Dostupni linkovi

Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore 'nije efikasno istraživalo ratne zločine'


Za poslednjih šest godina Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je procesuiralo jednog okrivljenog i saslušalo četiri osobe u svojstvu osumnjičenih, navodi se u izvještaju nevladine organizacije Akcije za ljudska prava (HRA) o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina Državnog tužilaštva Crne Gore. U izvještaju se također zaključuje da SDT nije efikasno istraživalo ratne zločine.

"Strategija je iznevjerila očekivanja”, izjavila je izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević na raspravi povodom šest godina primjene Strategije.

Iz HRA napominju da za to vrijeme nije pokrenuta ni jedna istraga ili podignuta optužnica u vezi komandne odgovornosti, saučesništva, podstrekavanja ili pomaganja ratnog zločina, iako je Strategijom bilo predviđeno razmatranje tih modaliteta krivične odgovornosti.

To je konstatovala i Evropska komisija u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori za 2020. godinu, kao i svim prethodnim godišnjim izvještajima od 2013. godine.

Jedini predmet ratnog zločina koji je SDT procesuiralo za šest godina primjene Strategije je predmet Zmajević, piše u izvještaju.

Nekadašnji dobrovoljac i pripadnik Vojske Jugoslavije Vlado Zmajević osuđen je za ubistva četiri civila albanske nacionalnosti u selu Žegra kod Gnjilana, počinjena tokom 1999. godine. On je 2019. godine proglašen krivim i osuđen na 14 godina zatvora.

SDT je prethodnih godina postupalo u skladu sa Strategijom i intenziviralo rad na predmetima o ratnim zločinima, kao i saradnju sa tužilaštvima država u okruženju, te Haškim tribunalom, kazala je tužiteljka u SDT-u Lidija Vukčević.

Navela je da se sva tužilaštva u okruženju, pa i SDT, suočavaju sa problemima u prikupljanju materijalnih i personalnih dokaza o ratnim zločinima.

“Treba postojati jača politička i javna volja da se svi slučajevi ratnih zločina procesuiraju. Osim SDT-a, koje je nadležno za gonjenje počinilaca ratnih zločina, treba postojati i podrška svih drugih nadležnih organa”, kazala je Vukčević.

Savjetnica za politička pitanja u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Akvile Normantiene je ocijenila da su dosadašnji rezultati u sprovođenju Strategije bili ograničeni i da je neophodan proaktivniji pristup u njenom sprovođenju.

Normantiene je pozdravila usvajanje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom Parlamentu i kazala da je to značajan korak ka pomirenju na Zapadnom Balkanu.

Rezolucijom, usvojenom 17. juna, potvrđuje se da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti.

Tim dokumentom se zabranjuje negiranje genocida, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

Prema podacima HRA, tokom poslednje tri decenije je u Crnoj Gori sprovedeno sedam krivičnih suđenja za ratne zločine izvršene tokom ratova 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, u kojima je bilo 37 optuženih osoba, a 11 pravosnažno osuđeno.

XS
SM
MD
LG