Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Udžbeničko 'ujedinjenje' RS i Srbije?


Tako bi od naredne školske godine osnovci iz Srbije više trebali učiti o Jasenovcu, a u RS o Prvom i Drugom srpskom ustanku

Od naredne školske godine u osnovnim školama u bh. entitetu Republika Srpska i Srbiji učenici bi trebali izučavati isto gradivo u četiri nastavna predmeta. Riječ je o takozvanoj nacionalnoj grupi predmeta, a to su srpski jezik, istorija, geografija, te poznavanje prirode i društva. Najava o kreiranju jedinstvenog Nastavnog plana proizlazi iz nacrta Deklaracije o opstanku srpskog naroda između Republike Srpske i Srbije, koja je još uvijek u fazi izrade.

Srpski jezik, istorija, geografija, priroda i društvo učiće se iz istih udžbenika u Republici Srpskoj i Srbiji. Predstavnici pedagoških zavoda tvrde da je gradivo po kojemu djeca sada uče približno isto, te da se određeni dio sadržaja treba upotpuniti. Tako bi od naredne školske godine osnovci iz Srbije više trebali učiti o Jasenovcu, a u RS o Prvom i Drugom srpskom ustanku.

"Nemamo namjeru da bilo koga povrijedimo zato što vodimo računa o zaštiti identiteta srpskog naroda, ne braneći da to i drugi rade. Od 2002. godine u RS učenici bošnjačke nacionalnosti imaju nacionalnu grupu predmeta, kao i učenici hrvatske nacionalnosti", tvrdi direktor Pedagoškog zavoda Republike Srpske Predrag Damjanović.

Djeci Bošnjaka, povratnika u Republiku Srpsku, godinama se osporava pravo da jezik koji uče zovu bosanskim. Posljedice takvog odnosa entitetske vlasti natjerale su roditelje u mnogim povratničkim školama da djeci ne daju da idu na nastavu dok god im se osporava pravo na izučavanje bosanskog jezika.

Predsjednik Vijeća roditelja djece Konjević Polja, Muhizin Omerović kaže kako nemaju ništa protiv Deklaracije kojom se predviđa uspostavljanje jedinstvenog nastavnog plana.

"Čak ćemo im pomoći da oni čuvaju svoj srpski jezik, to nama ne predstavlja nikakav problem. Malo je licemjerno. Jasno je da Vučić može da utiče na sve što se dešava u RS, svi nalozi dolaze iz Beograda", tvrdi Omerović.

Usklađivanje nastavnog programa je dio Deklaracije o opstanku Srba koju su prošle godine najavili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Najavljeno je da će se Deklaracija odnositi na pravo upotrebe jezika i ćiriličnog pisma, izučavanje istorije i nacionalne geografije, njegovanje kulture, te herojskih i slobodarskih tradicija.

Enver Kazaz: Cilj da se formira homogeni srpski identitet
Enver Kazaz: Cilj da se formira homogeni srpski identitet

Iako jedinstveni nastavni plan još uvijek nije napisan, pa su konkretne kritike nemoguće, profesor Enver Kazaz smatra da je ipak posrijedi žestoka, agresivna, nacionalistička ideologija.

"Ima za cilj da se formira homogeni srpski identitet, bez obzira na njegove regionalne uslovljenosti. Bilo bi idealno kada bi BiH, Srbija i Hrvatska potpisivale valjane sporazume o obrazovnom sistemu i kada ne bi obje te države u obrazovanju djelovale ideološki, nastojeći da bosanske Srbe i bosanske Hrvate inkorporiraju u svoj ideološki sistem", smatra profesor Kazaz.

Ranije je profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Jusuf Žiga za N1 televiziju izjavio kako će takva odluka tek u budućnosti pokazati obim štetnosti.

"Ako vi učite mladog čovjeka da ne treba da voli zemlju u kojoj je rođen. Ako ga učite da je važan samo on i oni kojima on pripada, a ne i drugi, koji su druge vjere ili drugačije kulture i tradicije itd. Kako vi sutra, kada se takav čovjek oformi, možete bilo šta zajednički raditi?", upozorava profesor Žiga.

No, vlasti bh. entiteta, a čini se ni Srbije, ne zanima kakvo obrazovanje žele djeca. Sve dok se ona sama ne pobune, kao što je slučaj sa srednjoškolcima u Jajcu, te poruče političarima da ne žele da ih se dijeli po etničkoj, nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti.

U BiH dvije decenije se generacije učenika obrazuju po tri nastavna plana i programa. Da li je to zaista potrebno, pitali smo generalnog sekretara Misije OSCE-a u BiH Thomasa Gremingera.

"Održavati i dalje takav koncept u upotrebi u praksi zapravo betonira segregaciju i predstavlja rizik za nastavak diskriminacije", smatra Greminger.

S druge strane, situacija na terenu je znatno drugačija. Brojne škole, naročito područne, one u manjim mjestima zjape prazne. Broj učenika koji se upisuje u osnovne i srednje škole iz godine u godinu sve je manji, jer njihovi roditelji masovno se iseljavaju iz BiH, ali i susjednih država.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG