropski odgovor

Hrvatska, jedina država-članica EU na Zapadnom Balkanu, zatražila je zajednički evropski odgovor na mogući novi migranatski talas.

"Ako mogući novi migrantski val dođe do hrvatskih granica, tu je hrvatska policija, a ako to ne pomogne, moguć je angažman vojske", kazao je za Hrvatsku televiziju (HTV) premijer Andrej Plenković. Međutim, prve su na redu spoljnopolitičke mere, i to na dva nivoa, naveo je Plenković.

"Ova situacija zahtijeva europski odgovor, prije svega političko-diplomatski u direktnim razgovorima sa Turskom na čemu u ovom trenutku radimo. Ujedno, svima treba biti jasno da će politika grčke vlade koju vodi gospodin (Kyriakos) Mitsotakis biti drugačija od one koju je vodio njegov prethodnik (Alexis) Tsipras. Njihova vlada neće puštati migrante, izbjeglice na ovakav nezakonit način na teritorij Grčke, i mi ćemo im sa svim mogućim raspoloživim sredstvima pomagati u tome da zaštitimo vanjske granice Europske unije. To su u ovom konkretnom slučaju grčka i bugarska granica", kaže hrvatski premijer.

Migranti iz Mirala: Glavni problem je hrvatska policija
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

Ako ipak krene pojačani pritisak na hrvatske granice, policija je spremna, rekao je Plenković.

"Hrvatski granicu primarno čuva hrvatska policija. Znate da imamo 6.500 graničnih policajaca, da smo apsorbirali 270 milijuna eura iz europskih fondova za jačanje Šengena. Tu odgovornost primarno ima policija, a ako dođe do neke veće eskalacije tada ćemo promišljati o tome trebaju li se priključiti i postrojbe Hrvatske vojske", odgovorio je Plenković na novinarsko pitanje o mogućnosti angažmana vojske na čuvanju granice.

Milanović: Očekujem smirivanje situacije

Hrvatski predsednik Zoran Milanović, koji je u zvaničnoj poseti Austriji i bez čijeg potpisa nema izlaska vojske na granice, očekuje da će se kriza za nekoliko dana smiriti i da neće eskalirati.

"Kako bih postupio danas da sam predsjednik hrvatske Vlade – ne znam! Ali znam da ću u razgovoru sa hrvatskom Vladom gledati da zaštitim i ljudskost i hrvatske interese, i to u dogovoru i sa Grčkom i sa Austrijom", kazao je Milanović, koji je u vreme prve velike migrantske krize 2015. i 2016. godine bio i hrvatski premijer.

Ove nedelje, Hrvatska bi kao aktualna predsedavajuća Savetom EU trebalo da organizuje i hitan sastanak ministara unutrašnjih poslova država članica na temu mogućeg novog migrantskog talasa.

Opozicioni levi centar veruje da Turski predsednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) misli ozbiljno, i traži da EU što prije donese jasan plan aktivnosti za ovaj slučaj.

Civilne organizacije: Problem je predimenzioniran

Civilna scena u Hrvatskoj tvrdi međutim da situacija nije tako ekstremna kako je hrvatska politika i mediji žele prikazati.

Ana Ćuća iz zagrebačkog Centra za mirovne studije za RSE kaže da smatraju da je, "zbog toga što sama priroda situacije nije toliko ekstremna, nije potrebno ni postavljanja vojske ili policije na granice".

"Ono što Hrvatska u ovom trenutku mora napraviti je u kontekstu njenog predsjedanja Vijećem Europske unije - u poziciji je postavljanja pitanja europskog načina odgovaranja na humanitarnu krizu pred kojom se Europska unija nalazi i postavljanje tog pitanja na agendu. Unutar toga Hrvatska bi trebala preispitati i pozvati na nužne reforme zajedničkog europskog sustava azima", poručila je aktivistkinja Ćuća.

Hrvatska je tranzitna zemlja. Kako su Slovenija i Mađarska postavile žičane i metalne ograde celom dužinom svojih granica – osim tamo gde postoje prirodne prepreke poput reka, migranti pokušavaju da iz Hrvatske pređu u Sloveniju na mestima gde nije bilo moguće podići ogradu. Druga su opcija krijumčari.

"U 2019. godini evidentirano je 20.278 slučajeva nezakonitog prelaska državne granice, a isti trend se nastavlja i u 2020. godini. U najvećem broju se radilo o državljanima Pakistana, Afganistana, Bangladeša i Iraka. Naglašavamo kako je riječ o broju slučajeva, a ne broju osoba. Naime, neke osobe su zatečene u višekratnim pokušajima nezakonitog prelaska državne granice, pogotovo kada govorimo o pokušajima nezakonitog prelaska državne granice prema Republici Sloveniji“, odgovorili su iz MUP-a na upit RSE.

Prema istom izvoru, hrvatska policija je u 2019. uhitila 983 krijumčara ljudima, a u prva dva meseca 2020. godine njih 185, što je, kako navode u odgovoru „daljnje povećanje naših aktivnosti u hvatanju krijumčara za 50 posto. Intenziviranjem aktivnosti u tome segmentu direktno zadajemo udarce organiziranom kriminalu koji je itekako prisutan u ovom nezakonitom migracijskom kretanju kojem svjedočimo,“ stoji u odgovoru MUP-a Hrvatske.

Aktivisti za ljudska prava u izbegličkim kampovima u BiH, nedaleko granice sa Hrvatskom, više puta su iznosili optužbe da hrvatska policija primenjuje nasilje u odvraćanju ilegalnih migranata koji dolaze iz BiH.

Iste optužbe iznosili su i evropski parlamentarci sa političke levice.

Hrvatska policija je sve te optužbe odbacila.

Šta traži Turska?

Vlasti Turske, zemlje u kojoj se nalazi oko 3,6 miliona izbeglica iz Sirije, svoju odluku su objasnile time da nisu dobijali dovoljnu podršku EU za smeštaj izbeglica, a odluka o njihovom propuštanju je saopštena nakon napada sirijskih vladinih snaga na turske trupe na severu Sirije, u kome je poginulo više od 30 turskih vojnika i eskalacije tenzija između Turske i Rusije koja podržava režim u Siriji.

Turske vlasti su navele da su do sada dozvolile prelazak za najmanje 75.000 ljudi, ali Bugarska i Grčka još nisu objavile da je toliki broj ljudi i stigao na njihove granice, već da je grčka policija sprečila oko 10.000 migranata u pokušaju prelaska.

Grčka je u međuvremenu suspendovala aplikacije za azil.

Odluka o otvaranju granice, otvorila je i pitanje da li Turska napušta sporazum o izbeglicama koji je sa EU sklopila 2016, a po kome je za njihovo zbrinjavanje dobila milijarde pomoći. Ipak, poverenik EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Žosep Borelj (Josep Borrell), na Tviteru je naveo da je od turskih zvaničnika dobio uveravanja da će se zvanična Ankara držati svojih obaveza.

Sporazumom između Turske i EU je 2016. godine prekinut tadašnji izbeglički talas, koji je ocenjivan i najmasovnijim prilivom izbeglica u Evropu od Drugog svetskog rata.

***Saradnja na temi Dženana Karabegović iz Sarajeva, Milorad Milojević iz Banjaluke, Enis Zebić iz Zagreba, Blagoja Kuzmanovski iz Skoplja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG