Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o Srbiji u kojoj ocenjuje da zemlja stagnira na putu ka članstvu u Evropskoj uniji zbog nazadovanja u oblasti vladavine prava, demokratije i usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
U Rezoluciji se izražava žaljenje što ključne obaveze Srbije sadržane u neformalnom dokumentu (non-pejper) iz novembra 2024. godine, čiji je cilj bio otklanjanje preostalih prepreka za otvaranje Klastera 3, uglavnom nisu ispunjene.
U tom kontekstu, Evropski parlament osuđuje nedavnu zapaljivu retoriku Vlade Srbije usmerenu protiv država članica koje nisu podržale otvaranje Klastera 3.
Evropski parlament naglašava da se kredibilitet procesa proširenja mora očuvati doslednom primenom strogih i pravednih uslova, uz istovremeno priznavanje reformskih napora kada za to postoje osnovi.
Podseća da Srbija tvrdi da je članstvo u EU njen strateški cilj, ali konstatuje da deklarativne obaveze često nisu praćene konkretnim potezima.
U dokumentu se navodi da taj dugotrajni raskorak zahteva jasno razjašnjenje evropskog opredeljenja Srbije i pozivaju se vlasti da konkretnim delima pokažu trajnu posvećenost evropskim vrednostima i standardima, kao i doslednost u opredeljenju za članstvo u EU.
"Evropski parlament ponavlja da je Zapadni Balkan, u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, od strateškog značaja za bezbednost i stabilnost Evropske unije u celini. Ističe da Srbija, zbog svoje veličine i geopolitičkog položaja, ima direktan uticaj na ukupnu stabilnost regiona, te osuđuje njene pokušaje uspostavljanja sfere uticaja i aktivnosti kojima se podriva suverenitet susednih država", navodi se u Rezoluciji.
Evropski parlament poziva Srbiju da jasno i dosledno pokaže svoje geopolitičko opredeljenje za Evropsku uniju, uključujući potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, posebno sa restriktivnim merama uvedenim zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Istovremeno, izražava zabrinutost što Srbija i dalje nije u potpunosti usklađena sa tom politikom i žali što je njen stepen usklađenosti među najnižima od svih zemalja kandidata.
U tom kontekstu, ponavlja da je potpuno usklađivanje neupitan uslov za članstvo. Pozdravlja nedavno usklađivanje Srbije sa pojedinim odlukama Saveta EU, ali naglašava da selektivno usklađivanje nije dovoljno.
Evropski parlament izražava žaljenje zbog nastavka bliskih odnosa i produbljivanja partnerstva Srbije sa Rusijom, ocenjujući da to izaziva sumnju u njeno strateško opredeljenje i podriva kredibilitet evropskog puta.
Ističe da evropska budućnost Srbije zahteva jasan strateški izbor i da politika balansiranja između EU i drugih geopolitičkih aktera nije kompatibilna sa političkim poverenjem koje se očekuje od zemlje kandidata. Beogradske vlasti pozivaju se da se uzdrže od javnih poruka i poteza koji su u suprotnosti sa ključnim spoljnopolitičkim i bezbednosnim stavovima EU.
Posebnu zabrinutost poslanici izražavaju zbog ruskih i kineskih investicija u Srbiji i njihovog sve većeg uticaja na političke i ekonomske procese u regionu.
Osuđuje se rusko strano mešanje u Srbiji, uz podsećanje da se Srbija aktivno koristi kao regionalna platforma za širenje dezinformacija širom Zapadnog Balkana.
"Evropski parlament izražava zabrinutost i zbog nastavka vojnog jačanja Srbije, koje prati sve oštrija retorika prema susednim državama, produbljivanje bezbednosne i odbrambene saradnje sa Kinom, uključujući zajedničke vežbe specijalnih jedinica, širenje strateških sporazuma i rastuće prisustvo kineske bezbednosne i nadzorne tehnologije", navodi se u Rezoluciji i dodaje:
"Oštro osuđuje nedavnu nabavku kineskih balističkih raketa vazduh-zemlja CM-400AKG, upozoravajući da takvo naoružavanje narušava regionalnu bezbednosnu ravnotežu i dobre susedske odnose sa članicama NATO-a. Ističe da je takva nabavka u suprotnosti sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU i otvara ozbiljna pitanja o geopolitičkom opredeljenju Srbije."
Evropski parlament osuđuje činjenicu da je Srbija postala baza za aktivnosti ruskih obaveštajnih službi u Evropi i izražava ozbiljnu zabrinutost zbog verodostojnih izveštaja da je postala važno operativno čvorište za ruske hibridne i destabilizujuće aktivnosti, uključujući organizovanje provokacija, podsticanje etničkih i verskih tenzija u državama članicama EU, kao i obuku i raspoređivanje pojedinaca za destabilizujuće akcije u Evropi i njenom susedstvu.
Srpske vlasti pozivaju se da hitno istraže, spreče i procesuiraju takve aktivnosti.
O nastavku pristupnih pregovora između EU i Srbije
Evropski parlament izražava žaljenje što je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju merila u brojnim pregovaračkim poglavljima.
Ponavlja da pregovori o pristupanju mogu napredovati tek kada se Srbija uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari merljiv i održiv napredak u oblasti vladavine prava, slobodnih i poštenih izbora, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, reforme javne uprave i funkcionisanja demokratskih institucija.
Od Evropske komisije traži se da dosledno primenjuje princip "osnove na prvom mestu" i da svaki ozbiljniji nazadak odrazi na obim i intenzitet pretpristupne finansijske pomoći.
Evropski parlament ponavlja zabrinutost zbog, kako navodi, popustljivog pristupa Evropske komisije prema Srbiji uprkos višegodišnjem nazadovanju u oblasti vladavine prava, demokratije i osnovnih prava, kao i destabilizujućem uticaju Srbije u regionu.
Poziva Komisiju da doslednije štiti osnovne vrednosti EU koristeći jasniji jezik prema Srbiji i otvoreno ukazujući na njene ozbiljne nedostatke, izostanak napretka i nazadovanje.
Takođe, upozorava na moguće pokušaje Srbije da uspori evropski napredak susednih država i poziva Beograd da dodatno uskladi viznu politiku sa listom zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU.
EP izražava žaljenje zbog niske podrške članstvu Srbije u EU, ocenjujući da je ona rezultat "dugogodišnjeg manipulativnog anti-EU narativa koji šire mediji pod kontrolom vlasti, kao i pojedini visoki državni funkcioneri i predstavnici vladajuće stranke".
Srbija se poziva da se bori protiv dezinformacija, uključujući one koje se odnose na rusku agresiju na Ukrajinu, da okonča sopstvene kampanje dezinformisanja koje podržava država i promoviše doslednu i konstruktivnu evropsku orijentaciju.
Istovremeno se EU poziva da pojača saradnju sa organizacijama civilnog društva u Srbiji radi jačanja demokratske otpornosti i suzbijanja hibridnih pretnji.
Usvajanje Rezolucije poklopilo se sa raspravom među državama članicama EU o mogućnosti nastavka pristupnih pregovora Srbije i Evropske unije, odnosno otvaranja Klastera 3.
Uoči glasanja, 7. jula je održana rasprava u Evropskom parlamentu tokom koje je evropska komesarka Marta Kos obrazložila preporuku Evropske komisije za otvaranje Klastera 3 sa Srbijom, ocenjujući da se ne sme dozvoliti da zemlja zaostane u procesu evropskih integracija dok ostali kandidati napreduju.
Većina poslanika koji su učestvovali u raspravi usprotivila se otvaranju Klastera 3.
Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno niti politički obavezujuće za države članice EU niti za evropske institucije.